Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MALE BOGINJE SU STIGLE: Žetva neodgovornosti

Objavljeno prije

na

Ono što su stručnjaci najavljivali već mjesecima a javnost uglavnom uzimala s rezervom – desilo se. Male boginje, stručno zvane morbile, u narodu frus, su tu. Sad se treba suočiti sa posljedicama kampanje protiv vakcinacije, rasprava u kojima su mnogi učestvovali bez dovoljno znanja i sa slobodom primjerenoj razmatranju prava na izbor pjesničkih izraza. Žut li je ili narandžast opali list? Virus nije pitanje te vrste. Sad je tu i može biti opasan.

Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje od početka godine infekcija virusom morbila dokazana je kod ukupno šest pacijenta. Trenutno se na bolničkom liječenju od morbila u Crnoj Gori nalaze tri pacijenta – dva u Institutu za bolesti djece i jedan u Opštoj bolnici u Nikšiću.

Za prvih pet pacijenata objavljeno je da su virusom zaraženi u Srbiji, dvoje djece tamo je bilo na dužem bolničkom liječenju. Institut je objavljivao da je riječ o „uvozu” virusa pri čemu ,,lokalna transmisija morbila” kod nas još uvijek nije registrovana. Taj pasus u vijesti o obolijevanju posljednje male pacijentkinje E.R., rođene 2017. izostao je. Stručnjaci su potpuno saglasni da je virus morbila lako prenosiv i nije nikakvo čudo niti da je stigao iz Beograda, niti da ovdje počne da se prenosi. Prema dosad objavljenim podacima, bar su dvoje djece bila premala da bi ih štitila vakcina. Ona se prima sa navršenom godinom. Mogli su ih zaštititi ostali, da su se vakcinisali. Ali nijesu.

Zdravstveni zvaničnici su ponovili da se vakcinacija protiv malih boginja kao jedina specifična i jedina visokoučinkovita mjera prevencije trenutno uspješno sprovodi u svim godištima djece koja su predviđena za vakcinaciju ali i među odraslim stanovništvom koje je identifikovano da se nalazi pod povećanim rizikom kako od obolijevanja tako i od daljeg širenja virusa morbila.

Glupo je ne priznati – rezultati su, što bi rekla EU, ograničeni. Prema podacima objavljenim ovih dana, među djecom rođenom 2016. godine vakcinisano je samo 46,56 odsto djece. Obuhvat vakcinisane djece rođene 2015. godine je 74,59 odsto na nivou države.

Prema svjedočenjima pedijatara, naročito otkako su se pojavili prvi slučajevi bolesti, značajan broj roditelja odlučio je da, ipak, vakciniše djecu. Ipak, prema procjenama Instituta i dalje postoji oko 8.300 djece predškolaca, rođenih izmjeđu 2012. i 2016. godine, koja nisu zaštićena od morbila i koja nose rizik od obolijevanja.

Nadležni u Crnoj Gori smatraju da šest pacijenata nijesu razlog za proglašenje epidemije, ali da bi, ukoliko ih bude deset puta više, mogla biti proglašena. U slučaju porasta oboljelih razmotriće, kažu, i mogućnost da bebe mogu dobiti vakcinu već sa devet mjeseci.

Broj oboljelih od malih boginja u Evropi se prošle godine utrostručio u odnosu na prethodnu godinu, saopštio je ovih dana Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti. Evropski centar upozorio je da se i dalje pojavljuju novi slučajevi, jer je nivo imunizacije nizak, prenijela je agencija AP. Više od 14.400 slučajeva je prijavljeno u 30 zemalja prošle godine, u poređenju sa oko 4.600 oboljelih u godini prije toga.

Evropski zvaničnici su saopštili da u Rumuniji, Italiji, Grčkoj i Nemačkoj vlada epidemija malih boginja.Od 2016. godine registrovano je 50 smrtnih slučajeva povezanih sa malim boginjama.

Zbog protoka ljudi između dvije zemlje, kao i zbog sličnih informacija koje stižu do stanovnika, za Crnu Goru je važna epidemiološka situacija u Srbiji. U toj zemlji je od oktobra prošle godine, uključujući i teritoriju nadležnosti Zavoda za javno zdravlje Kosovska Mitrovica, registrovano preko dvije hiljade slučajeva malih boginja, među kojima je i beba stara 15 dana. Najveći broj oboljelih je u uzrasnim grupama mlađim od pet i starijim od 30 godina, a najstariji oboljeli ima 65 godina. Većina oboljelih osoba – 94 odsto – je nevakcinisana, nepotpuno vakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Tri osobe su umrle, od težih komplikacija malih boginja registrovano je zapaljenje mozga kod jedne i upala pluća kod 245 oboljelih osoba.

Kad je prošle jeseni direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić kazao kako treba procesuirati lobije i pojedince koji javno huškaju i dezinformišu druge da ne primjenjuju preventivnu zdravstvenu zaštitu djece, ostao je prilično usamljen.

Ovih dana je grupa od 270 roditelja iz cijele Srbije podnijela Prvom osnovnom sudu u Beogradu krivičnu prijavu zbog izazivanja panike i nereda protiv 43 osobe koje su protivnici vakcinacije djece. Doktor Tomislav Stevanović iz Zrenjanina, koji se zajedno sa beogradskim doktorom Vladimirom Cimermanom nalazi na čelu grupe rekao je da su roditelji bili prinuđeni na taj korak, jer jedino tako može da se stane na put onima ,,koji šire paniku u strah” i tako ugrožavaju zdravlje čitave nacije.

Krivična prijava je obimna i u njoj je taksativno navedena svaka za podnosioce sporna djelatnost tuženih, a na listi 43 ,,antivakcinara” našao se i poznati niški imunolog za koga je u prijavi navedeno da ,,postoje osnovane sumnje da za pare odlaže vakcinaciju do daljeg ljudima koji ne žele da vakcinišu decu”. Prva na spisku prijavljenih je Slađana Velkov iz Vladičinog Hana, a na spisku su i Jelena Karleuša, Maja Volk, Mirjana Bobić-Mojsilović, Miroljub Petrović…

Ranije preglasni, protivnici vakcinacije, ovih mjeseci uglavnom su zamukli.

Sa uticajem protivnika vakcinacije probleme su imale i mnogo ozbiljnije zemlje od naše i susjednih. Prije dvije godine njemački mediji su objavili da u toj zemlji 80 odsto ljudi želi da vakcinacija postane obavezna. Protivnici su im bili četiri do pet ,,žilavih” protivnika vakcinacije, koji su uticali na stavove dvadesetak odsto ljudi.

Prostora za ubacivanje sumnje ima na raznim mjestima u sistemu brige o zdravlju ljudi. Kad se preskoče budalaštine ,,stručnjaka” koji zagovaraju liječenje kancera sodom bikarbonom, ostaje priča o kvalitetu vakcina kojoj se svakako treba vraćati. Roditelji imaju pravo da dobiju jasne informacije o svakom aspektu vakcinacije. Preciznije utvrđivanje zdravstvenog stanja djeteta prije nego što dobije vakcinu, razjašnjenje pitanja koliko vakcina zaista treba smjestiti u jednu – svakako su ozbiljna pitanja i traže ozbiljne odgovore. Nije teško razumjeti pedijatre kojima se diže kosa na glavi kad se pomene ,,dr Google”, ali mogu se ugledati na svoje strpljivije kolege kod kojih, kad stignete na red – stigli ste – i imate pravo da pitate sve što vas zanima. Uostalom, zakleli su se.

U teorije zavjere se ubraja priča o farmaceutskim kompanijama koje namjerno razbolijevaju ljude kako bi ih poslije liječili ili zagovaraju vakcinaciju kako bi prodali vakcine. Vjetar u leđa tim pričama daje podatak o enormnoj zaradi farmaceutske industrije koja se mjeri hiljadama milijardi dolara. Razmatrajući te podatke ljudi često zanemare činjenicu da ogromana broj proizvoda koji se ubrajaju u alternativnu medicinu proizvode iste te farmaceutke kuće. Pri tom, istraživanja i klinička testiranja konvencionalnih ljekova skup su i dugotrajan proces, dok ,,šećerne vodice” ostvaruju ogromne prihode dok ulaganja praktično nema. Uvjeriti se u to kako stoje stvari nimalo nije teško – dovoljno je ući u apoteku i vidjeti šta je na prvim policama, šta se reklamira najkrupnijim slovima. Uglavnom abrakadabra proizvodi.

Šarlatanstvu se nije lako suprotstaviti, ali se mora. Svako onoliko koliko je do njega.

Boginje na slikama

Da se pomoću interneta, i namjerno i nenamjerno mogu širiti zablude, svjedoče ovih dana fotografije koje se objavljuju uz tekstove o malim boginjama. Onaj ko postavlja fotografiju, očigledno je, prosto u Google ukuca ,,boginje” i objavi prvu sliku koja mu se svidi. Tako se uz tekstove o morbilama redovno pojavljuju fotografije varičela, ovčijih boginja. Niko ne može izračunati koliko se roditelja time može dovesti u zabludu. Ako ne vidi crvene tačke ispunjene tečnošću ili, kasnije, raspuknute, koje se vide na fotografijama ovčijih boginja, roditelj može zanemariti sitne ospe koje se najprije pojave po licu, karakteristične za morbile. Za objavljivanje prave fotografije potrebno je zaista malo pažnje.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo