Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RTCG : Diktatura parlamenta u DPS režiji

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je sredinom ove nedjelje donio rješenje kojim se nalaže da se Nikola Vukčević vrati na mjesto člana Savjeta RTCG u roku od osam dana. Istovjetnu odluku donio je nedjelju dana ranije i Osnovni sud u Podgorici u slučaju Gorana Đurovića.

,,Očekujemo da Skupština odmah postupi po odluci suda, jer svaki državni organ, a pogotovo najveći zakonodavni organ, dužni su da poštuju sudske odluke. Nepoštovanje sudskih odluka je krivično djelo”, kazao je Đurovićev advokat Dalibor Tomović.

Nije bilo tako. Dok su se mnogi pitali da li je to pravna država počela da funkcioniše i sankcioniše brutalni pokušaj DPS-a da ponovo zagospodari javnim servisom, krenula je kontraofanziva. Dnevne novine su objavile kako su im se javili mnogi advokati, anonimno, lamentirajući kako se ovom odlukom ruši pravni poredak države.

Predsjednik Administrativnog odbora, koji realizuje partijsku sječu nepodobnih kadrova iz Savjeta RTCG, Ljuiđ Škrelja objavio je otvoreno pismo u režimskim glasilima, naslovljeno: Izaći će na vidjelo za koga radi Goran Đurović. Škrelja nije komentarisao odluku Osnovnog suda, samo je naglasio da njegov Odbor sve radi po zakonu i ponovio: ,,Jednom prilikom sam na sjednici Odbora rekao, bez zle namjere, da će svi koji krše zakone doći na red”. Samo polako.

I iz Brajovićeve Skupštine ocijenjeno je da je ovakva odluka Osnovnog suda – pokušaj urušavanja pravnog sistema države.

Na kakvo se rušenje misli objasnila je DPS poslanica Marta Šćepanović tezom da Osnovni sud u Podgorici ne može da odlučuje o odlukama Skupštine jer, kako kaže, nadležnost nije stekao preko noći: ,,Po prvi put u pravosuđu Crne Gore Osnovni sud kao redovni odlučuje o odlukama parlamenta čime se degradira cjelokupno pravoduđe”. Po njenom rezonu ova odluka otvora mogućnost da sudovi preispituju odluke Skupštine o izboru i razrješenju članova Vlade, sudija, i drugih državnih funkcionera.

Da se radi o zamjeni teza smatra potpredsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Savo Šofranac koji je reagovao povodom Šćepanovićkine izjave. Šofranac objašnjava da je jasno da članovi Savjeta RTCG za koje su zakonom propisani uslovi i način izbora kao i razlozi za njihovo razrješenje, imaju pravo na pravni lijek i sudsku zaštitu u slučaju nezakonite odluke Skupštine o razrješenju.

Ni advokat Antonio Brajović, nema dilemu o ovom pitanju, kako je objasnio za Vijesti, ukoliko nekim pravnim aktom nije propisana nadležnost određenog organa za kontrolu prvostepenih odluka, nadležan je Osnovni sud: ,,Nesumnjiva je nadležnost Osnovnog suda u ovom postupku, o tome su se već izjasnile i više instance u nekim prethodnim slučajevima”, kazao je Brajović. Na prethodni slučaj ukazao je i advokat Siniša Gazivoda, koji je naveo primjer sudske prakse u slučaju nekadašnje članice Savjeta RTCG Slavice Striković. Ona je zbog neizbora u Savjet, Skupštinu tužila Osnovnom sudu i dobila u tom postupku, pošto je Vrhovni sud taj slučaj vratio pred Osnovni sud.

I dok pojedini pravnici govore o pravnoj zavrzlami, Goran Đurović za Monitor kaže da o tome nema govora, već da je po srijedi namjera vladajuće partije da preko kontrolisanih medija i poslanika unesu konfuziju kako bi lakše ostvarili svoje političke ciljeve.

,,Izjave poslanika i Skupštine predstavljaju neviđen pritisak na rad Osnovnog suda kako bi promijenio svoju odluku i ukinuo privremenu mjeru”, kaže Đurović.

On objašnjava da u skladu sa članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i našim propisima, svi građani imaju osiguran pristup sudu. Nakon Đurovićevog razrješenja, podnijeta je tužba Upravnom sudu koji se oglasio nenadležnim. Poslije toga podnesena je tužba Osnovnom sudu u skladu sa članom 14 stav 2 Zakona o sudovima koji propisuje da je osnovni sud, kao redovan sud, nadležan da odlučuje u prvom stepenu i u drugim predmetima, ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda.

,,S obzirom da Upravni sud nije nadležan za ovu vrstu spora, niti je drugim zakonom izričito propisana nadležnost drugog suda za odlučivanje u sporovima o imenovanju i razrješenju o kojima odlučuje Skupština Crne Gore, jasno je da jedino osnovni sud ima nadležnost u ocjeni zakonitosti postupka”, kaže Đurović, dodajući da ,,izjave poslanika DPS-a i Skupštine smatram veoma opasnim jer osim što odaju neznanje koje vlada Crnom Gorom, one upućuju i na namjeru da ne prihvate odluke sudova koje im se ne sviđaju”.

Na odluku suda u slučaju Đurovića reagovala je Skupština i Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji su saopštili da je odluka Skupštine o razrješenju zakonita, donijeta u plenumu glasanjem i objavljena u Službenom listu. Sudsko vijeće Osnovnog suda ima zakonski rok od 15 dana da odgovori na prigovor Zaštitnika.

I dok se čeka odluka Vijeća u Podgorici, u istom danu kada je Osnovni sud u Nikšiću donio istovjetnu odluku u slučaju Vukčevića, u Skupštini je trebalo da se glasa o imenovanju novog člana Savjeta RTCG Ivana Jovetića, koga je predložio UDG. Skupštinska rasprava se odužila, pa će glasanje biti obavljeno kada ovaj broj Monitora bude u štampi.

Škrelja se ipak ne da pokolebati. Uprkos rješenju suda o vraćanju Vukčevića, kazao je da će insistirati da se izabere novi član Savjeta. Buni ga samo jedno – ,,Malo me zabrinjava što je odluka nikšićkog suda donijeta baš danas, kada se raspravlja o imenovanju Jovetića za novog člana Savjeta”. Pa ne pomislit’ na teoriju sudske zavjere.

Monitor je predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici uputio pitanje kako tumači to što Skupština barjači time da neće poštovati odluke suda. Odgovor nijesmo dobili.

Sudska grana vlasti apsolutno ima pravo da kontroliše zakonitost donesenog pojedinačnog pravnog akta od zakonodavne, ocijenio je profesor Đorđije Blažić. On je u saopštenju dostavljenom medijima naglasio da izjave pojedinih zvaničnika Skupštine koji negiraju mogućnost kontrole parlamenta od sudske grane vlasti predstavljaju znak elementarnog nerazumijevanja sistema podjele vlasti: ,,To je direktno narušavanje ustavno pravnog poretka upravo od onih kojima je zadatak da ga štite, a što je inače uobičajena praksa i površna primjene prava”, ocijenio je Blažić.

Isto poručuju i iz Evropske unije. Usred Skupštine komesar EU za proširenje Johanes Han poručio je usijanim DPS glavama da se sudske odluke moraju poštovati: ,,Nekad se slažete sa odlukom sudija, a nekad se ne slažete sa tom odlukom. Ali u svakom slučaju, obaveza je da se prihvati ta presuda i da se ona poštuje. To je od presudnog značaja,” poručio je Han na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora za evropske integracije i za međunarodne odnose.

Isto je ove nedjelje ponovio i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav – odluke suda, da se Goran Đurović i Nikola Vukčević vrate u Savjet RTCG, moraju se poštovati.

Za razliku od Skupštine koja ne odustaje od mantre da sve rade po zakonu i ništa mimo njega, Vlada kao da ublažava stav. Nakon što je Upravni sud poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije koja je ocijenila da je tadašnji član Savjeta RTCG Nikola Vukčević, kao javni funkcioner, u sukobu interesa, Vlada je tražila od Agencije da preispita odluke o članovima Savjeta RTCG. Savjet ASK, koja je ostala pri stavu da je Vukčević, iako ima sudsku potvrdu da nije, – ,,mogao doći u sukob interesa”, proglasio se nenadležnim za preispitivanje odluka te institucije koje je potpisao njen direktor Sreten Radonjić.

,,Suština je da je međunarodna zajednica izuzetno negativno reagovala, da su ti pritisci izuzetno snažni i da Vlada traži neki način da se to relativizuje i odvoji od DPS-a, a iznad svega od premijera Duška Markovića”,objasnila je članica Savjeta ASK, izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković.

Ukoliko Skupština i dalje bude ignorisala odluke suda i imenuje novog člana Savjeta RTCG, imaće neophodnu većinu od pet članova i može da se krene u realizaciju smjene generalne direktorice RTCG Andrijane Kadije i direktora Vladana Mićunovića.

,,Ostaje da se vidi da li će DPS dovesti do kraja svoju akciju preuzimanja javnog servisa ili će posustati pred pritiskom domaće i međunarodne javnosti. Ukoliko se ipak desi da RTCG postane ponovo partijska televizija, možda će to biti momenat za buđenje građanske svijesti ili buđenje EU koja će valjda konačno aktivirati svoje mehanizme, kao što je klauzula balansa, i natjerati skupštinsku većinu da vrati stvari u pređašnje stanje”, kaže Đurović.

Ne tako davno, bivši premijer Đukanović je govorio o parlamentarnoj diktaturi. Diktat njihovog parlamenta sada DPS-u ne smeta, ni po cijenu kršenja zakona.

Advokatski tim Nikole Vukčevića zatražio je od predsjednika Skupštine, Ivana Brajovića da sa dnevnog reda sjednice ukloni tačku izbora novog člana Savjeta RTCG.

Brajović se nije oglašavao. Ima negativno iskustvo sa sudovima – sudsku presudu u slučaju Ramada da je kao svjedok odbrane dao iskaz ,,koji nema utemeljenja u provedenim dokazima”. Taman koliko su utemeljene i navedene smjene po DPS diktatu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo