Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RTCG : Diktatura parlamenta u DPS režiji

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je sredinom ove nedjelje donio rješenje kojim se nalaže da se Nikola Vukčević vrati na mjesto člana Savjeta RTCG u roku od osam dana. Istovjetnu odluku donio je nedjelju dana ranije i Osnovni sud u Podgorici u slučaju Gorana Đurovića.

,,Očekujemo da Skupština odmah postupi po odluci suda, jer svaki državni organ, a pogotovo najveći zakonodavni organ, dužni su da poštuju sudske odluke. Nepoštovanje sudskih odluka je krivično djelo”, kazao je Đurovićev advokat Dalibor Tomović.

Nije bilo tako. Dok su se mnogi pitali da li je to pravna država počela da funkcioniše i sankcioniše brutalni pokušaj DPS-a da ponovo zagospodari javnim servisom, krenula je kontraofanziva. Dnevne novine su objavile kako su im se javili mnogi advokati, anonimno, lamentirajući kako se ovom odlukom ruši pravni poredak države.

Predsjednik Administrativnog odbora, koji realizuje partijsku sječu nepodobnih kadrova iz Savjeta RTCG, Ljuiđ Škrelja objavio je otvoreno pismo u režimskim glasilima, naslovljeno: Izaći će na vidjelo za koga radi Goran Đurović. Škrelja nije komentarisao odluku Osnovnog suda, samo je naglasio da njegov Odbor sve radi po zakonu i ponovio: ,,Jednom prilikom sam na sjednici Odbora rekao, bez zle namjere, da će svi koji krše zakone doći na red”. Samo polako.

I iz Brajovićeve Skupštine ocijenjeno je da je ovakva odluka Osnovnog suda – pokušaj urušavanja pravnog sistema države.

Na kakvo se rušenje misli objasnila je DPS poslanica Marta Šćepanović tezom da Osnovni sud u Podgorici ne može da odlučuje o odlukama Skupštine jer, kako kaže, nadležnost nije stekao preko noći: ,,Po prvi put u pravosuđu Crne Gore Osnovni sud kao redovni odlučuje o odlukama parlamenta čime se degradira cjelokupno pravoduđe”. Po njenom rezonu ova odluka otvora mogućnost da sudovi preispituju odluke Skupštine o izboru i razrješenju članova Vlade, sudija, i drugih državnih funkcionera.

Da se radi o zamjeni teza smatra potpredsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Savo Šofranac koji je reagovao povodom Šćepanovićkine izjave. Šofranac objašnjava da je jasno da članovi Savjeta RTCG za koje su zakonom propisani uslovi i način izbora kao i razlozi za njihovo razrješenje, imaju pravo na pravni lijek i sudsku zaštitu u slučaju nezakonite odluke Skupštine o razrješenju.

Ni advokat Antonio Brajović, nema dilemu o ovom pitanju, kako je objasnio za Vijesti, ukoliko nekim pravnim aktom nije propisana nadležnost određenog organa za kontrolu prvostepenih odluka, nadležan je Osnovni sud: ,,Nesumnjiva je nadležnost Osnovnog suda u ovom postupku, o tome su se već izjasnile i više instance u nekim prethodnim slučajevima”, kazao je Brajović. Na prethodni slučaj ukazao je i advokat Siniša Gazivoda, koji je naveo primjer sudske prakse u slučaju nekadašnje članice Savjeta RTCG Slavice Striković. Ona je zbog neizbora u Savjet, Skupštinu tužila Osnovnom sudu i dobila u tom postupku, pošto je Vrhovni sud taj slučaj vratio pred Osnovni sud.

I dok pojedini pravnici govore o pravnoj zavrzlami, Goran Đurović za Monitor kaže da o tome nema govora, već da je po srijedi namjera vladajuće partije da preko kontrolisanih medija i poslanika unesu konfuziju kako bi lakše ostvarili svoje političke ciljeve.

,,Izjave poslanika i Skupštine predstavljaju neviđen pritisak na rad Osnovnog suda kako bi promijenio svoju odluku i ukinuo privremenu mjeru”, kaže Đurović.

On objašnjava da u skladu sa članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i našim propisima, svi građani imaju osiguran pristup sudu. Nakon Đurovićevog razrješenja, podnijeta je tužba Upravnom sudu koji se oglasio nenadležnim. Poslije toga podnesena je tužba Osnovnom sudu u skladu sa članom 14 stav 2 Zakona o sudovima koji propisuje da je osnovni sud, kao redovan sud, nadležan da odlučuje u prvom stepenu i u drugim predmetima, ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda.

,,S obzirom da Upravni sud nije nadležan za ovu vrstu spora, niti je drugim zakonom izričito propisana nadležnost drugog suda za odlučivanje u sporovima o imenovanju i razrješenju o kojima odlučuje Skupština Crne Gore, jasno je da jedino osnovni sud ima nadležnost u ocjeni zakonitosti postupka”, kaže Đurović, dodajući da ,,izjave poslanika DPS-a i Skupštine smatram veoma opasnim jer osim što odaju neznanje koje vlada Crnom Gorom, one upućuju i na namjeru da ne prihvate odluke sudova koje im se ne sviđaju”.

Na odluku suda u slučaju Đurovića reagovala je Skupština i Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji su saopštili da je odluka Skupštine o razrješenju zakonita, donijeta u plenumu glasanjem i objavljena u Službenom listu. Sudsko vijeće Osnovnog suda ima zakonski rok od 15 dana da odgovori na prigovor Zaštitnika.

I dok se čeka odluka Vijeća u Podgorici, u istom danu kada je Osnovni sud u Nikšiću donio istovjetnu odluku u slučaju Vukčevića, u Skupštini je trebalo da se glasa o imenovanju novog člana Savjeta RTCG Ivana Jovetića, koga je predložio UDG. Skupštinska rasprava se odužila, pa će glasanje biti obavljeno kada ovaj broj Monitora bude u štampi.

Škrelja se ipak ne da pokolebati. Uprkos rješenju suda o vraćanju Vukčevića, kazao je da će insistirati da se izabere novi član Savjeta. Buni ga samo jedno – ,,Malo me zabrinjava što je odluka nikšićkog suda donijeta baš danas, kada se raspravlja o imenovanju Jovetića za novog člana Savjeta”. Pa ne pomislit’ na teoriju sudske zavjere.

Monitor je predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici uputio pitanje kako tumači to što Skupština barjači time da neće poštovati odluke suda. Odgovor nijesmo dobili.

Sudska grana vlasti apsolutno ima pravo da kontroliše zakonitost donesenog pojedinačnog pravnog akta od zakonodavne, ocijenio je profesor Đorđije Blažić. On je u saopštenju dostavljenom medijima naglasio da izjave pojedinih zvaničnika Skupštine koji negiraju mogućnost kontrole parlamenta od sudske grane vlasti predstavljaju znak elementarnog nerazumijevanja sistema podjele vlasti: ,,To je direktno narušavanje ustavno pravnog poretka upravo od onih kojima je zadatak da ga štite, a što je inače uobičajena praksa i površna primjene prava”, ocijenio je Blažić.

Isto poručuju i iz Evropske unije. Usred Skupštine komesar EU za proširenje Johanes Han poručio je usijanim DPS glavama da se sudske odluke moraju poštovati: ,,Nekad se slažete sa odlukom sudija, a nekad se ne slažete sa tom odlukom. Ali u svakom slučaju, obaveza je da se prihvati ta presuda i da se ona poštuje. To je od presudnog značaja,” poručio je Han na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora za evropske integracije i za međunarodne odnose.

Isto je ove nedjelje ponovio i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav – odluke suda, da se Goran Đurović i Nikola Vukčević vrate u Savjet RTCG, moraju se poštovati.

Za razliku od Skupštine koja ne odustaje od mantre da sve rade po zakonu i ništa mimo njega, Vlada kao da ublažava stav. Nakon što je Upravni sud poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije koja je ocijenila da je tadašnji član Savjeta RTCG Nikola Vukčević, kao javni funkcioner, u sukobu interesa, Vlada je tražila od Agencije da preispita odluke o članovima Savjeta RTCG. Savjet ASK, koja je ostala pri stavu da je Vukčević, iako ima sudsku potvrdu da nije, – ,,mogao doći u sukob interesa”, proglasio se nenadležnim za preispitivanje odluka te institucije koje je potpisao njen direktor Sreten Radonjić.

,,Suština je da je međunarodna zajednica izuzetno negativno reagovala, da su ti pritisci izuzetno snažni i da Vlada traži neki način da se to relativizuje i odvoji od DPS-a, a iznad svega od premijera Duška Markovića”,objasnila je članica Savjeta ASK, izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković.

Ukoliko Skupština i dalje bude ignorisala odluke suda i imenuje novog člana Savjeta RTCG, imaće neophodnu većinu od pet članova i može da se krene u realizaciju smjene generalne direktorice RTCG Andrijane Kadije i direktora Vladana Mićunovića.

,,Ostaje da se vidi da li će DPS dovesti do kraja svoju akciju preuzimanja javnog servisa ili će posustati pred pritiskom domaće i međunarodne javnosti. Ukoliko se ipak desi da RTCG postane ponovo partijska televizija, možda će to biti momenat za buđenje građanske svijesti ili buđenje EU koja će valjda konačno aktivirati svoje mehanizme, kao što je klauzula balansa, i natjerati skupštinsku većinu da vrati stvari u pređašnje stanje”, kaže Đurović.

Ne tako davno, bivši premijer Đukanović je govorio o parlamentarnoj diktaturi. Diktat njihovog parlamenta sada DPS-u ne smeta, ni po cijenu kršenja zakona.

Advokatski tim Nikole Vukčevića zatražio je od predsjednika Skupštine, Ivana Brajovića da sa dnevnog reda sjednice ukloni tačku izbora novog člana Savjeta RTCG.

Brajović se nije oglašavao. Ima negativno iskustvo sa sudovima – sudsku presudu u slučaju Ramada da je kao svjedok odbrane dao iskaz ,,koji nema utemeljenja u provedenim dokazima”. Taman koliko su utemeljene i navedene smjene po DPS diktatu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DRAŠKO VUKOVIĆ, BIVŠI ČLAN KARTELA DARKA ŠARIĆA, PONOVO UHAPŠEN: Bjegunac koji se godinama slobodno šetao Crnom Gorom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zagrebačka policija uhapsila je Draška Vukovića po Interpolovoj potjernici iz Argentnine, raspisanoj 2009. godine. Vuković je bio svjedok saradnik u postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina. Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona bila završena zbog nedostatka dokaza

 

Gotovo trinaest godina nakon međunarodne akcije Balkanski ratnik, u kojoj su uhapšeni članovi narko klana Darka Šarića, ponovo se pominje ime Draška Vukovića. On je nedavno uhapšen u Zagrebu, jer se nalazi na Interpolovoj potjernici od 2009. godine. Za njim je potjernicu raspisala Argentina zbog pokušaja dilovanja gotovo pola tone kokaina u toj južnoameričkoj zemlji.

Vuković se šetao centrom Zagreba, kada su mu pripadnici hrvatske policije stavili lisice na ruke. Smješten je u ekstradicioni pritvor i čeka suđenje po tom zahtjevu za izručenje.

U Crnoj Gori je poznat otkad je pobjegao iz zatvora u Danskoj. On je sredinom februara 2007. godine uhapšen u Kopenhagenu sa 38 kilograma kokaina, vrijednog nekoliko miliona eura, zajedno s još dvojicom državljana Srbije, a svi su kod sebe imali hrvatske pasoše. Krajem marta 2007. godine uspio je pobjeći danskoj policiji tokom prebacivanja u zatvor. Vuković je pobjegao u sačekuši automobila u kojem je bio, a akciju su navodno organizovali njegovi saradnici iz narko kartela koji su napravili zasjedu policijskog vozila.

Draško Vuković je bio svjedok saradnik u drugostepenom postupku koji se vodio protiv grupe Darka Šarića i ostalih optuženih za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Uhapšeni su u velikoj akciji kodnog imena Balkanski ratnik. Svjedočio je o tome kako su švercovali velike količine kokaina, da je sarađivao s Draganom Dudićem Fricom i Anatazijem Martinićem, ali ne i Šarićem, iako je ranije dao iskaz u kojem je tvrdio da je Šarić bio neprikosnoveni vođa.

Vuković je 2016. godine platio 1.700 eura kazne jer je priznao da je lažnom izjavom istragu napada na novinara Tufika Softića iz 2007. skrenuo u pogrešnom pravcu, da bi ona zatim bila završena zbog nedostatka dokaza. Istraga pokušaja ubistva Softića je obustavljena jer policija i tužilaštvo za osam godina nijesu obezbijedili dokaze.

Policija je, na osnovu iskaza Vukovića, podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Labudovića, Ivana Asanovića i Vladana Labudovića 2014, sedam godina nakon napada na Softića. To je učinjeno samo na osnovu usmenog iskaza Vukovića, bez ijednog materijalnog dokaza, što su potvrdili spisi predmeta.

Vuković je prethodno, kako se navodi u spisima, samoinicijativno policiji dao informaciju da mu je Dragan Labudović, prilikom posjete Argentini, ispričao da je za isnoz od po 500 eura angažovao Berance Vladimira Labudovića i Ivana Asanovića da fizički napadnu Softića. To je, navodno, urađeno jer je novinar pisao o kriminalu u Beranama, dovodeći u vezu sa tim Dragana Labudovića. Te navode Vuković je ponovio i pred ODT Berane, nakon čega je otvorena istraga protiv njih pred Višim tužiocem u Bijelom Polju i naložene mjere tajnog nadzora. Te mjere, međutim, nijesu obezbijedile dokaze za krivičnu prijavu.

Vuković je naknadno pred višim tužiocem rekao da nikada nije dao te izjave, te da je njegov potpis falsifikovan. On je to objasnio navodima da je zapisnik potpisan latinicom, a da on piše samo ćirilicom.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ NAPADA NA PREDRAGA SPASOJEVIĆA: Opšta opasnost ili pokušaj ubistva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo uhapšene za napad na Predraga Spasojevića, bivšeg načelnika Istražnog zatvora Spuž, terete za „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“. Spasojević smatra da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju

 

Nekadašnji načelnik Istražnog zatvora Spuž Predrag Spasojević, na čiju je kuću prije dva mjeseca bačena bomba, poručio je da će svjedočiti u korist Željka Lakušića (34) i Filipa Popovića (21), uhapšenih u tom slučaju. On smatra da tužilaštvo nije na pravi način okvalifikivalo djela za koja tereti Lakušića i Popovića.

Iz tog tužilaštva Monitoru su odgovorili da je protiv Lakušića i Popovića podnijet optužni predlog zbog krivičnog djela  – „izazivanje opšte opasnosti“  i „nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

,,Ako će odgovarati za izazivanje opšte opasnosti, odbijam da svjedočim protiv njih, svjedočiću u njihovu korist jer smatram da nijesu počinili to krivično djelo, i treba ih odmah osloboditi“, ogorčeno poručuje Spasojević.

Ističe da nadležno tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, i da se u konkretnom slučaju može raditi jedino o teškom ubistvu u pokušaju.

,,Šta bi bilo da je prva bomba eksplodirala ili druga? Da li bi to bilo ubistvo ili izazivanje opšte opasnosti kvalifikovano težom posljedicom. Zna se šta je bomba i da je njena namjena uništenje neprijateljske žive sile. Ako se djelo koje je počinjeno na moju štetu i pored toga kvalifikuje kao izazivanje opšte opasnosti, onda ne znam u kojoj zemlji živimo. Smatram da tužilaštvo nije uradilo svoj dio posla, jer ja ovu dvojicu koja se terete i protiv kojih je podignut optužni prijedlog u životu nijesam vidio. Motiv se nalazi u Istražnom zatvoru i isključivo je vezan za moj rad. Djelo je naručeno direktno iz Istražnog zatvora, ističe Spasojević.

On dodaje da su kazne za djelo koje se Lakušiću i Popoviću stavlja na teret male, te da samim tim sistem nije pokazao ozbiljnost da se suprostavi kriminalu i ozbiljno kazni  počinioce koji vrše  krivična djela na štetu policijskih službenika.

Bivši načelnik Istražnog zatvora, pojašnjava da je na jednoj od sjednica Vlade označen kao štićena ličnost nakon čega mu je dodijeljena policijska pratnja odnosno obezbjeđenje.

„Do kada će to trajati zavisi od procjene bezbjednosti koju će uraditi Agencija za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Spasojević.

Spasojević je saopštio da je kao načelnik imao prijetnji od određenog broja pritvorenika, samo zbog toga što je radio svoj posao.

Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužni prijedlog protiv pritvorenika Marija Miloševića zbog napada na Spasojevića.  S druge strane i Milošević je podnio prijavu protiv Spasojevića, optužujuži ga za lažno prijavljivanje. I ovaj predmet se nalazi kod podgoričkog Osnovnog tužilaštva.

Prvog dana decembra na kapiju od porodične kuće Spasojevića aktivirana je bomba. Tom prilikom pričinjena je manja materijalna šteta. Motiv, makar zvanično, ni do danas nije utvrđen.

Uporedo sa sudskim postupcima čeka se i odluka Disciplinke komisije koja je pokrenula postupak protiv Spasojevića i to zbog toga jer je tokom gostovanja u televizijskoj emisiji neovlašćeno iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti u zatvoru, uz činjenicu da za određene medijske nastupe nije tražio, niti dobio saglasnost starješine organa.

„Povodom medijskih istupa službenika Predraga Spasojevića, donijeta je Odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv imenovanog zbog težih povreda službene dužnosti. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da disciplinksi postupak za težu povredu službene dužnosti protiv državnog službenika vodi i Disciplinska komisija. U skladu sa navedenim, odluka o pokretanju disciplinskog postupka protiv službenika Predraga Spasojevića, dostavljena je Disciplinksoj komisiji na dalje postupanje, saopštio je Monitoru pomoćnik direktora UIKS-a Nebojša Janković.

Na sve ovo Spasojević ponavlja da nije kriv i da će to dokazati.

Spasojević je gostujući u istoj televizijskoj emisiji kazao i da vrlo brzo očekuje predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića „kod njega i da će mu spremiti ćeliju po svim standardima“.

Povodom te izjave, reagovali su iz DPS-a i Kabineta predsednika države, ističući da je Spasojević na krajnje neprimjeren način nasrnuo na najvišu državnu instituciju, na predsjednika Crne Gore, te da se mora pokrenuti odgovarajući postupak pred državnim organima.

Menadžmet Uprave za izvršenje krivičnih sankcija odmah se ogradio od svih njegovih izjava, posebno onih koje sadrže bilo koji politički segment, a koje nijesu spojive sa poslovima i radnim zadacima državnog službenika i namještenika UIKS-a, kako su saopštili

Spasojević je smijenjen samo dva dana kasnije.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SLUČAJ UBISTVA RADOMIRA ĐURIČKOVIĆA: Klanovi ratuju transkriptima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na posljednjem ročištu u podgoričkom Višem sudu, kada je tužilaštvo predalo transkripte Skaj komunikacije, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i advokaticu odbrane Nataliju Karadžić Perković i ključnog svjedoka Milorada Radulovića. Transkripti svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se optuženi Mario Milošević proglasio nevinim

 

Ubistvo Cetinjanina Radomira Đuričkovića je među prvim likidacijama počinjenim u višegodišnjem sukobu dva zaraćena kotorska kriminalna klana. I pored činjenice da je za ovaj zločin, za razliku od više desetina sličnih slučajeva, došlo do podizanja optužnice, na posljednjem održanom ročištu u podgoričkom Višem sudu, pala je sumnja na čitav slučaj, ali i na same aktere događaja, počev od advokata odbrane do ključnog svjedoka Milorada Radulovića, na osnovu čijeg iskaza je tužlac u konačnom i zasnovao svoj optužni akt.

Sumnja je otvorena kada je tužilac Željko Tomković, s ciljem da dokaže umiješanost Podgoričanina Marija Miloševića u ovaj zločin, predao transkripte Skaj komunikacije, koji svjedoče kako pripadnici kavačkog klana pronalaze lažne svjedoke da bi se ovaj optuženi proglasio nevinim.

S druge strane i odbrana Miloševića je došla do transkripta komunikacije, ali suprotstavljenog škaljarskog klana, u kojima se govori o pokušaju da se namjeste dokazi koji će teretiti Miloševića za ubistvo. Tako je i počeo „rat“ komunikacija u ovom procesu.

Advokatica Miloševića Natalija Karadžić Perković 11. novembra prošle godine od suda zatražila je da se istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ putem Skaj aplikacije saopštava sagovorniku da će sve napraviti da njen klijent bude osuđen na 40 godina robije.

U toj komunikaciji između Miloša Đuričkovića i Milija Bajramovića preko Skaj komunikacije 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“, ,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“, ,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“, „zabetoniraću ga“, ,,ma svi su zabetonirani“, ,,kraj je njima“, ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“…

Postupajući tužilac Željko Tomković je nakon toga kontaktirao nadležne policijske organe od kojih je zatražio dostavljanje materijala koji se odnosi na optuženog Miloševića. Ali je dobio neočekivano. Sredinom decembra umjesto komunikacije Đuričkovića i Bajramovića dostavljene su mu komunikacije Marija Miloševića sa Slobodanom Kašćelanom iz perioda od početka decembra 2020. godine do sredine februara 2021. godine. U tim kominukacijama, a koje su javno objavljene, njih dvojica dogovaraju obezbjeđivanje lažnih svjedoka i lažnog alibija za Miloševića za dan kada je ubijen Đuričković. Tako Milošević saopštava Kašćelanu plan da pred sudom tvrdi da je u vrijeme ubistva Đuričkovića bio na Kosovu.

Ono što ovaj slučaj čini specifičnim je to da je, prema istoj komunikaciji, Milošević u čitavu priču oko sređivanja alibija uključio i svoju advokaticu Nataliju Karadžić Perković.

Iz prepiske proizilazi da je advokatica Karadžić Perković početkom februara 2021. godine išla u Prištinu gdje se susrela sa Miloševićevim kosovskim advokatom Arsimom Bilalijem, pripadnikom kavačkog klana Srđanom Juriševićem i lažnim svjedocima.

Poslovi za račun klijenta, sudeći prema komunikaciji, tu se ne završavaju. Advokatica preko Skaj aplikacije javlja da su lažni svjedoci i kolega advokata Bilalija prošli testiranje i da su spremni pred sudom da tvrde da su spornog dana bili sa Miloševićem. Na sugestiju advokatice Karadžić Perković, Milošević i Kašćelan obezbjeđuju i dokaze koji bi sudu potvdili da je večerao u jednom hotelu na Kosovu.

– Važno da se sve odradi perfektno, jer Viši sud može da traži službenim putem da se sve to provjeri – kaže u jednoj od poruka advokatica Karadžić Perković, koju su prenijeli mediji.

Reakcije na objavljene komunikacije, očekivano, bile su ekspresne, pa je tako Osnovno tužilaštvo saopštilo da će utvrđivati da li je u radnjama advokatice i drugih lica koja se pominju u Skaj komunikaciji vezano za dogovor oko obezbjeđivanja lažnog alibija Mariju Miloševiću, ostvareno obilježje nekog od krivičnih djela koja su u nadležnosti tog tužilaštva.

Skaj komunikacija dostavljena je i Advokatskoj komori Crne Gore na ocjenu da li je advokatica Karadžić Perković prilikom obavljanja predmetnih komunikacija postupala u skladu sa Zakonom o advokaturi, drugim zakonskim propisima, Kodeksom profesionalne etike advokata i Statutom Advokatske komore, odnosno da li ima osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv nje zbog teže povrede dužnosti advokata.

Advokatica Karadžić Perković na prošlom ročištu kažnjena je sa 1.000 eura jer se bez obrazloženja nije pojavila. Njen klijent Milošević nije prihvatio da ga po zamjeni brani advokat Srđan Lješković pa je sudija Veljko Radovanović odložio suđenje i sljedeće ročište zakazao za 23. januar.

Optužnica je u ovom predmetu nekoliko puta vraćana na dopunu istrage, a dokazi tužilaštva prihvaćeni su tek nakon nepune četiri godine od počinjenog zločina. Prvom optužnicom u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu automobila korišćenog u napadu, a hice ispalio Igor Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je, sa nekim izmjenama, ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.

Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića, ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo