Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ RTCG : Diktatura parlamenta u DPS režiji

Objavljeno prije

na

Osnovni sud u Nikšiću je sredinom ove nedjelje donio rješenje kojim se nalaže da se Nikola Vukčević vrati na mjesto člana Savjeta RTCG u roku od osam dana. Istovjetnu odluku donio je nedjelju dana ranije i Osnovni sud u Podgorici u slučaju Gorana Đurovića.

,,Očekujemo da Skupština odmah postupi po odluci suda, jer svaki državni organ, a pogotovo najveći zakonodavni organ, dužni su da poštuju sudske odluke. Nepoštovanje sudskih odluka je krivično djelo”, kazao je Đurovićev advokat Dalibor Tomović.

Nije bilo tako. Dok su se mnogi pitali da li je to pravna država počela da funkcioniše i sankcioniše brutalni pokušaj DPS-a da ponovo zagospodari javnim servisom, krenula je kontraofanziva. Dnevne novine su objavile kako su im se javili mnogi advokati, anonimno, lamentirajući kako se ovom odlukom ruši pravni poredak države.

Predsjednik Administrativnog odbora, koji realizuje partijsku sječu nepodobnih kadrova iz Savjeta RTCG, Ljuiđ Škrelja objavio je otvoreno pismo u režimskim glasilima, naslovljeno: Izaći će na vidjelo za koga radi Goran Đurović. Škrelja nije komentarisao odluku Osnovnog suda, samo je naglasio da njegov Odbor sve radi po zakonu i ponovio: ,,Jednom prilikom sam na sjednici Odbora rekao, bez zle namjere, da će svi koji krše zakone doći na red”. Samo polako.

I iz Brajovićeve Skupštine ocijenjeno je da je ovakva odluka Osnovnog suda – pokušaj urušavanja pravnog sistema države.

Na kakvo se rušenje misli objasnila je DPS poslanica Marta Šćepanović tezom da Osnovni sud u Podgorici ne može da odlučuje o odlukama Skupštine jer, kako kaže, nadležnost nije stekao preko noći: ,,Po prvi put u pravosuđu Crne Gore Osnovni sud kao redovni odlučuje o odlukama parlamenta čime se degradira cjelokupno pravoduđe”. Po njenom rezonu ova odluka otvora mogućnost da sudovi preispituju odluke Skupštine o izboru i razrješenju članova Vlade, sudija, i drugih državnih funkcionera.

Da se radi o zamjeni teza smatra potpredsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Savo Šofranac koji je reagovao povodom Šćepanovićkine izjave. Šofranac objašnjava da je jasno da članovi Savjeta RTCG za koje su zakonom propisani uslovi i način izbora kao i razlozi za njihovo razrješenje, imaju pravo na pravni lijek i sudsku zaštitu u slučaju nezakonite odluke Skupštine o razrješenju.

Ni advokat Antonio Brajović, nema dilemu o ovom pitanju, kako je objasnio za Vijesti, ukoliko nekim pravnim aktom nije propisana nadležnost određenog organa za kontrolu prvostepenih odluka, nadležan je Osnovni sud: ,,Nesumnjiva je nadležnost Osnovnog suda u ovom postupku, o tome su se već izjasnile i više instance u nekim prethodnim slučajevima”, kazao je Brajović. Na prethodni slučaj ukazao je i advokat Siniša Gazivoda, koji je naveo primjer sudske prakse u slučaju nekadašnje članice Savjeta RTCG Slavice Striković. Ona je zbog neizbora u Savjet, Skupštinu tužila Osnovnom sudu i dobila u tom postupku, pošto je Vrhovni sud taj slučaj vratio pred Osnovni sud.

I dok pojedini pravnici govore o pravnoj zavrzlami, Goran Đurović za Monitor kaže da o tome nema govora, već da je po srijedi namjera vladajuće partije da preko kontrolisanih medija i poslanika unesu konfuziju kako bi lakše ostvarili svoje političke ciljeve.

,,Izjave poslanika i Skupštine predstavljaju neviđen pritisak na rad Osnovnog suda kako bi promijenio svoju odluku i ukinuo privremenu mjeru”, kaže Đurović.

On objašnjava da u skladu sa članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima kao i našim propisima, svi građani imaju osiguran pristup sudu. Nakon Đurovićevog razrješenja, podnijeta je tužba Upravnom sudu koji se oglasio nenadležnim. Poslije toga podnesena je tužba Osnovnom sudu u skladu sa članom 14 stav 2 Zakona o sudovima koji propisuje da je osnovni sud, kao redovan sud, nadležan da odlučuje u prvom stepenu i u drugim predmetima, ako zakonom nije propisana nadležnost drugog suda.

,,S obzirom da Upravni sud nije nadležan za ovu vrstu spora, niti je drugim zakonom izričito propisana nadležnost drugog suda za odlučivanje u sporovima o imenovanju i razrješenju o kojima odlučuje Skupština Crne Gore, jasno je da jedino osnovni sud ima nadležnost u ocjeni zakonitosti postupka”, kaže Đurović, dodajući da ,,izjave poslanika DPS-a i Skupštine smatram veoma opasnim jer osim što odaju neznanje koje vlada Crnom Gorom, one upućuju i na namjeru da ne prihvate odluke sudova koje im se ne sviđaju”.

Na odluku suda u slučaju Đurovića reagovala je Skupština i Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa koji su saopštili da je odluka Skupštine o razrješenju zakonita, donijeta u plenumu glasanjem i objavljena u Službenom listu. Sudsko vijeće Osnovnog suda ima zakonski rok od 15 dana da odgovori na prigovor Zaštitnika.

I dok se čeka odluka Vijeća u Podgorici, u istom danu kada je Osnovni sud u Nikšiću donio istovjetnu odluku u slučaju Vukčevića, u Skupštini je trebalo da se glasa o imenovanju novog člana Savjeta RTCG Ivana Jovetića, koga je predložio UDG. Skupštinska rasprava se odužila, pa će glasanje biti obavljeno kada ovaj broj Monitora bude u štampi.

Škrelja se ipak ne da pokolebati. Uprkos rješenju suda o vraćanju Vukčevića, kazao je da će insistirati da se izabere novi član Savjeta. Buni ga samo jedno – ,,Malo me zabrinjava što je odluka nikšićkog suda donijeta baš danas, kada se raspravlja o imenovanju Jovetića za novog člana Savjeta”. Pa ne pomislit’ na teoriju sudske zavjere.

Monitor je predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici uputio pitanje kako tumači to što Skupština barjači time da neće poštovati odluke suda. Odgovor nijesmo dobili.

Sudska grana vlasti apsolutno ima pravo da kontroliše zakonitost donesenog pojedinačnog pravnog akta od zakonodavne, ocijenio je profesor Đorđije Blažić. On je u saopštenju dostavljenom medijima naglasio da izjave pojedinih zvaničnika Skupštine koji negiraju mogućnost kontrole parlamenta od sudske grane vlasti predstavljaju znak elementarnog nerazumijevanja sistema podjele vlasti: ,,To je direktno narušavanje ustavno pravnog poretka upravo od onih kojima je zadatak da ga štite, a što je inače uobičajena praksa i površna primjene prava”, ocijenio je Blažić.

Isto poručuju i iz Evropske unije. Usred Skupštine komesar EU za proširenje Johanes Han poručio je usijanim DPS glavama da se sudske odluke moraju poštovati: ,,Nekad se slažete sa odlukom sudija, a nekad se ne slažete sa tom odlukom. Ali u svakom slučaju, obaveza je da se prihvati ta presuda i da se ona poštuje. To je od presudnog značaja,” poručio je Han na zajedničkoj sjednici skupštinskih odbora za evropske integracije i za međunarodne odnose.

Isto je ove nedjelje ponovio i šef Delegacije EU u Podgorici Aivo Orav – odluke suda, da se Goran Đurović i Nikola Vukčević vrate u Savjet RTCG, moraju se poštovati.

Za razliku od Skupštine koja ne odustaje od mantre da sve rade po zakonu i ništa mimo njega, Vlada kao da ublažava stav. Nakon što je Upravni sud poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije koja je ocijenila da je tadašnji član Savjeta RTCG Nikola Vukčević, kao javni funkcioner, u sukobu interesa, Vlada je tražila od Agencije da preispita odluke o članovima Savjeta RTCG. Savjet ASK, koja je ostala pri stavu da je Vukčević, iako ima sudsku potvrdu da nije, – ,,mogao doći u sukob interesa”, proglasio se nenadležnim za preispitivanje odluka te institucije koje je potpisao njen direktor Sreten Radonjić.

,,Suština je da je međunarodna zajednica izuzetno negativno reagovala, da su ti pritisci izuzetno snažni i da Vlada traži neki način da se to relativizuje i odvoji od DPS-a, a iznad svega od premijera Duška Markovića”,objasnila je članica Savjeta ASK, izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković.

Ukoliko Skupština i dalje bude ignorisala odluke suda i imenuje novog člana Savjeta RTCG, imaće neophodnu većinu od pet članova i može da se krene u realizaciju smjene generalne direktorice RTCG Andrijane Kadije i direktora Vladana Mićunovića.

,,Ostaje da se vidi da li će DPS dovesti do kraja svoju akciju preuzimanja javnog servisa ili će posustati pred pritiskom domaće i međunarodne javnosti. Ukoliko se ipak desi da RTCG postane ponovo partijska televizija, možda će to biti momenat za buđenje građanske svijesti ili buđenje EU koja će valjda konačno aktivirati svoje mehanizme, kao što je klauzula balansa, i natjerati skupštinsku većinu da vrati stvari u pređašnje stanje”, kaže Đurović.

Ne tako davno, bivši premijer Đukanović je govorio o parlamentarnoj diktaturi. Diktat njihovog parlamenta sada DPS-u ne smeta, ni po cijenu kršenja zakona.

Advokatski tim Nikole Vukčevića zatražio je od predsjednika Skupštine, Ivana Brajovića da sa dnevnog reda sjednice ukloni tačku izbora novog člana Savjeta RTCG.

Brajović se nije oglašavao. Ima negativno iskustvo sa sudovima – sudsku presudu u slučaju Ramada da je kao svjedok odbrane dao iskaz ,,koji nema utemeljenja u provedenim dokazima”. Taman koliko su utemeljene i navedene smjene po DPS diktatu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo