Povežite se sa nama

Izdvojeno

MALE HE: TUŽBE FAMILIJE ĐUKANOVIĆ I OSOBA POVEZANIH SA NJIMA PROTIV DRŽAVE: Građani će opet platiti ceh

Objavljeno prije

na

Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura

 

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Pored procesa za Bukovicu u Šavniku koji je otpočelo ove sedmice, za 12. april je u Privrednom sudu zakazan početak procesa u kome firma Dekar iz Podgorice tuži državu. I ovu kompaniju zastupa advokatica Đukanović.

Tužba o kojoj će odlučivati sudija Faruk Mušović, predata je zbog koncesije na vodotoku Ljevište Rijeka – izvor Morače, Kolašin. Ovo je jedna od nekoliko koncesija koje je dobila firma Dekar, koju predstavlja Momčilo Miranović, suprug bivše pomoćnice ministra zdravlja Vesne Miranović.

Za razliku od ove koja je na sudu, gradnja Miranovićeve male HE nije stopirana u Kraljskim Barama u Kolašinu u kojima mještani ponovo najavljuju proteste nezadovoljni ignorisanjem njihovih zahtjeva od strane nove vlasti. Na pitanje o ovom slučaju iz Ministarstva kapitalnih investicija nam nijesu odgovorili.

Dekar zajedno sa firmom Hydro energu, čiji je osnivač takođe Miranović, će se naći na sudu 15. aprila sa tužbom protiv države zbog koncesije na vodotoku Trepačka rijeka. Sudija Dijana Raičković, a investitore zastupa Ana Đukanović.

Privrednom sudu stigla je i tužba protiv države od strane Bistrica clean energy, Podgorica iza koje stoji biznismen Žarko Burić, zbog koncesije na vodotoku Bistrica. Advokati ove kompanije su Stefan Žižić i Filip Jovović.

Tužbu protiv države zbog koncesije na vodotoku Đurička Rijeka podnijele su kompanije Triangle GC, ing Kosovo iz Peći koje zastupa predsjednik i izvršni direktor Florin Krasnići (biznismen i političar sa Kosova, koji je bio i jedan od osnivača i finansijera Oslobodilačke vojske Kosova), Gradnja Bijelo Polje, zastupnik Boris Pejović i Plava Hydro Power, Ulcinj, zastupnik izvršni director Zymer Gjonbalaj. Advokatica im je Ana Đukanović.

Za sada jedini koji nije pokrenuo tužbu protiv države je Blažo Đukanović, predsjednikov sin. Ili se još nije uspjela sastaviti tužba jer je Vlada sredinom januara prekinula postupak odobravanja Đukanovićevoj kompaniji BB Hidro da gradi malu HE Slatina na istoimenom vodotoku u Kolašinu. Đukanović je prošle godine zabilježio i prve prihode od posla sa malim HE. Firma BB Hidro u kojoj je suvlasnik sa Ivanom Burzanovićem je od male HE Bistrica u Kolašinu imala ukupan prihod od 95,8 hiljada eura, od čega je profit iznosio 18.369 eura. Skromno, u odnosu na ukupno 1,7 miliona eura koje je Đukanović zaradio, tokom prošle godine, u svojim firmama BB Solar, Capital Invest i Kodio.

Na predstojećim suđenjima za tužbe investitora protiv države pred Privrednim sudom kao umješač na strani države prijavio se Vasilije Miličković. On je u pismu Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore objasnio da su on i njegova firma M&V Company, ,,kao dva akcionara u EPCG, direktno zainteresovani da od konkurencije ne otkupljujemo po priroritetu isti proizvod 300 odsto skuplji od sopstvenog da bismo sa pozicije umješača dali svoj doprinos zaštiti državne i naše imovine u EPCG”.

Na posljednjoj Skupštini AD EPCG tražio da se ova državna kompanija uključi u sudske procese kao zainteresovana strana.

Milićković u brojnim krivičnim prijavama koje je podnosio protiv bivših premijera, poslanika, menadžmenta EPCG i dr, tvrdi da se na račun familije Đukanović pod krinkom finansiranja obnovljivih izvora energije pljačkaju budžet i građani.

Prije šest godina tadašnji premijer Milo Đukanović omogućio članovima familije i drugim bližnjima da se bave poslom obnovljivih izvora energije sa grbače građana. To nas pored uništene prirode, košta godišnje blizu 20 milion eura.

U decembru 2015. Skupština je usvojila izmjene Zakona o energetici, izglasani su članovi 23 i 24. koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. To se pretočilo na naše račune za struju koje godinama dodatno plaćamo kao stavke OIE 1 i 2. Stara Vlada je u junu 2019. sa računa za struju ukinula stavku OIE 1 pa nju otada plaćamo posredno iz budžeta, dok je stavka OIE 2 ostala na računima do danas.

Miličković uporno ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

,,Ja kao umješač zalažem imovinu i glavu da zaštitim državne pare. A niko drugi da se umiješa”, kaže Miličković za Monitor.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Dokle se stiglo pitali smo ministarsvo: ,,Komisija je započela aktivnosti, ali budući da se radi o kompleksnim stvarima potrebno je razumjevanje da sam postupak nije ni jednostavan ni brz. Još uvijek ovo ministarstvo nije dobijalo nikakve zaključke od strane komisije”.

 

Stavke na računu

Analiza energetskog bilansa za 2020. godinu Ministarstva za kapitalne investicije pokazala je da je iz svih malih hidroelektrana, računajući i osam onih koji su od ranije u vlasništvu Elektroprivrede, kao i 24 nove privatne, proizvedeno ukupno 99 GWH, što čini tri odsto ukupne proizvodnje. Gubici na mrežu su čak pet puta veći od proizvodnje svih malih hidroelektrana (492 GWh)  i iznose čak 15 odsto proizvedene električne energije!

Vlasnici 13 privatnih preduzeća koje ukupno imaju 24 male HE  prošle godine su dobili podsticaje sa računa svih potrošača u iznosu od 3,8 miliona eura. Zbog manjka kiše tokom prošle godine proizveli su 36 odsto manje električne energije od predviđenog plana. Ali to je manja šteta od trajne devastacije dvadesetak rijeka i pritoka.

Vlasnici dva vjetro-parka Kmovo i Možura prošle godine su od subvencija sa računa za struju dobili 15,3 miliona eura. Oni su za razliku od malih HE skoro ispunili planiranu proizvodnu sa 312 GWh.

Pored toga što se građanima naplaćuje taksa za podsticanje obnovljivih izvora energije, na računima se nalazi i stavka tehničkih gubitaka. A na mreži gubimo više struje nego što zajedno proizvedu male hidro u vjetroelektrane.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo