Dok nova vlast stidljivo udara na monopol u izgradnju mini hidroelektrana, investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura

Nova Vlada preispituje ugovore o koncesijama za male hidroelektrane da utvrdi da li je u njima bilo korupcije i nepotizma. Stidljivo je udarila u monopol pa je zabranila gradnju sedam malih HE. Sada investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu. Ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ovog četvrtka je u Privrednom sudu zakazano prvo ročište po tužbi investitora za male hidroelektrane protiv države. To je samo prva u nizu tužbi investitora malih HE, članova familije Đukanović i lica povezanih sa njima, protiv države.

Proces tužbi protiv države otvara kozorcijum Hydra MNE, koga čine: Hydra Podgorica, IMP Ljubljana, Slovenija i Igma Energy, Andrijevica, a čiji su vlasnici Milovan Maksimović, brat od ujaka predsjednika države Mila Đukanovića, i njegov partner Jovan Gordijan. Predmet je dodjeljen sudiji Borjanki Zogović, državu zastupa Sandra Filipović, a advokati konzorcijuma su Ana Đukanović i Milija Đuranović.

U tužbi, u koju je Monitor imao uvid, navodi se da je pomenutom konzorciju na javnom oglasu data koncesija za izgradnju dvije male HE na vodotoku Bukovica, Šavnik. Ugovor potpisan u januaru 2017. godine. U tužbi se ističe stalna opstrukcija dijela mještana, nevladinih organizacija, dijela medija, političara, čak i ,,rođaka iz Srbije”.

Hydra je još u martu 2018. najvaljivala tužbu protiv države ukoliko im se ne omogući gradnja. U oktobru 2018. godine izdata im je gađevinska dozvola za dvije HE.  Tokom 2019. upozoravaju tadašnje Ministarstvo ekonomije da imaju probleme sa lokalnim stanovništvom da nastave investiciju. Tadašnja Vlada je 17. oktobra 2019. godine donijela zaključak kojim zadužuje to Ministarstvo da sa ovim koncesionarom otpočne pregovore oko sporazumnog raskida ugovora.

Iz nove Vlade tvrde da je, bez obzira na proteste protiv gradnje, Hydra prekršila ugovorene obaveze jer nije do oktobra 2020, dvije godine od dobijanja građevinskih dozvola kako se obavezala ugovorom, izgradila postrojenja malih HE.

Investicija je trebalo da košta 8,8 miliona eura, a u tužbenom zahtjevu se navodi je investitor u dosadašnje radove potošio preko tri miliona eura. No, iz Hydre ne traže samo to oni tužbom zahtjevaju i isplatu izmakle očekivane dobiti i to na ugovorenih 30 godina.

Kolika je izgubljena dobit ne navode, traže vještačenje. Dali su okvirne inpute – prema važećem tarifnom sistemu otkupna cijena za prvih 12 godina za Bukovicu 1  – 0,086 eura po kilovat satu, a za Bukovicu 2 – 0,093 eura. A za ostalih 18 godina traže naplatu po prosječnoj cijeni na međunarodnoj berzi od 0,06, eura po kilovat satu.

Da se ne radi o malim novcima, potvrdio je i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić koji je kazao da se ,,zbog strateškog bezobrazluka i sumnjivih dodjela koncesija, pored uništenja životnog okruženja mnogih građana, nova vlast suočava sa odštetnim zahtjevima u visini, za sada, od preko 50 miliona eura”.

Do sada, nova vlast je krajem decembra raskinula ugovore o koncesiji za izgradnju sedam malih HE. Monitoru su iz Ministarstva kapitalnih investicija kazali da se radi o sljedećim vodotocima ,,Đurička rijeka u Plavu, Bistrici u Bijelom Polju, Bukovici u Šavniku, Reževića rijeka u Budvi, Ljeviškoj i Raštaku u Kolašinu. Na vodotoku Raštak je bila predviđena izgradnja dvije mHE na osnovu dva ugovora o koncesiji”.

Odgovorili su nam i da su ,,od pomenutih sedam ugovora koji su raskinuti, koncesionari za vodotoke Đurička, Bistrica, Bukovica i Ljeviška podnijeli tužbe. Takođe je podnijeta i tužba za vodotok Trepačka radi poništenja sporazumnog raskida ugovora koji je zaključen 30.12.2019”.

Pored procesa za Bukovicu u Šavniku koji je otpočelo ove sedmice, za 12. april je u Privrednom sudu zakazan početak procesa u kome firma Dekar iz Podgorice tuži državu. I ovu kompaniju zastupa advokatica Đukanović.

Tužba o kojoj će odlučivati sudija Faruk Mušović, predata je zbog koncesije na vodotoku Ljevište Rijeka – izvor Morače, Kolašin. Ovo je jedna od nekoliko koncesija koje je dobila firma Dekar, koju predstavlja Momčilo Miranović, suprug bivše pomoćnice ministra zdravlja Vesne Miranović.

Za razliku od ove koja je na sudu, gradnja Miranovićeve male HE nije stopirana u Kraljskim Barama u Kolašinu u kojima mještani ponovo najavljuju proteste nezadovoljni ignorisanjem njihovih zahtjeva od strane nove vlasti. Na pitanje o ovom slučaju iz Ministarstva kapitalnih investicija nam nijesu odgovorili.

Dekar zajedno sa firmom Hydro energu, čiji je osnivač takođe Miranović, će se naći na sudu 15. aprila sa tužbom protiv države zbog koncesije na vodotoku Trepačka rijeka. Sudija Dijana Raičković, a investitore zastupa Ana Đukanović.

Privrednom sudu stigla je i tužba protiv države od strane Bistrica clean energy, Podgorica iza koje stoji biznismen Žarko Burić, zbog koncesije na vodotoku Bistrica. Advokati ove kompanije su Stefan Žižić i Filip Jovović.

Tužbu protiv države zbog koncesije na vodotoku Đurička Rijeka podnijele su kompanije Triangle GC, ing Kosovo iz Peći koje zastupa predsjednik i izvršni direktor Florin Krasnići (biznismen i političar sa Kosova, koji je bio i jedan od osnivača i finansijera Oslobodilačke vojske Kosova), Gradnja Bijelo Polje, zastupnik Boris Pejović i Plava Hydro Power, Ulcinj, zastupnik izvršni director Zymer Gjonbalaj. Advokatica im je Ana Đukanović.

Za sada jedini koji nije pokrenuo tužbu protiv države je Blažo Đukanović, predsjednikov sin. Ili se još nije uspjela sastaviti tužba jer je Vlada sredinom januara prekinula postupak odobravanja Đukanovićevoj kompaniji BB Hidro da gradi malu HE Slatina na istoimenom vodotoku u Kolašinu. Đukanović je prošle godine zabilježio i prve prihode od posla sa malim HE. Firma BB Hidro u kojoj je suvlasnik sa Ivanom Burzanovićem je od male HE Bistrica u Kolašinu imala ukupan prihod od 95,8 hiljada eura, od čega je profit iznosio 18.369 eura. Skromno, u odnosu na ukupno 1,7 miliona eura koje je Đukanović zaradio, tokom prošle godine, u svojim firmama BB Solar, Capital Invest i Kodio.

Na predstojećim suđenjima za tužbe investitora protiv države pred Privrednim sudom kao umješač na strani države prijavio se Vasilije Miličković. On je u pismu Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore objasnio da su on i njegova firma M&V Company, ,,kao dva akcionara u EPCG, direktno zainteresovani da od konkurencije ne otkupljujemo po priroritetu isti proizvod 300 odsto skuplji od sopstvenog da bismo sa pozicije umješača dali svoj doprinos zaštiti državne i naše imovine u EPCG”.

Na posljednjoj Skupštini AD EPCG tražio da se ova državna kompanija uključi u sudske procese kao zainteresovana strana.

Milićković u brojnim krivičnim prijavama koje je podnosio protiv bivših premijera, poslanika, menadžmenta EPCG i dr, tvrdi da se na račun familije Đukanović pod krinkom finansiranja obnovljivih izvora energije pljačkaju budžet i građani.

Prije šest godina tadašnji premijer Milo Đukanović omogućio članovima familije i drugim bližnjima da se bave poslom obnovljivih izvora energije sa grbače građana. To nas pored uništene prirode, košta godišnje blizu 20 milion eura.

U decembru 2015. Skupština je usvojila izmjene Zakona o energetici, izglasani su članovi 23 i 24. koji se odnose na podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. To se pretočilo na naše račune za struju koje godinama dodatno plaćamo kao stavke OIE 1 i 2. Stara Vlada je u junu 2019. sa računa za struju ukinula stavku OIE 1 pa nju otada plaćamo posredno iz budžeta, dok je stavka OIE 2 ostala na računima do danas.

Miličković uporno ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

,,Ja kao umješač zalažem imovinu i glavu da zaštitim državne pare. A niko drugi da se umiješa”, kaže Miličković za Monitor.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Dokle se stiglo pitali smo ministarsvo: ,,Komisija je započela aktivnosti, ali budući da se radi o kompleksnim stvarima potrebno je razumjevanje da sam postupak nije ni jednostavan ni brz. Još uvijek ovo ministarstvo nije dobijalo nikakve zaključke od strane komisije”.

Stavke na računu

Analiza energetskog bilansa za 2020. godinu Ministarstva za kapitalne investicije pokazala je da je iz svih malih hidroelektrana, računajući i osam onih koji su od ranije u vlasništvu Elektroprivrede, kao i 24 nove privatne, proizvedeno ukupno 99 GWH, što čini tri odsto ukupne proizvodnje. Gubici na mrežu su čak pet puta veći od proizvodnje svih malih hidroelektrana (492 GWh)  i iznose čak 15 odsto proizvedene električne energije!

Vlasnici 13 privatnih preduzeća koje ukupno imaju 24 male HE  prošle godine su dobili podsticaje sa računa svih potrošača u iznosu od 3,8 miliona eura. Zbog manjka kiše tokom prošle godine proizveli su 36 odsto manje električne energije od predviđenog plana. Ali to je manja šteta od trajne devastacije dvadesetak rijeka i pritoka.

Vlasnici dva vjetro-parka Kmovo i Možura prošle godine su od subvencija sa računa za struju dobili 15,3 miliona eura. Oni su za razliku od malih HE skoro ispunili planiranu proizvodnu sa 312 GWh.

Pored toga što se građanima naplaćuje taksa za podsticanje obnovljivih izvora energije, na računima se nalazi i stavka tehničkih gubitaka. A na mreži gubimo više struje nego što zajedno proizvedu male hidro u vjetroelektrane.

Predrag NIKOLIĆ