Povežite se sa nama

MONITORING

MALVERZACIJE VESELINA PEJOVIĆA: Svoj kredit garantovao tuđim stanovima

Objavljeno prije

na

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović dao je pod hipoteku privatne stanove i poslovne prostore u podgoričkoj stambenoj zgradi Lijepa Kata, bez saglasnosti i znanja njihovih vlasnika, saznaje Monitor nakon uvida u njihove liste nepokretnosti! Hipoteke za kredit – koji je Pejovićevom preduzeću, u iznosu od 15.430.000 dolara, odobrila Zapad banka (u pitanju je posljednja rata kupovine KAP-a) – uknjižene su u zvaničnim dokumentima Uprave za nekretnine koje potpisuje Predrag Femić, načelnik područne jedinice za Podgoricu, dana 10. 08. 2015. godine.

Monitor posjeduje listove nepokretnosti više privatnih vlasnika u kojima su nezakonito uknjižene hipoteke drugog i trećeg reda. Precizno, vlasnik privatne imovine, koji je insistirao na anonimnosti, pokazao nam je da su mu na nju, volšebno, upisane sljedeće hipoteke: drugog reda (broj 588/15) od 04.08.2015. gdje je povjerilac Zapad banka, a dužnik Uniprom, u iznosu od 15.430.000.00 dolara, na period od 12 mjeseci plus zabrana prometa nepokretnosti bez saglasnosti (hipoteka drugog reda upisana je dva puta!) i hipoteka trećeg reda (broj 589/15) od istog datuma, na ime Liya Morokhovska, pod istim uslovima ograničenja. Ona je suvlasnik Zapad banke.

Ugovor o kreditu, koji je potpisan 4. avgusta, između Uniproma i Zapad banke kojima su obuhvaćene sporne hipoteke, upisan je u Upravi za nekretnine 10.08. 2015. u 10.40 (hipoteke drugog reda), a ugovor o hipoteci trećeg reda između Uniproma i Morokhovske u 12.41, istog datuma.

Isti vlasnik ustupio nam je i listove nepokretnosti za istu imovinu koje je iz Uprave za nekretnine podizao 2001. i 2007. godine (dokument 1). U njima nema nikakvih ograničenja. Nikada nikome nije, kaže, davao hipoteku za pomenuti prostor.

Lijepu Katu, jednu od većih zgrada u glavnom gradu, prije više decenija gradio je Kombinat aluminijuma, za potrebe stanovanja svojih radnika, ali i za tržište. Stanovi su godinama nakon toga otkupljivani i postajali privatna imovina, a poslovni prostori su većinom prodavani putem javnih licitacija, tako da danas KAP, odnosno novi vlasnik – Uniprom – u svom posjedu ima samo nekoliko.

Poslovni prostor našeg sagovonika je od Kombinata kupljen na javnoj licitaciji 30. septembra 1998. godine, po oglasu objavljenom u dnevnom listu Pobjeda. Od tada nema dodirnih tačaka sa KAP-om. Riječ je o privatnoj svojini.

Za Monitor vlasnik nekretnine kaže kako je njegov komšija prethodnih dana izvadio list nepokretnosti za imovinu u Lijepoj Kati i šokirao se kada je vidio da je data pod hipoteku za kredit Zapad banci koji je podiglo preduzeće Uniprom, bez njegovog znanja i pitanja.

„Došao je kod mene i pokazao mi papire. To me je navelo da i ja izvadim list nepokretnosti. Kada sam podigao dokument vidio sam da u njemu stoji ista hipoteka kao i komšiji. Očigledno je neko bez moje saglasnosti, na moju privatnu imovinu koju sam davno kupio, stavio tri hipoteke i to za kredit ni manje ni više od 15.430.000 dolara, na rok od 12 mjeseci, plus da mi se zabranjuje promet nepokretnosti za taj rok.”

Naš sagovornik se pita šta ako se kredit ne vrati u roku ili se djelimično vrati, pa dođe do otimanja njegove imovine.

„Da li je moguće da meni na ovakav način potpuno ugroze pravo raspolaganja ličnom, privatnom imovinom, što je osnovno i planetarno ljudsko pravo. Ja sam, bez moje krivice, postao talac ovih radnji. Ne mogu ovu imovinu stavljati u funkciju i namjenu mojih životnih potreba: ko će meni sada odobriti kredit, kako taj prostor mogu prodati, ko će ga kupiti pod ovolikom hipotekom.”

Izvor Monitora se pita da li je Uprava za nekretnine imala uvid u stvarno stanje kada je mogla da izda ovakav dokumenat; da li Zapad banka zna za hipoteku na privatnoj imovini i kako je mogla da je prihvati; kako su vještaci banke prilikom procjene prihvatili da procjenjuju njegovu imovinu, i da li su je, uopšte, procjenjivali; kako Uniprom može da da njegovu imovinu pod hipoteku za kredit koji on podiže za sebe.

Zbog tih sumnji on poziva tužoca da se uključi i sve provjeri, kako bi ustanovio ko je sve i koja krivična djela ovdje učinio.

,,Znam da je i nekoliko drugih ljudi iz zgrade, za svoje prostore i stanove, ovih dana izvadilo listove nepokretnosti sa istim teretom po osnovu hipoteke, kao i meni. Radi se o jednoj od većih zgrada u Podgorici sa ogromnim brojem stanova i prostora, tako da se ovo možda i pokaže kao mnogo veća prevara.”

Monitor je kontaktirao i drugog stanara koji je takođe prezentovao svoj list nepokretnosti (vidi fotografiju 2). Osim upisanih hipoteka identičnih kao i kod prvog Monitorovog sagovornika, bez njegove saglasnosti i znanja, kod njega se dogodila promjena i u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” gdje se uz Glavni grad, pojavilo preduzeće Uniprom.

„Ovaj poslovni prostor kupio sam prije 15 godina i od njega izdržavam četvoročlanu porodicu. Da sam znao da će me ovo snaći i bez moje krivice me zaboljeti glava zbog tuđe hipoteke nikada ga ne bih ni kupovao. Skandalozno da se ovim bave i varaju građane koji pošteno rade. Ko zna što se sve krije iza ovoga i koje su razmjere ove prevare.”

Naš list se zvaničnim dopisom obratio Upravi za nekretnine. Pitali smo: ,,Zbog čega ste stanove i prostore u zgradi Lijepa Kata, koji su privatna svojina, opteretili hipotekama drugog i trećeg reda za kredit koji je preduzeće Uniprom, u iznosu od 15.430.000 dolara, podiglo kod Zapad banke i fizičkog lica Liya Morokhovska?”

Iz Uprave za nekretnine su odgovorili, potpisuje Predrag Femić: ,,U listu nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III, upisana hipoteka II reda u korist Zapad banke AD Podgorica kao hipotekarnog povjerioca, rješenjem ovog organa broj 954-101- UP-7226/15 od 07. 08. 2015. godine, a na osnovu Založne izjave UZZ broj 588/2015 od 04.08.2015. godine, ovjerenog od strane notarke Tamare Čepić. Vezano za list nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III hipoteka je upisana na svim nepokretnostima u A listu u suvlasničkom obimu od 2210/4713 na teret hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ i u V listu na posebnim djelovima objektima broj, počev od PD414 do PD424, a koje su evidentirane na ime hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ kao svojina 1/1.”

U odgovoru stoji i da je tako sa hipotekom III reda, koja se tiče Morokhovske, te da je i ona upisana na nepokretnosti koje su evidentirane na hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ „sa osnovom prava i u obimu kako je hipotekarni dužnik upisan”.

Uprava zaključuje: „Napominjemo da su navedenim hipotekama opterećene samo nepokretnosti koje su upisane kao susvojina u A listu i svojina u V l.n.br 5702 KO Podgorica III na UNIPROM DOO Nikšić.”

Listovi nepokretnosti koje prezentuje Monitor pokazuju suprotno: hipoteka je upisana ne na vlasništvo UNIPROMA, već na tuđe vlasništvo! Još više: u slučaju našeg drugog sagovornika (dokument 2), ne samo da mu je bez njegovog znanja upisana hipoteka za kredit Veselina Pejovića, već je, kao što smo pomenuli, u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” uz glavni grad, kao susvojina naprasno osvanulo preduzeće Uniprom.

Kontaktirali smo i bankarskog ombudsmana, Halila Kalača koji nam je saopštio da nije u toku sa problemom o kojem se intresujemo jer se ,,niko nije obraćao ovoj instituciji tim povodom.” Na dio pitanja – šta će ovim povodom preduzeti – nije odgovarao.

Vlasnici nekretnika u Lijepoj Kati, ali i javnost, čekaju odgovore.

Pejović: To je laž, donesite dokaz.

Monitor je kontaktirao Veselina Pejovića. Pitali smo ga zašto je, i kako je to moguće, za svoj kredit dao hipoteku na tuđe stanove. ,,Čista laž i neistina. A vi donesite dokaz toga. Ja imam svoje lične poslovne prostore u prizemlju Lijepe Kate, ima Uniprom. Šta ću ja da radim sa svojom imovinom, to niti imate vi pravo, niti bilo ko na svijetu da me pita. Hipoteka je upisana samo na moje poslovne prostore u toj zgradi.” Pejovića smo pitali i da li je dao bilo kakvu zemlju koja se tiče Lijepe Kate kao hipoteku: ,,Ne. Zemlja nije založena. Samo moji poslovni prostori, što je moja privatna stvar.”

Zapad banka nije prihvatila hipoteke

Zapad banku, čiji je prvi čovjek Mladen Rabrenović, pitali smo zašto je prihvatila hipoteke, drugog i trećeg reda, na privatne stanove i poslovne porstore u zgradi Lijepa Kata.
Odgovor prenosimo u cjelosti:
,,Zapad banka AD Podgorica nije prihvatila hipoteke na koje se pogrešno ukazuje pismom, odnosno hipoteke na koje se ukazuje pismom ne predstavljaju (i ne mogu predstavljati) sredstva obezbjedjenja naplate potraživanja Banke prema klijentu DOO Uniprom Nikšić. Ukazujemo na nespornu činjenicu da samo i jedino vlasnici nekretnina mogu dati saglasnost za konstituisanje hipotekarnog obezbjeđenja, pri čemu takva saglasnost mora imati pisanu formu i mora biti potvrđena od nadležnog notara. Kako vlasnici stanova i poslovnih prostora koji se nalaze u objektu (u tzv. Lijepoj Kati) nijesu dali bilo kakve saglasnosti za uspostavljanje hipoteka u korist Banke na ime obezbjeđenja duga Uniproma, to se iz kruga mogućih hipotekarnih dužnika u konkretnom slučaju logično moraju isključiti vlasnici stanova i poslovnih prostora na koje pogrešno ukazujete. Dakle, u konkretnom slučaju založena je samo i jedino imovina AD Kombinat aluminijuma Podgorica u stečaju, o čemu je moguće pronaći nesumljive dokaze pregledom internet stranica Uprave za nekretnine Crne Gore, odnosno stranica Registra zaloga Crne Gore.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo