Povežite se sa nama

MONITORING

MALVERZACIJE VESELINA PEJOVIĆA: Svoj kredit garantovao tuđim stanovima

Objavljeno prije

na

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović dao je pod hipoteku privatne stanove i poslovne prostore u podgoričkoj stambenoj zgradi Lijepa Kata, bez saglasnosti i znanja njihovih vlasnika, saznaje Monitor nakon uvida u njihove liste nepokretnosti! Hipoteke za kredit – koji je Pejovićevom preduzeću, u iznosu od 15.430.000 dolara, odobrila Zapad banka (u pitanju je posljednja rata kupovine KAP-a) – uknjižene su u zvaničnim dokumentima Uprave za nekretnine koje potpisuje Predrag Femić, načelnik područne jedinice za Podgoricu, dana 10. 08. 2015. godine.

Monitor posjeduje listove nepokretnosti više privatnih vlasnika u kojima su nezakonito uknjižene hipoteke drugog i trećeg reda. Precizno, vlasnik privatne imovine, koji je insistirao na anonimnosti, pokazao nam je da su mu na nju, volšebno, upisane sljedeće hipoteke: drugog reda (broj 588/15) od 04.08.2015. gdje je povjerilac Zapad banka, a dužnik Uniprom, u iznosu od 15.430.000.00 dolara, na period od 12 mjeseci plus zabrana prometa nepokretnosti bez saglasnosti (hipoteka drugog reda upisana je dva puta!) i hipoteka trećeg reda (broj 589/15) od istog datuma, na ime Liya Morokhovska, pod istim uslovima ograničenja. Ona je suvlasnik Zapad banke.

Ugovor o kreditu, koji je potpisan 4. avgusta, između Uniproma i Zapad banke kojima su obuhvaćene sporne hipoteke, upisan je u Upravi za nekretnine 10.08. 2015. u 10.40 (hipoteke drugog reda), a ugovor o hipoteci trećeg reda između Uniproma i Morokhovske u 12.41, istog datuma.

Isti vlasnik ustupio nam je i listove nepokretnosti za istu imovinu koje je iz Uprave za nekretnine podizao 2001. i 2007. godine (dokument 1). U njima nema nikakvih ograničenja. Nikada nikome nije, kaže, davao hipoteku za pomenuti prostor.

Lijepu Katu, jednu od većih zgrada u glavnom gradu, prije više decenija gradio je Kombinat aluminijuma, za potrebe stanovanja svojih radnika, ali i za tržište. Stanovi su godinama nakon toga otkupljivani i postajali privatna imovina, a poslovni prostori su većinom prodavani putem javnih licitacija, tako da danas KAP, odnosno novi vlasnik – Uniprom – u svom posjedu ima samo nekoliko.

Poslovni prostor našeg sagovonika je od Kombinata kupljen na javnoj licitaciji 30. septembra 1998. godine, po oglasu objavljenom u dnevnom listu Pobjeda. Od tada nema dodirnih tačaka sa KAP-om. Riječ je o privatnoj svojini.

Za Monitor vlasnik nekretnine kaže kako je njegov komšija prethodnih dana izvadio list nepokretnosti za imovinu u Lijepoj Kati i šokirao se kada je vidio da je data pod hipoteku za kredit Zapad banci koji je podiglo preduzeće Uniprom, bez njegovog znanja i pitanja.

„Došao je kod mene i pokazao mi papire. To me je navelo da i ja izvadim list nepokretnosti. Kada sam podigao dokument vidio sam da u njemu stoji ista hipoteka kao i komšiji. Očigledno je neko bez moje saglasnosti, na moju privatnu imovinu koju sam davno kupio, stavio tri hipoteke i to za kredit ni manje ni više od 15.430.000 dolara, na rok od 12 mjeseci, plus da mi se zabranjuje promet nepokretnosti za taj rok.”

Naš sagovornik se pita šta ako se kredit ne vrati u roku ili se djelimično vrati, pa dođe do otimanja njegove imovine.

„Da li je moguće da meni na ovakav način potpuno ugroze pravo raspolaganja ličnom, privatnom imovinom, što je osnovno i planetarno ljudsko pravo. Ja sam, bez moje krivice, postao talac ovih radnji. Ne mogu ovu imovinu stavljati u funkciju i namjenu mojih životnih potreba: ko će meni sada odobriti kredit, kako taj prostor mogu prodati, ko će ga kupiti pod ovolikom hipotekom.”

Izvor Monitora se pita da li je Uprava za nekretnine imala uvid u stvarno stanje kada je mogla da izda ovakav dokumenat; da li Zapad banka zna za hipoteku na privatnoj imovini i kako je mogla da je prihvati; kako su vještaci banke prilikom procjene prihvatili da procjenjuju njegovu imovinu, i da li su je, uopšte, procjenjivali; kako Uniprom može da da njegovu imovinu pod hipoteku za kredit koji on podiže za sebe.

Zbog tih sumnji on poziva tužoca da se uključi i sve provjeri, kako bi ustanovio ko je sve i koja krivična djela ovdje učinio.

,,Znam da je i nekoliko drugih ljudi iz zgrade, za svoje prostore i stanove, ovih dana izvadilo listove nepokretnosti sa istim teretom po osnovu hipoteke, kao i meni. Radi se o jednoj od većih zgrada u Podgorici sa ogromnim brojem stanova i prostora, tako da se ovo možda i pokaže kao mnogo veća prevara.”

Monitor je kontaktirao i drugog stanara koji je takođe prezentovao svoj list nepokretnosti (vidi fotografiju 2). Osim upisanih hipoteka identičnih kao i kod prvog Monitorovog sagovornika, bez njegove saglasnosti i znanja, kod njega se dogodila promjena i u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” gdje se uz Glavni grad, pojavilo preduzeće Uniprom.

„Ovaj poslovni prostor kupio sam prije 15 godina i od njega izdržavam četvoročlanu porodicu. Da sam znao da će me ovo snaći i bez moje krivice me zaboljeti glava zbog tuđe hipoteke nikada ga ne bih ni kupovao. Skandalozno da se ovim bave i varaju građane koji pošteno rade. Ko zna što se sve krije iza ovoga i koje su razmjere ove prevare.”

Naš list se zvaničnim dopisom obratio Upravi za nekretnine. Pitali smo: ,,Zbog čega ste stanove i prostore u zgradi Lijepa Kata, koji su privatna svojina, opteretili hipotekama drugog i trećeg reda za kredit koji je preduzeće Uniprom, u iznosu od 15.430.000 dolara, podiglo kod Zapad banke i fizičkog lica Liya Morokhovska?”

Iz Uprave za nekretnine su odgovorili, potpisuje Predrag Femić: ,,U listu nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III, upisana hipoteka II reda u korist Zapad banke AD Podgorica kao hipotekarnog povjerioca, rješenjem ovog organa broj 954-101- UP-7226/15 od 07. 08. 2015. godine, a na osnovu Založne izjave UZZ broj 588/2015 od 04.08.2015. godine, ovjerenog od strane notarke Tamare Čepić. Vezano za list nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III hipoteka je upisana na svim nepokretnostima u A listu u suvlasničkom obimu od 2210/4713 na teret hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ i u V listu na posebnim djelovima objektima broj, počev od PD414 do PD424, a koje su evidentirane na ime hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ kao svojina 1/1.”

U odgovoru stoji i da je tako sa hipotekom III reda, koja se tiče Morokhovske, te da je i ona upisana na nepokretnosti koje su evidentirane na hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ „sa osnovom prava i u obimu kako je hipotekarni dužnik upisan”.

Uprava zaključuje: „Napominjemo da su navedenim hipotekama opterećene samo nepokretnosti koje su upisane kao susvojina u A listu i svojina u V l.n.br 5702 KO Podgorica III na UNIPROM DOO Nikšić.”

Listovi nepokretnosti koje prezentuje Monitor pokazuju suprotno: hipoteka je upisana ne na vlasništvo UNIPROMA, već na tuđe vlasništvo! Još više: u slučaju našeg drugog sagovornika (dokument 2), ne samo da mu je bez njegovog znanja upisana hipoteka za kredit Veselina Pejovića, već je, kao što smo pomenuli, u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” uz glavni grad, kao susvojina naprasno osvanulo preduzeće Uniprom.

Kontaktirali smo i bankarskog ombudsmana, Halila Kalača koji nam je saopštio da nije u toku sa problemom o kojem se intresujemo jer se ,,niko nije obraćao ovoj instituciji tim povodom.” Na dio pitanja – šta će ovim povodom preduzeti – nije odgovarao.

Vlasnici nekretnika u Lijepoj Kati, ali i javnost, čekaju odgovore.

Pejović: To je laž, donesite dokaz.

Monitor je kontaktirao Veselina Pejovića. Pitali smo ga zašto je, i kako je to moguće, za svoj kredit dao hipoteku na tuđe stanove. ,,Čista laž i neistina. A vi donesite dokaz toga. Ja imam svoje lične poslovne prostore u prizemlju Lijepe Kate, ima Uniprom. Šta ću ja da radim sa svojom imovinom, to niti imate vi pravo, niti bilo ko na svijetu da me pita. Hipoteka je upisana samo na moje poslovne prostore u toj zgradi.” Pejovića smo pitali i da li je dao bilo kakvu zemlju koja se tiče Lijepe Kate kao hipoteku: ,,Ne. Zemlja nije založena. Samo moji poslovni prostori, što je moja privatna stvar.”

Zapad banka nije prihvatila hipoteke

Zapad banku, čiji je prvi čovjek Mladen Rabrenović, pitali smo zašto je prihvatila hipoteke, drugog i trećeg reda, na privatne stanove i poslovne porstore u zgradi Lijepa Kata.
Odgovor prenosimo u cjelosti:
,,Zapad banka AD Podgorica nije prihvatila hipoteke na koje se pogrešno ukazuje pismom, odnosno hipoteke na koje se ukazuje pismom ne predstavljaju (i ne mogu predstavljati) sredstva obezbjedjenja naplate potraživanja Banke prema klijentu DOO Uniprom Nikšić. Ukazujemo na nespornu činjenicu da samo i jedino vlasnici nekretnina mogu dati saglasnost za konstituisanje hipotekarnog obezbjeđenja, pri čemu takva saglasnost mora imati pisanu formu i mora biti potvrđena od nadležnog notara. Kako vlasnici stanova i poslovnih prostora koji se nalaze u objektu (u tzv. Lijepoj Kati) nijesu dali bilo kakve saglasnosti za uspostavljanje hipoteka u korist Banke na ime obezbjeđenja duga Uniproma, to se iz kruga mogućih hipotekarnih dužnika u konkretnom slučaju logično moraju isključiti vlasnici stanova i poslovnih prostora na koje pogrešno ukazujete. Dakle, u konkretnom slučaju založena je samo i jedino imovina AD Kombinat aluminijuma Podgorica u stečaju, o čemu je moguće pronaći nesumljive dokaze pregledom internet stranica Uprave za nekretnine Crne Gore, odnosno stranica Registra zaloga Crne Gore.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

„Ugovor stoljeća“ iz  2007. kojim su pod višegodišnji zakup dati hoteli Miločer i Sveti Stefan, doživio je potpuni krah, koji se poklopio sa promjenom vlasti u Crnoj Gori. Biser turističke ponude Crne Gore pod ključem je već drugo ljeto zaredom, isključen iz turističkog prometa, vidno oronuo i zapušten. Za to vrijeme u Londonu teku dva arbitražna postupka oko Svetog Stefana. Prvi je podnio zakupac, kompanija Adriatic properties protiv tri državne firme, HG Budvanska rivijera, HTP Miločer i Sveti Stefan Hoteli, kao i  protiv Ministarstva ekonomije i turizma. Vlasnik Svetog Stefana i Hotela Miločer, kompanija Sveti Stefan Hoteli, vodi istovremeno arbitražni postupak protiv zakupca.

Na primjeru Svetog Stefana vidljivo je kakvu je privilegije zakupac uživao tokom prethodnih 13 godina najma. Ugovor o zakupu drastično je izmijenjen na štetu države. Prethodno ugovoren iznos godišnje naknade od 1,9 miliona eura smanjen je za 30 odsto dok je rok zakupa produžen sa 30 na 45 godina.

Kruna ustupaka koje su Vlada i Skupština Crne Gore ovom zakupcu napravile, bila je dozvola za gradnju stanova za tržište na najatraktivnijem dijelu Crnogorskog primorja, u samom Miločerskom parku, na nekadašnjem imanju  dinastije Karađorđević.

Miločer je trenutno građevinsko ruglo bivše vlasti i zakupca. Neshvatljiva devastacija vrijednog prostora Miločerskog parka sa betonskim višespratnicama u njemu, ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Gradilište je napušteno a prema izjavama Petrosa Statisa, zakupac neće nastaviti tu investiciju.

Grad hotel Sveti Stefan je zatvoren „jer ljudi mogu da plivaju zajedno sa gostima hotela, a to nikada nije bio dio plana. U polu-privatni rizort ne bi nijedan investitor uložio, pa ni Aman“, naveo je između ostalog  Statis.

Projekat Montrose je druga priča  ali sa istim akterima iz tadašnje Vlade. Vlada je 2009. godine sa navedene dvije kompanije, Nortstar i Eqest Capital, zaključila ugovor o zakupu 510.927 m2  zemljišta u zoni morskog dobra u naselju Rose, na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, na 90 godina. Iza navedenih kompanija, prema izjavama odbjeglog biznismena Duška Kneževića, stoji njegov kum, Branislav Gvozdenović, višegodišnji ministar i visoki funkcioner DPS-a. Vlada je Konzorcijumu dala ekskluzivna prava u pogledu korišćenja zemljišta i dijela morske obale.

Posebno je zanimljiv ugovor koji je Konzorcijum zaključio sa JP Morsko dobro, 2019. godine. Prema tom ugovoru investitoru je dat dio obale na lokalitetu Rt Dobrič u dužini od 1.500 metara, sa akva prostorom površine 62.445 m2, na rok od 90 godina. Zakupac je oslobođen plaćanja zakupnine morskog dobra tokom izgradnje turističkog kompleksa. Konzorcijumu je bilo dozvoljeno „modeliranje“ obale, povećanje površine nasipanjem mora radi izgradnje plaža, privezišta i pristaništa… Ugovorom je dato i ekskluzivno pravo svojine nad izgrađenim objektima kao i pravo da djelove zakupljenog morskog dobra proglase privatnim posjedom. Sva prava JP Morsko dobro, na ovom dijelu obale, prelaze na Nortstar i partnere. Skrivene i zvanične.

Predlog ugovora po kojem je investitor oslobođen plaćanja naknade za morsko dobro stigao je u direkciju JPMD iz Ministartva održivog razvoja i turizma i Ministarstva finansija.

Protokol o pravosnažnosti ugovora potpisan je 2013. od kada traju obaveze investitora da u prvoj fazi gradnje, u prvih pet godina, investira oko 140 miliona eura. Taj iznos je kasnije smanjen na 80 miliona, sa novim rokovima. Potpisivani su aneksi ugovora, prema jednom od njih Opština Herecg Novi preuzela je obavezu izgradnje infrastrukture do lokacije za Monterose.  Za proteklih deset godina niti su izgrađeni putevi, ni vodovod, a za najavljeni luksuzni rizort nije ugrađena nijedna cigla. Ali je investitor platio naknadu za zemljište, unaprijed za 10 godina, do 26. avgusta 2023., u iznosu od 3,9 miliona eura.

Trinaest godina kasnije, potpisnici ugovora svaljuju krivicu jedni na druge, da bi u konačnom kompanija Nordstar obavijestila Vladu da napušta projekat na Luštici.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović rekao je da želi sastanak sa pravim vlasnicima projekta i da je Ministarstvo spremno učiniti sve kako bi zaštitilo interese Crne Gore, da se u direktnoj komunikaciji otklone problemi i da se investicija realizuje transparentno. Do sastanka nije došlo jer su predstavnici investitora zahtijevali susret izvan Crne Gore. Kao krajnji rok za razgovor između Vlade i vlasnika, određen je 23. septembar.

Međutim, premijer Dritan Abazović bio je konkretniji.

„U ovom projektu nisu ispunjene obaveze koje su morale da se ispune. Investitori odlaze jer je neko prethodno loše radio ugovore sa njima. Svaka stvar se završavala na mufte. Nefer odnos prema investitorima treba tražiti kod Vlada od broja 40 do 42“, kazao je Abazović.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo