Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTROPRIVREDA IZMEĐU NJIH I NAS: Strujni udar u državnoj kasi

Objavljeno prije

na

Kavaric-Vladimir-004

Dogovaraju se. I to, praktično, traje već šest godina. A da niko ne vidi rezultate. Samo račun kojim se pokrivaju troškovi i gubici. Uzalud se manjinski akcionari i potrošači sa obje obale Jadrana trude da dobiju makar elementarne informacije od onih koji su uzurpirali i njihovu imovinu i njihova prava.

Moguće je da će nešto više detelja o dosadašnjim pregovaračkim dostignućima zvaničnika italijanske A2A i Vlade Mila Đukanovića javnosti biti poznato u četvrtak poslije podne, nakon što ovaj broj Monitora ode u štampariju. Svakako, ne dovoljno. O suštini tog posla se, ipak, već sada može govoriti sa poprilično velikom izvjesnošću.

,,Uvjereni smo da ćemo do kraja oktobra imati jasnu sliku o tome na koji način će Elektroprivreda funkcionisati od 1. januara 2015…”, najavljivao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović u avgustu prošle godine. Uz upozorenje da ugovor o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG, potpisan sa A2A početkom septembra 2009. godine ističe, Lazović je tada precizirao: ,,Vlada će insistirati na drugom bloku Termoelektrane i ako se postigne saglasnost oko svih temeljnih principa možemo očekivati nastavak saradnje”.

Možemo da se pravimo kako nam je jasno zašto je u poslu zajedničkog upravljanja najvrjednijom kompanijom u Crnoj Gori (procjenjivana je i na dvije milijarde), temeljni princip postala gradnja jednog po mnogo čemu spornog energetskog postrojenja. I to nakon što je jedna strana (italijanska) u taj posao uložila oko 430 miliona, dok je stvarni crnogorski ulog u zajednički posao do danas ostao nepoznanica.

Ali, zašto još nema dogovora o nastavku ili prekidu započetog posla? Gdje su rezultati dosadašnjeg angažmana? Po kojim pravilima danas funkcioniše crnogorsko-italijansko partnerstvo u EPCG, ako je originalni ugovor istekao prije godinu dana?

Umjesto odgovora iz Ministarstva ekonomije su stigla nova pitanja. ,,Zašto je predsjednik parlamenta, u finalnoj fazi pregovora Vlade Crne Gore i A2A, napravio zaokret od svojih ranijih izjava i javno stao na stranu italijanskog investitora”, zapitao se ministar ekonomije Vladimir Kavarić ove sedmice.

To je, zapravo, bio odgovor na kritike Ranka Krivokapić, predsjednik parlamenta koji je dan ranije bez ustezanja prozvao Vladu: ,,To što italijanska državna kompanija, iz zemlje koja vapi za električnom energijom, želi da napusti investiciju u svom najbližem susjedstvu i pretrpi finansijske štete, jedna je u nizu činjenica koja govori o sposobnosti Vlade da stvori ambijent stabilnog i zakonitog poslovanja…”, naveo je Krivokapić. Koalicioni partneri su ga podsjetili da ranije nije dijelio njihovo oduševljenje energetsko-finansijskim aranžmanom koji su svojevremeno ugovorili Đukanović i Silvio Berluskoni.

,,Vlada Crne Gore je o A2A uvijek govorila kao o strateškom partneru u EPCG, i pregovori koji su u toku upravo su u cilju nalaženja najboljeg modela za nastavak saradnje”, naglašava se u ovonedjeljnom saopštenju Ministarstvu ekonomije.

Prije više od godinu dana Lazović je obećavao kako je ,,neophodno sprovesti detaljnu analizu petogodišnje saradnje bazirane na sklopljenom ugovoru o menadžmentu. Na taj način bi se najadekvatnije identifikovali svi problemi koji mogu uticati na stvaranje novog modela saradnje…”.

Može se, uglavnom, primijetiti kako Vladini zvaničnici nikada nijesu dovodili u pitanje nastavak saradnje sa A2A. Iako je razloga za tako nešto bilo sasvim dovoljno.

Počelo je naopako. Favorit za pobjednika na tenderu za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju EPCG postala je kompanija koja nije zadovoljavala ni elementarne uslove tendera, pošto je osnovana samo godinu ranije – 2008. Dok su u Vladi navodno čekali ponude zainteresovanih ulagača, ovdašnji privatizacioni fondovi (sa jednim izuzetkom) odlučili su da svoje akcije, ispod cijene, prodaju italijanskom konzorcijumu. Do danas nepoznatoj posrednici platili su neuobičajeno visok postotak za zaključenje ugovora. I uvećali šanse Italijana. Pošto je paket akcija u vlasništvu PIF-ova bio približno jednak onome što je prodavala država, taj potez je nedvosmisleno favorizovao jednog kupca. Pokazalo se – ne i dovoljno.

Grci su za Vladine akcije ponudili 11,1 eura. Italijani 8,4. Vujica Lazović je obznanio kako je ponuda iz Milana – bolja. Do danas je ostala tajna zašto je osam veće od 11. U cijelom aranžanu – akcije Vlade, PIF-ova i individualnih akcionara, novac za dokapitalizaciju – razlika je bila veća od 100 miliona.

Vlada je za prodate akcije dobila manje od toga (96 miliona). Približno isti novac deponovan je na račune Prve banke Crne Gore koja je tada bila u većinskom vlasništvi braće Mila i Aca Đukanovića i EPCG. Više od 2/3 tog novca, oko 70 miliona eura i danas je u Prvoj banci. Ta banka, teoretski i prekatično, opstaje isključivo zahvaljujući novcu koji je kroz nju prošao, i u njoj ostao, takom operacije EPCG.

Nešto manje od 50 miliona dobio je Euro fond, pod kontrolom Veska Barovića. Pretpostavlja se da je i većina tog novca poslužila za vraćanje kredita, dobrim dijelom i iz Prve. Ostali prodavci akcija platili su neuobičajeno visoku proviziju Prvoj banci i Monte adria brokeru (vlasništvo Prve banke) – koji su imali monopol na finansijsko i berzansko posredovanje tokom transakcije.

A detalji aranžmana Vlade i A2A do danas su tajna.

,,Izuzetno smo zadovoljni postignutom cijenom, jer u decembru prošle godine akcija je koštala euro, a sada 8,4”, izjavio je nakon potpisivanja Ugovora Vujica Lazović. Akcije EPCG danas koštaju 3,6 eura. I to bi mogao biti sasvim dovoljan indikator za ocjenu ovog posla.

Od Lazovića nijesmo mogli saznati koliko će A2A za pet godina uložiti u EPCG. Bio je uporan kako su ,,investicije prepoznate u ugovoru”. Ugovor je ostao tajan do 2012. godine, kada ga više nijesu poštovale nijedna ni druga strana. Ako su ikada.

O investicijama je progovorio prvi čovjek EPCG Srđan Kovačević. ,,Italijanska kompanija treba da uloži 290 miliona eura – 140 miliona u proizvodnju, a 150 u distribuciju. Najveća ulaganja su planirana u HE Perućica – 68 miliona, u TE Pljevlja 48, a 24 miliona eura za HE Piva. To je naš plan koji će Italijani vjerovatno korigovati”, kazao je prije pet godina u parlamentu. Italijani su ga, očito, korigovali, pa se ništa od najava nije obistinilo.

Na samom početku saradnje A2A i crnogorske Vlade bilo je jasno da stvari nijesu postavljene na zdrave osnove. Pošto su neregulisana ostala dva najvažnija uslova za njegovu realizaciju: poslovni odnosi sa KAP-om i politika cijena prema potrošačima na distributivnoj mreži. Ista pitanja su i danas sporna. Kao i neka koja su se pojavila u međuvremenu.

Uz novac kojim A2A, preko EPCG, u Prvoj banci brani poslovnu čast i kapital porodice Đukanović sporni su i milioni koje je EPCG bez javnog nadmetanja isplatila, uglavnom anonimnim, konsultantima iz Crne Gore i inostranstva. Istraga traje.

Đukanović, njegova Vlada i njegova (porodična) Banka trenutno nemaju novca da isplate Italijane. Mediji pominju da je u igri iznos od 230 do 290 miliona eura. Toliko bi, naime, Vlada morala da plati kako bi od svojih partnera odkupila akcije koje smo im prodali prije šest godina za nepunih 100 miliona (EPCG je dobila još 96 miliona).

Važnija je, ipak, kreditna sposobnost Elektroprivrede. I to je suština priče o drugom bloku Termoelektrane. Ne brinu Đukanović, Lazović, Katnić za ekološke probleme u Pljevljima. Ono što ih interesuje je mogućnost da u inostranstvu pozajme novac na račun imovine EPCG. I šansa da se još ponešto oposli, a vlast produži makar za još neki mjesec ili godinu.

O nastavku saradnje sa A2A pregovaraju ministri Lazović i Kavarić. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo