Povežite se sa nama

MONITORING

ELEKTROPRIVREDA IZMEĐU NJIH I NAS: Strujni udar u državnoj kasi

Objavljeno prije

na

Dogovaraju se. I to, praktično, traje već šest godina. A da niko ne vidi rezultate. Samo račun kojim se pokrivaju troškovi i gubici. Uzalud se manjinski akcionari i potrošači sa obje obale Jadrana trude da dobiju makar elementarne informacije od onih koji su uzurpirali i njihovu imovinu i njihova prava.

Moguće je da će nešto više detelja o dosadašnjim pregovaračkim dostignućima zvaničnika italijanske A2A i Vlade Mila Đukanovića javnosti biti poznato u četvrtak poslije podne, nakon što ovaj broj Monitora ode u štampariju. Svakako, ne dovoljno. O suštini tog posla se, ipak, već sada može govoriti sa poprilično velikom izvjesnošću.

,,Uvjereni smo da ćemo do kraja oktobra imati jasnu sliku o tome na koji način će Elektroprivreda funkcionisati od 1. januara 2015…”, najavljivao je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović u avgustu prošle godine. Uz upozorenje da ugovor o djelimičnoj privatizaciji i dokapitalizaciji EPCG, potpisan sa A2A početkom septembra 2009. godine ističe, Lazović je tada precizirao: ,,Vlada će insistirati na drugom bloku Termoelektrane i ako se postigne saglasnost oko svih temeljnih principa možemo očekivati nastavak saradnje”.

Možemo da se pravimo kako nam je jasno zašto je u poslu zajedničkog upravljanja najvrjednijom kompanijom u Crnoj Gori (procjenjivana je i na dvije milijarde), temeljni princip postala gradnja jednog po mnogo čemu spornog energetskog postrojenja. I to nakon što je jedna strana (italijanska) u taj posao uložila oko 430 miliona, dok je stvarni crnogorski ulog u zajednički posao do danas ostao nepoznanica.

Ali, zašto još nema dogovora o nastavku ili prekidu započetog posla? Gdje su rezultati dosadašnjeg angažmana? Po kojim pravilima danas funkcioniše crnogorsko-italijansko partnerstvo u EPCG, ako je originalni ugovor istekao prije godinu dana?

Umjesto odgovora iz Ministarstva ekonomije su stigla nova pitanja. ,,Zašto je predsjednik parlamenta, u finalnoj fazi pregovora Vlade Crne Gore i A2A, napravio zaokret od svojih ranijih izjava i javno stao na stranu italijanskog investitora”, zapitao se ministar ekonomije Vladimir Kavarić ove sedmice.

To je, zapravo, bio odgovor na kritike Ranka Krivokapić, predsjednik parlamenta koji je dan ranije bez ustezanja prozvao Vladu: ,,To što italijanska državna kompanija, iz zemlje koja vapi za električnom energijom, želi da napusti investiciju u svom najbližem susjedstvu i pretrpi finansijske štete, jedna je u nizu činjenica koja govori o sposobnosti Vlade da stvori ambijent stabilnog i zakonitog poslovanja…”, naveo je Krivokapić. Koalicioni partneri su ga podsjetili da ranije nije dijelio njihovo oduševljenje energetsko-finansijskim aranžmanom koji su svojevremeno ugovorili Đukanović i Silvio Berluskoni.

,,Vlada Crne Gore je o A2A uvijek govorila kao o strateškom partneru u EPCG, i pregovori koji su u toku upravo su u cilju nalaženja najboljeg modela za nastavak saradnje”, naglašava se u ovonedjeljnom saopštenju Ministarstvu ekonomije.

Prije više od godinu dana Lazović je obećavao kako je ,,neophodno sprovesti detaljnu analizu petogodišnje saradnje bazirane na sklopljenom ugovoru o menadžmentu. Na taj način bi se najadekvatnije identifikovali svi problemi koji mogu uticati na stvaranje novog modela saradnje…”.

Može se, uglavnom, primijetiti kako Vladini zvaničnici nikada nijesu dovodili u pitanje nastavak saradnje sa A2A. Iako je razloga za tako nešto bilo sasvim dovoljno.

Počelo je naopako. Favorit za pobjednika na tenderu za djelimičnu privatizaciju i dokapitalizaciju EPCG postala je kompanija koja nije zadovoljavala ni elementarne uslove tendera, pošto je osnovana samo godinu ranije – 2008. Dok su u Vladi navodno čekali ponude zainteresovanih ulagača, ovdašnji privatizacioni fondovi (sa jednim izuzetkom) odlučili su da svoje akcije, ispod cijene, prodaju italijanskom konzorcijumu. Do danas nepoznatoj posrednici platili su neuobičajeno visok postotak za zaključenje ugovora. I uvećali šanse Italijana. Pošto je paket akcija u vlasništvu PIF-ova bio približno jednak onome što je prodavala država, taj potez je nedvosmisleno favorizovao jednog kupca. Pokazalo se – ne i dovoljno.

Grci su za Vladine akcije ponudili 11,1 eura. Italijani 8,4. Vujica Lazović je obznanio kako je ponuda iz Milana – bolja. Do danas je ostala tajna zašto je osam veće od 11. U cijelom aranžanu – akcije Vlade, PIF-ova i individualnih akcionara, novac za dokapitalizaciju – razlika je bila veća od 100 miliona.

Vlada je za prodate akcije dobila manje od toga (96 miliona). Približno isti novac deponovan je na račune Prve banke Crne Gore koja je tada bila u većinskom vlasništvi braće Mila i Aca Đukanovića i EPCG. Više od 2/3 tog novca, oko 70 miliona eura i danas je u Prvoj banci. Ta banka, teoretski i prekatično, opstaje isključivo zahvaljujući novcu koji je kroz nju prošao, i u njoj ostao, takom operacije EPCG.

Nešto manje od 50 miliona dobio je Euro fond, pod kontrolom Veska Barovića. Pretpostavlja se da je i većina tog novca poslužila za vraćanje kredita, dobrim dijelom i iz Prve. Ostali prodavci akcija platili su neuobičajeno visoku proviziju Prvoj banci i Monte adria brokeru (vlasništvo Prve banke) – koji su imali monopol na finansijsko i berzansko posredovanje tokom transakcije.

A detalji aranžmana Vlade i A2A do danas su tajna.

,,Izuzetno smo zadovoljni postignutom cijenom, jer u decembru prošle godine akcija je koštala euro, a sada 8,4”, izjavio je nakon potpisivanja Ugovora Vujica Lazović. Akcije EPCG danas koštaju 3,6 eura. I to bi mogao biti sasvim dovoljan indikator za ocjenu ovog posla.

Od Lazovića nijesmo mogli saznati koliko će A2A za pet godina uložiti u EPCG. Bio je uporan kako su ,,investicije prepoznate u ugovoru”. Ugovor je ostao tajan do 2012. godine, kada ga više nijesu poštovale nijedna ni druga strana. Ako su ikada.

O investicijama je progovorio prvi čovjek EPCG Srđan Kovačević. ,,Italijanska kompanija treba da uloži 290 miliona eura – 140 miliona u proizvodnju, a 150 u distribuciju. Najveća ulaganja su planirana u HE Perućica – 68 miliona, u TE Pljevlja 48, a 24 miliona eura za HE Piva. To je naš plan koji će Italijani vjerovatno korigovati”, kazao je prije pet godina u parlamentu. Italijani su ga, očito, korigovali, pa se ništa od najava nije obistinilo.

Na samom početku saradnje A2A i crnogorske Vlade bilo je jasno da stvari nijesu postavljene na zdrave osnove. Pošto su neregulisana ostala dva najvažnija uslova za njegovu realizaciju: poslovni odnosi sa KAP-om i politika cijena prema potrošačima na distributivnoj mreži. Ista pitanja su i danas sporna. Kao i neka koja su se pojavila u međuvremenu.

Uz novac kojim A2A, preko EPCG, u Prvoj banci brani poslovnu čast i kapital porodice Đukanović sporni su i milioni koje je EPCG bez javnog nadmetanja isplatila, uglavnom anonimnim, konsultantima iz Crne Gore i inostranstva. Istraga traje.

Đukanović, njegova Vlada i njegova (porodična) Banka trenutno nemaju novca da isplate Italijane. Mediji pominju da je u igri iznos od 230 do 290 miliona eura. Toliko bi, naime, Vlada morala da plati kako bi od svojih partnera odkupila akcije koje smo im prodali prije šest godina za nepunih 100 miliona (EPCG je dobila još 96 miliona).

Važnija je, ipak, kreditna sposobnost Elektroprivrede. I to je suština priče o drugom bloku Termoelektrane. Ne brinu Đukanović, Lazović, Katnić za ekološke probleme u Pljevljima. Ono što ih interesuje je mogućnost da u inostranstvu pozajme novac na račun imovine EPCG. I šansa da se još ponešto oposli, a vlast produži makar za još neki mjesec ili godinu.

O nastavku saradnje sa A2A pregovaraju ministri Lazović i Kavarić. Pametnome dosta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo