Očekuje se da već naredne sedmice Maja Jovanović pred Tužilački savjet iznese informaciju o uslovima za penzionisanje glavnog specijalnog tužioca i njegov odlazak sa te funkcije

Prošlo je skoro godinu i po otkad je konstituisana nova vladajuća većina. Novi Tužilački savjet (TS) je tek prethodne sedmice napravio prvi korak ka mogućoj reformi državnog tužilaštva. Stiče se utisak da je taj organ tek počeo da radi, iako zakonodavnoj vlasti, koja je formirala novi savjet, prijeti osnivanje neke nove većine.

Nakon što je istekao mandat Draženu Buriću, Tužilački savjet nije mu dao povjerenje da još šest mjeseci vrši dužnost vrhovnog državnog tužioca i predsjedava tim tijelom. Za njega su glasali predstavnici tužilačke organizacije u Savjetu, ali to nije bilo dovoljno. Na predlog advokata Siniše Gazivode, člana TS iz reda uglednih pravnika, gotovo jednoglasno izglasana je viša tužiteljka Maja Jovanović za vršiteljku dužnosti Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT). Što se tiče Dražena Burića, ostaje da se Skupština odredi o njegovoj kandidaturi za VDT, koja se nalazi u proceduri.

Gazivoda tvrdi da je tužiteljku Jovanović izabrao sa spiska od 54 tužioca, koje im je Sekretarijat TS-a dostavio na uvid, a koji su imali zakonske uslove da obavljaju tu funkciju. Preporučile su je, kako kaže, njene profesionalne, ljudske i etičke reference. „Koliko je meni poznato tužiteljka Jovanović se u sudnici uvijek držala slova zakona i etičkih principa i to me je opredijelilo da je predložim“, pojasnio je Gazivoda.

Maja Jovanović je od 2005. do 2013. godine radila u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu, nakon čega je unaprijeđena u tužiteljku Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Tamo je radila na predmetima mafijaških ubistava, razbojništava, šverca droge…

Kao osnovni tužilac, vodila je  predmet u kome su 2009. godine osuđeni službenici Vrhovnog suda Dijana Vulović, Saša Vujošević i Žarko Ostojić zbog pronevjere više od 200.000 eura iz sredstava te institucije. Prošle godine, učestvovala je u procesu u okviru koga je sedam osoba obuhvaćeno naredbom o sprovođenju istrage zbog razbojništva u Nikšiću u kom je stradao Ljubiša Mrdak.

U septembru prošle godine bila u fokusu javnosti kada je saslušala bivšeg direktora Uprave policije i aktuelnog savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Veselina Veljovića. Slučaj je preuzela od Osnovnog državnog tužilaštva, koje nije bilo sigurno u svoju nadležnost. Veljović je saslušan u vezi sa sumnjom da je počinio krivično djelo kada je u autorskom tekstu pozvao građane da se masovno okupe, a policajce da odbiju pojedina naređenja prilikom ustoličenja Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog. Ona ga je tada ispitala po hitnom postupku.

Vodila je i istražne postupke u vezi sa pucnjavom na Cetinju kada je 2019. godine ubijen Bogdan Milić, a ranjeno više osoba, Takođe, i za ubistvo Aleksandra Brajovića u Podgorici, za napad na šefa sprovodničke službe UIKS-a Miloja Pekovića, ali i za ubistvo Mitra Pejovića 2019. godine u Podogorici. Maja Jovanović je vodila i slučaj u vezi vođe „Škaljarskog klana“ Jovana Vukotića, koji se u februaru 2020. godine našao u pritvoru zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva sugrađana Vojina Stupara i Miloša Radonjića.

Maja Jovanović nije odgovorila na pitanja Monitora o svojim prvim potezima na čelu VDT-a. Ranije je kazala da je kao karijerni tužilac uvjerena da će opravdati očekivanja. „Ovim izborom ukazana mi je velika čast i to je sve što u ovom trenutku mogu da kažem“, istakla je Jovanović.

Očekivanja od nje su velika. Kako od političara koji su izglasali novi Tužilački savjet, tako i od strane građana. Najveće očekivanje je da rad tužilaštva iznjedri kvalitetnog kandidata za vrhovnog državnog tužioca koji bi mogao dobiti potrebnu većinu u Skupštini.

Prema nezvaničnim informacijama iz tužilačke organizacije, očekuje se da se pred Tužilačkim savjetom već sljedeće sedmice nađe predlog za penzionisanje Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegova smjena po tom osnovu. Osim Katnića, članovi Savjeta treba da dobiju i spisak sa imenima još nekoliko tužilaca, koji imaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju i odlazak sa funkcije. Katnić je prošle godine više puta ponovio da nema uslove za odlazak u starosnu penziju, već da može da radi dok ne napuni 66 godina.

„Korjenite promjene“ u tužilačkoj organizaciji najavio je i potpredsjednik tehničke Vlade Dritan Abazović. Ističe da nova VD VDT poseban naglasak treba da stavi na snažnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Andrej Milović, koji je sa te pozicije imenovan u Tužilački savjet, od Jovanovićeve očekuje da pristupa u skladu sa Ustavom i zakonima, i da kroz saradnju sa novoizabranim Tužilačkim savjetom donosi najbolje odluke u javnom interesu. Tvrdi da je i ranije čuo za državnu tužiteljku, ali je lično nije poznavao. Njena biografija je, kaže, bila presudna da joj da glas za izbor na tu funkciju.

„Legalista sam i vjerujem da samo depolitizovane institucije mogu dati puni doprinos vladavini prava i evropskom putu Crne Gore. Oohrabruje me činjenica da je na čelu VDT-a izabrana osoba iz reda državnih tužilaca, na čiju dosadašnju karijeru nije bilo primjedbi. Ovim izborom joj je pružena prilika da sa više instance takav kredibilitet i potvrdi“, kazao je Milović za Monitor.

Već sljedeće sedmice mogli bismo vidjeti da li je izbor Maje Jovanović prvi korak ka reformi tužilaštva. Ili – kako smo to gledali u novoj vladajućoj većini – promjena kadrova, ali ne i sistema.

HRA: Jovanović da postavi disciplinske tužioce

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević kazala je Vijestima da Maja Jovanović „ima obavezu da u skladu sa članom 105 Zakona o državnom tužilaštvu, obavijesti TS o svim tužiocima i tužiteljkama, koji ispunjavaju uslove za prestanak tužilačke funkcije”.

„Ona treba da pokrene postupak formiranja komisija, čiji je zadatak utvrđivanje disciplinske i etičke odgovornosti tužilaca. Prvo treba da sazove Konferenciju državnih tužilaca na kojoj će biti izabran predsjednik Komisije za praćenje primjene Etičkog kodeksa iz reda članova TS-a, koji nijesu državni tužioci, da bi mogle da se razmatraju pritužbe. Trebalo bi da predloži Tužilačkom savjetu kandidate za članove Disciplinskog vijeća”, navela je Gorjanc-Prelević.

Ona je naglasila da je obaveza TS-a da u narednih 15 dana izabere disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika i to na osnovu dva podnijeta predloga – sa sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva i ministra pravde, odnosno, trenutnog koordinatora tog Ministarstva.

Katnić advokatima povrijedio ljudska prava

Osnovni sud u Podgorici, po njihovoj tužbi donio je pravosnažnu presudu da je Specijalno državno tužilaštvo povrijedilo osnovna ljudska prava advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi (članu TS) i Mariji Radulović, navodi se u njihovom zajedničkom saopštenju. Navode da su mediji detaljno izvještavali o saopštenju i pratećem dokumentu pod nazivom „Specijalno državno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata”, kojim je Katnić povrijedio njihova prava.

Specijalno tužilaštvo je tada u javnost izašlo sa ocjenom da se protiv njega i Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi „specijalni rat”, kako bi se tužilaštvo „spriječilo da kroz istražni postupak pribavi dovoljno kredibilne dokaze“. Na osnovu komunikacije Rodića, skinute sa njegovog zaplijenjenog telefona, tužilaštvo je izvuklo zaključak da su advokati u međusobnoj, kao i u koordinaciji sa dijelom medija, uložili napore da diskredituju ključnu ličnost u procesu za državni udar, svjedoka saradnika Sašu Sinđelića, ali i lik i djelo tužioca Katnića.

„U sudskom postupku pravosnažno je utvrđeno da je SDT takvim nezakonitim postupanjem advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi i Mariji Radulović povrijedilo osnovna ljudska prava i to: pravo na psihički (duševni) integritet, pravo na čast, pravo na ugled, pravo na zaštitu privatnog života, pravo na dostojanstvo i pravo na prepisku i lične zapise, kao prava ličnosti. Znači, pravosnažno je utvrđeno da su nam povrijeđena osnovna ljudska prava zaštićena Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i zakonom“, navodi se u saopštenju advokata.

Katnić je reagovao na presudu i izrazio sumnju zašto se objavljuje u ovom trenutku. Tvrdi da je zbog nezapamćene medijske i svake druge satanizacije Specijalnog državnog tužilaštva, u skladu sa zakonom javnost obaviještena o činjenicama.

„Međutim, u ovom trenutku ističe se odluka u građanskom, odnosno parničnom postupku, kojom je sud našao da je na taj način došlo do povrede ljudskih prava ovih lica i ja ovom prilikom pitam sud, ova lica i javnost da li su meni prekršena i povrijeđena ljudska prava kada protiv istine, etike, morala i svih ostalih civilizacijskih tekovina predstavnik jednog moćnog preduzeća i pomenuta advokatska kancelarija me prikazuju kao korumpiranu osobu“, pitao je glavni specijalni tužilac.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

„Zar neko može pomisliti da se mogu na bilo koji način miješati u posao supruga i obrnuto…“, insistira nova predsjednica SDP.   Problem je ipak kompleksniji

„Ja odgovaram građanima, a ne suprugu“. Kada je početkom aprila poslanica Socijaldemokratske partije  Draginja Vuksanović Stanković stavila potpis na Sporazum za budućnost, koji su tokom građanskog protesta “Odupri se – 97.000” potpisali poslanici opozicije i predstavnici pokreta “Odupri se”, tu njenu izjavu citirali su brojni mediji u regionu kao, u najmanju ruku,  neobičnu vijest. Razlog: Sporazumom se tražila i ostavka njenog supruga vrhovnog državnog tužioca  Ivice Stankovića.

Vuksanović Stanković taj potez objasnila je kao  rezultat političke principijelnosti: „Mene su na izborima birali građani, a ne vrhovni državni tužilac… Nadam se da sam ovim potpisom doprinijela rađanju nove političke svijesti u Crnoj Gori, jer samo na krilima takve Crne Gore možemo donijeti promjene neophodne za bolji život i budućnost naših građana i naše djece”.

Potpisnici Sporazuma tražili su ostavke, pored ostalih, Milu Đukanoviću i Dušku Markoviću.Sporazum je ostao mrtvo slovo na papiru, protesti su utihnuli, a od prozvanih niko nije podnio ostavku. Njen suprug  Ivica Stanković i dalje je jedan od nosećih stubova Đukanovićevog režima.

Po drugi put, Draginja Vuksanović Stanković skrenula je pažnju na sebe nedavno,  kada je izabrana za predsjednicu Socijaldemokratske partije. Pored ostalog i zbog logičnog pitanja kako će se nositi s teretom   izbora  između ličnog, porodičnog i javnog  interesa.  Ustvari, kako će kao supruga vrhovnog državnog tužioca moći da realizuje ambiciozni program koji je najavila i kao kandidat za predsjednicu SDP-a i nakon izbora za predsjednicu te  stranke. Partija koja loše prolazi na izborima, tek treba da vrati opozicioni krediblitet. To ne može ako ne uđe u permanentan i radikalan sukob sa režimskim institucijama kakvo je tužilaštvo njenog supruga.  I ako se ne bude mijenjala iznutra.

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 5. JULA

Komentari

I u najzabačenijim selima  osjetili su potres  koji je izazvala političko-korupcionaška afera Koverta&Atlas. I koja traje više od mjesec. Nije ga osjetio predsjednik crnogorskog  parlamenta Ivan Brajović  iako službuje u njegovom epicentru. To je priznao prije nekoliko dana u intervjuu Glasu Amerike: „Crnu Goru ne drma nikakva afera!“  I za svaki slučaj, po  staroj navici, ogradio se da ne želi da se bavi poslovima drugih državnih organa. On savršeno zna da u Crnoj Gori bolje prolaze oni koji ćute nego koji nešto zucnu protiv vođe.

Predsjednik Atlas grupe Duško Knežević,  koji je i lansirao aferu, pozicionirao je Brajovića u fokus  javnosti. Prema našim izvorima, propisno  je uzdrmao  predsjednika  parlamenta.

„Odbjegli bankar“ našao je modus da predsjedniku crnogorskog parlamenta postavi nekoliko, izgleda, nezgodnih pitanja. Da to dođe do javnosti nisu mogli da spriječe ni terazijski, novosadski, sarajevski i domaći  branitelji lika i djela Mila Đukanovića  i ostalih aktera afere.

Reagujući na Brajovićeve dijagnoze o aferama Atlas&Koverta” Knežević je priupitao Brajovića:

Prvo, da objasni kako je zatvorio svoje obaveze prema Atlas banci, nastale po osnovu višegodišnjih dugovanja na kreditnim karticama koje nije vraćao? Drugo, kako je godinama držao depozite Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore u Atlas banci i koji je aranžman povodom toga imao? Treće, zašto je ušao u sukob sa svojim partijskim drugom, direktorom Aerodroma Danilom Orlandićem oko depozita u Atlas banci? Četvrto, da Brajović objasni kako je njegova zemlja u Bjelopavlićima završila u rukama jednog od „naših uhapšenih vozača, koji je ni kriv ni dužan držan u pritvoru, dok su pokušavali da ga lažno optuže da je učestvovao u pranju novca za Demokratski front“.

Knežević je istovremeno obznanio navodno saznanje da je predsjednika Skupštine Brajovića ucijenio predsjednik države Milo Đukanović, „jer su mu specijalni tužilac i policijski tim uzeli dosije kartica i računa iz Atlas banke, kao i podatke o prodaji zemlje“, koja mu je, kako reče Brajović, porodično nasljeđe. U prevodu –  Knežević je Brajovića  unaprijedio u vršioca dužnosti koje mu odredi Đukanović.

Knežević je nastavio da i dalje  propituje Brajovića, reagujući na  njegove tvrdnje da od 2013. godine prema Atlas banci nema nikakvih dugovanja. ,,Da li će g. Brajović upoznati javnost sa visinom duga, dati izvode sa svog računa, saopštiti koliko je kasnio sa plaćanjem i detaljno objasniti način na koji je izmiren dug?”

Knežević je zatražio od Brajovića da objasni kako je zatvorio obaveze kod Atlas banke po osnovu ,,višegodišnjih dugovanja na karticama koje nije vraćao”. Pozvao ga je i da upozna građane Crne Gore sa donacijama njegovoj partiji.

Vijesti su u međuvremenu otkrile da je predsjednik Skupštine i lider Socijaldemokrata skrivao ,,višegodišnja dugovanja” Atlas banci, za koja je kazao da su izmirena nakon što ga je prozvao njen vlasnik Duško Knežević.

U imovinskim kartonima Brajovića, objavljenim na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nije evidentirano da je do 2013. imao kredit kod Atlas banke, niti minuse na kreditnoj kartici. U Brajovićevim imovinskim kartonima navode se dugovanja po godinama, a nigdje nema onih prema Atlas banci, objavile su Vijesti.

Demokratski front pozvao je predsjednika Skupštine da urgentno odgovori na pitanja koja mu je izdiktirao Duško Knežević. U Frontu smatraju da te optužbe Kneževića predstavljaju još jedan od krunskih dokaza da je ,,ovaj NATO tajkun izgleda korumpirao svaku instituciju sistema koje se ovih nedjelja pred našim očima urušavaju kao kula od karata”.

,,Zato je veoma važno da Ivan Brajović odgovori da li mu je višegodišnja dugovanja na kreditnim karticama pokrivao Duško Knežević i od čijih to sredstava? Kakav je i s kim aranžman imao Ivan Brajović da bi depozite JP Aerodromi Crne Gore držao u Atlas banci ? Za koliki je iznos profesor Knežević kupio zemlju u Bjelopavlićima na molbu Ivana Brajovića i kako je ta zemlja prepisana Kneževićevom vozaču koji je odbio da lažno svjedoči protiv DF-a? Ukoliko Ivan Brajović ne odgovori konkretno na postavljena pitanja biće veoma jasno da je nedostojan vršenja funkcije predsjednika Skupštine, i da pod pritiskom specijalnog državnog  tužioca  i Mila Đukanovića pokušava zaustaviti nezaustavljive demokratske procese”, upozorili su iz DF-a.

Pod pritiskom opozicije, Brajović je ipak zakazao vanrednu sjednicu parlamenta za 21. februar  na kojoj će se raspravljati o predlogu zaključaka opozicije povodom afere  Koverta&Atlas. Zahtjev za njeno održavanje potpisalo je 28 opozicionih poslanika.

Javnost  s velikim interesovanjem  očekuje  raspravu na tom zasjedanju, zbog kojeg Brajović vjerovatno ima noćne more.

Sada se mnogi pitaju kako će opozicionim poslanicima predsjednik parlamenta  objasniti  sve ono za što ga proziva  Knežević. Posebno zbog toga što se Brajović nikad nije ustručavao od  toga da sam sebe uzdiže u moralne visine. Kada ga je dopalo da u novembru 2016. godine postane predsjednik Skupštine Crne Gore skromno je sebe opisao ovako: ,,U julu 1989. u ovoj istoj sali izabran sam za potpredsjednika parlamenta. Siguran sam da u tih 27 godina nijesam napravio potez kojeg bih se zastidio”.

Možda se nekih detalja iz svoje političke biografije nije nikad postidio, ali bi ove kojima mu Knežević ukrašava  biografiju morao, ako ništa drugo, negdje u samoći  skenirati  moralnim istinomjerom.

Brajović je i ranije bio umiješan u nekoliko afera. Kao ministra policije zbog afere Limenka, krivičnu prijavu protiv njega i bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića podnijela je Demokratska Crna Gora zbog krivičnog djela nesavjestan rad u službi. Preciznije, optužujući ih  da su omogućili  Acu Đukanoviću, bratu Mila Đukanovića, da dobije deset i po miliona eura na štetu poreskih obveznika. Mnogi trvrde da je to bio udžbenički primjer dogovorene korupcije. Rezultat – Brajović i Veljović su oslobođeni zbog zastare.

Predsjednik SD je zapaženo mjesto imao i u aferi Ramada. Njegov iskaz na sudu, „da mu ne pada na pamet da skupove njegove partije plaćaju državni organi”, ocijenjen je kao neistinit, pošto je nesumnjivo utvrđeno i pravosnažno potvrđeno, na osnovu materijalnih dokaza i nalaza sudskih vještaka, upravo suprotno – da su novcem iz njegovog Ministarstva saobraćaja plaćani osnivački skupovi njegove partije.

Brajović je, prije trideset godina, bio jedan od  vatrenih promotera tzv. antibirokratske revolucije, koji su na ulici osvojili  visoke državne i partijske pozicije i kada je u Crnoj Gori uspostavljena vlast odana Slobodanu Miloševiću. Među njima je bio i Milo Đukanović,  jedan od glavnih aktera afere Koverta&Atlas.  Da je Knežević  poštedio Đukanovića, možda bi i Brajović  mogao mirno da spava.

Sada, pošto se sve zakuvalo do ključanja, biće zanimljivo vidjeti kako će se  Brajović ponijeti prema predsjedniku Crne Gore. Koga je u zvijezde okivao uoči posljednjih predsjedničkih izbora.Tada je ponosno likovao da je jednoglasna podrška Socijaldemokrata Đukanoviću „rezultat zajedničkog istrajavanja svih progresivnih snaga u našoj državi na vrijednostima nezavisne, građanske, multietničke, evropske i evroatlanske Crne Gore”.

Brajović je tokom tzv. antiborokratske revolucijena titogradskim ulicama uzvikivao „Ostavke, ostavke, ostavke…“  Odzvanja li mu to sad u ušima i da li će se njemu, Đukanoviću i njihovoj ostaloj družini iz tog i ovog vremena  sve to vratiti kao bumerang zbog afere Koverta&Atlas?

Svi su izgledi da je u toku druga antibirokratska revolucija.

                    Veseljko KOPRIVICA

Komentari