Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Masakr u Baru

Objavljeno prije

na

Nakon punih 65 godina i u Crnoj Gori se otvorila priča o jednom strašnom zločinu. U aprilu 1945. godine u Baru je za nekoliko sati ubijeno najmanje 2500 kosovskih Albanaca! Niko ne zna gdje su im grobovi. – Namjeravaju li državni organi Crne Gore da otpočnu istragu i da rasvijetle slučaj ‘Masakra u Baru’, pravi holokaust na ovim prostorima, koji se zbio 1. aprila 1945. godine, na prostoru od desetak ari, kada je samo za nekoliko sati srpsko-crnogorska armija masakrirala oko 3770 nenaoružanih Albanaca sa Kosova mobilisanih navodno za potrebe Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Tako je glasilo pitanje koje je nedavno u crnogorskom parlamentu uputio premijeru Crne Gore Milu Đukanoviću lider Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi.

Bardhi za Monitor kaže da je to prva inicijativa i zahtjev da se ovaj slučaj rasvijetli, da se krivica i odgovornost personalizuju. ,,Posebno, da se otkriju nalogodavci. To zahtijeva pravda. Najbolje je da to učine državni organi Crne Gore”, dodaje Bardhi.

MOBILIZACIJA: I u parlamentu Albanije će na prijedlog premijera Salji Beriše biti formirana istražna komisija sa ciljem da rasvijetli ovu tragediju.

,,Ovaj slučaj za našu nacionalnu istoriju, proporcionalno, predstavlja ono što je za Poljake Katinska šuma”, kažu albanski istoričari.

Prisilno mobilisani Kosovari su iz Prizrena dovođeni u Crnu Goru preko Albanije, navodno da bi popunili partizanske jedinice koje su se borile za oslobođenje Istre.

Komunistička vlast je odmah nakon oslobođenja Kosova uvela vojnu upravu na tom području. Da bi preduprijedila neku ,,veliku pobunu Albanaca koja se očekivala na proljeće” napravljen je pakleni plan o likvidaciji hiljada ljudi. Sprovođen je tako što su Kosovari krajem 1944. i početkom 1945. godine nasilno slani u borbu protiv okupatora, na Sremski front ili u Istru, kao topovsko meso. Od desetina hiljada mobilisanih, gotovo polovina se nije nikada vratila svojim domovima.

U Dubrovniku, u barakama na Babinom kuku, nekoliko stotina Albanaca je ubijeno plinom.

ZLOČIN: U Istru su se iz Prizrena u martu 1945. godine uputila tri ešalona sa oko 11 hiljada vojnika. Svi su razoružani i pod strogom kontrolom 27. brigade 46. partizanske divizije pješice krenuli preko albanskih gudura prema Jadranu.
Drugi ešalon, sa oko 4700 ljudi (prema tvrdnjama kosovskih istoričara, dok partizanski hroničari tvrde da ih je bilo 2472) je, nakon pet dana napornog hoda tokom kojeg su mnogi maltretirani, stigao u Bar u podne 1. aprila. Kolona je bila duga nekoliko kilometara. Kosovari su smješteni u centru grada, u zgradu Monopola na Pristanu i u njenom ograđenom dvorištu, navodno da bi se odmorili.
Kada su četvorica mladića krenuli da piju vode do jedne obližnje česme, stražari su, kako tvrde preživjeli Kosovari, na njih otvorili vatru. Sa svih strana, okolo grada, u obliku potkovice, đe su ranije bile raspoređene partizanske jedinice, pucalo se na ljude kao na glinene golubove.
Spasilo se tek nekoliko stotina, uglavnom onih koji su se nalazili u zgradi. Barani su ih skrivali po kućama i u štalama, ali bilo je i mnogo onih koji su ih ubijali i lovili kao zečeve po okolnim brežuljcima.

ZVANIČNA VERZIJA: Do zločina je, kako je za Nove barske novine izjavio tadašnji pomoćnik šefa OZNE za srez barski Nikola Masoničić, došlo nakon što je jedan Albanac ubio sprovodnika Boža Dabanovića i kada je neko od sprovođenih bacio sa prozora zgrade Monopola prokrijumčarenu bombu na komandanta brigade.

,,Nastao je haos. Prvo su partizani pucali u vis, a kada je gomila krenula da bježi u strahu prema planinama – i u meso. I počeo je, da tako kažem, a da ne bude pogrešno shvaćeno, ‘lov’ na njih. Uz egzekuciju na licu mjesta”, ispričao je Masoničić.

Prema Izvještaju partizanske komisije, za nekoliko sati ubijeno je oko 450 Kosovara. Ali, ako se ima u vidu činjenica da je stotinak ljudi preživjelo masakr, a da je u u ešalonu bilo najmanje 2742 ljudi, onda se osnovano može pretpostaviti da je u poslijepodnevnim časovima 1. aprila 1945. godine, u Baru, likvidirano više od 2500 Kosovara!

Niko pouzdano ne zna đe je toliki broj ljudi sahranjen. U Baru nema masovne grobnice. Masoničić o tome ne želi da govori. Bardhi vjeruje da je jedan broj ubijenih Kosovara brodovima bacan u more. “Možda su pobacani i u neku pećinu na planini Sutorman. Neko bi to morao znati”, kaže on.

Premijer Đukanović je Bardhiju odgovorio da će nadležni organi otvoriti istragu o ovom zločinu.

,,Ovo zlo ćemo ispaštati i mi i naši unuci i praunuci”, zaključuje Masoničić, koji je o ovom slučaju pripremio građu za knjigu.

Spasavanje

Bilo je Barana, kako piše publicista Željko Milović, koji su aktivno učestvovali u zločinu, a bilo je i onih koji su nesrećne ljude skrivali u kućama i u stogovima sijena.
,,Takvima su porodice spašenih dolazile na svečanosti i čestitku decenijama unazad”, kaže on. U masakru je, inače, učestvovalo i desetak Albanaca iz Ulcinja koji su bili borci Desete crnogorske brigade. Zločin nad Albancima u Baru je, kako navodi Bardhi, na Prvom kongresu Komunističke partije Srbije, osudio čak i Aleksandar Ranković koji je ocijenio da se radi o ,,kriminalnom aktu Crnogoraca”.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZVJEŠTAJ EVROPSKE KOMISIJE ZA 2024.: Napredak protkan kurtoazijom 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora  je konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja.  Po izvještaja ambasadora  EU Johana Setlera- čaša je polupuna. Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom

 

 

rije dva dana Evropska komisija (EK) je objavila  izvještaje o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu za članstvo u EU. Očekivano, Crna Gora je najpozitivnije ocijenjena među zemljama kandidatima. U prezentaciji izvještaja, ambasador EU Johan Setler je naglasio da je ovaj izvještaj u odnosu na prethodnu godinu „jasno pozivitniji“ i da je Crna Gora „učvrstila svoju poziciju kao predvodnik pristupanja u EU“. Dobar dio pozitivnog se odnosi na „veliki napredak u oblastima vladavine prava“ tj. poglavljima 23 i 24 i pozitivnom IBAR-u na početku ljeta. Njime je Crna Gora konačno, nakon 12 godina mrcvarenja „pregovora,“ u mogućnosti da krene sa zatvaranjem poglavlja (ukupno 33 u grupama -klasterima). Do sada su samo tri privremeno zatvorena.

Izvještaj ocjenjuje “značajan napredak” u dva poglavlja, “dobar napredak” u šest, “ograničen napredak” je opis za 22 poglavlja, dok su tri “bez napretka”. Pohvaljena je dosadašnja reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja i medija. Setler napominje da je važno izabrati predsjednika Vrhovnog suda, donijeti zakon o finansiranju političkih partija i krenuti u „sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva uključujući i birački spisak, pravo glasa…“. Izvještaj takođe navodi da su „institucije krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade“. Sve u svemu, po ambasadoru Setleru- čaša je polupuna.

Ima i onih za koje je poluprazna, i ne samo među crnogorskom opozicijom. Iako je izabran Sudski savjet, kompletiran Ustavni sud, i došlo do hapšenja velikog broja „krupnih riba“ (isključivo zahvaljujući Europolu i dokazima dobijenim od zapadnih policija) Crna Gora do sada nema ni jedne pravosnažne presude za visoku korupciju i organizovani kriminal. Šanse su da ih neće ni biti još dugo godina gledajući kako se (ne) odvija suđenje bivšoj šefici pravoduđa Vesni Medenici i drugim sličnim kalibrima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRAGEDIJA U SELU SOKOLAC I POTJERA ZA ALIJOM BALIJAGIĆEM OPET OGOLILA BEZBJEDNOSNI SISTEM: Vrijeme je za odgovornost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Policija, vojska, specijalne jedinice i drugi organi bezbjednosti danima ne uspijevaju da uhvate opasnog ubicu, dok se strah i nepovjerenje u organe reda širi Crnom Gorom. To se neće promijeniti dok se za propuste ne bude snosila  odgovornost. Do vrha

 

 

Velike tragedije uvijek prikažu sposobnost jednog državnog sistema u pravom svjetlu. Tako je i ova posljednja,  u bjelopoljskom selu Sokolcu, pokazala nesposobnost i okoštalost bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

Višestruki počinilac najtežih krivičnih djela, Alija Balijagić, u petak veče, 25. oktobra, ubio je Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69), brata i sestru koji su se nalazili u svojoj seoskoj kući u Vraneškoj dolini. Više svjedoka i nalaza iz istrage ukazuje na to da su pokojni Madžgalji prethodno ugostili i nahranili odbjeglog Balijagića. Nakon što je posjedio i objedovao, Balijagić se vratio i kroz prozor upucao brata i sestru. Potom se dao u bjekstvo koje traje već sedmicu.

Mještani svjedoče da su više puta prije tragedije policiji prijavljivali da se kroz njihovo i okolna sela šeta sumnjivo naoružano lice. Prethodno se već Vraneškom dolinom proširila vijest da je iz jedne od okolnih kuća ukradena puška. Međutim, organi reda i mira nisu uspjeli da zaštite mještane koji i dalje žive u strahu od ubice.

Strah se, u međuvremenu, proširio po okolnim selima jer policija i vojska danima ne uspijevaju da uhvate Balijagića, koji se, kako sumnjaju, krije u okolnim planinama i šumama. Osuđivani silovatelj i pljačkaš, već ima iskustvo odmetništva. Mještanima tog kraja poznat je kao kriminalac koji se osamdesetih krio po planini i pljačkao sela u Srbiji i Crnoj Gori.

Predsjednik Mjesne zajednice Tomaševo Vesko Gogić kaže da policija deset dana nije ništa uradila da pronađe Balijagića. I Dragan Grba iz Sokolca tvrdi da su njegove komšije prijavljivale Balijagića, ali da policija nije reagovala.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 1. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo