DRUŠTVO
Povuci, potegni
Objavljeno prije
16 godinana
Objavio:
Monitor online
Dvadesetšestogodišnja Marijana Marjanović, izbjeglica iz Bosne, ljuta je na svog oca, rođenog Beranca, što ni poslije skoro dvije decenije boravka u Crnoj Gori ne može da joj riješi pitanje crnogorskog državljanstva. Kao diplomirani psiholog nedavno je počela da radi u gimnaziji, ali je ubrzo ostala bez posla, čim se pojavio drugi kandidat na birou rada. Uzalud dobra želja školskog rukovodstva i peticija učenika, koji su je za kratko vrijeme zavoljeli. Marijana nema državljanstvo. Tu je kraj i početak priče. BIJES I NEMOĆ: Ona je i diplomu dobila izvan Crne Gore, jer ovdje, u nedostatku dokumenata, nije mogla studirati na državnom univerzitetu. „Ne znam šta sada. Pokušaću da što prije magistriram i onda odem iz Crne Gore. Ovdje sam došla jer je moj otac tu rođen, sada moram tražiti rješenje na nekoj drugoj adresi”, kaže Marijana, vidno razočarana.
Ko je više povrijeđen? Marijana ili njen otac Mićo? Teško pitanje. Mićo je, prije bi se moglo reći, ogorčen.
„Kada je počeo rat u Bosni, supruga i ja smo djecu u naručju donijeli u Berane. Gdje bih drugo nego u svoj rodni grad. Mnogima sam pomagao i računao sam da će i meni neko tu pomoći. Ništa. Otkako mi se desilo ovo s kćerkom, nemam želju ni da izađem u grad. Kako da joj objasnim da sam nemoćan”, pita se Mićo.
Da stvari budu još teže, njegova druga kćerka, Jovana, završila je stomatologiju. Započela je studije prije reforme i privatizacije ove medicinske grane. Kako će tek ona doći do posla, bez državljanstva i bez mogućnosti da otvori samostalnu ordinaciju?
„Željeli smo da ostanu pored nas sada kada ulazimo u pozne godine. Došli smo mladi s malom djecom, sada smo stari”, kaže Mićo.
Mićo Marjanović nije jedini izbjeglica koji je rođen u Crnoj Gori i ima crnogorsko državljanstvo, ali za svoju porodicu to ne može da ostvari. Samo u Beranama ih je trista osamdeset.
„Zvuči nevjerovatno. Pomnožite to s brojem članova porodica tih ljudi i doći ćete do brojke od hiljadu i po. U Crnoj Gori je pet hiljada takvih slučajeva, puta članovi njihovih porodica. Ponekad se pitam čemu da se nadaju druge izbjeglice, kada mi koji smo u Crnoj Gori rođeni ne možemo da ostvarimo elementarna prava za svoju djecu”, kaže Marjanović.
Crna Gora je postala utočište za izbjeglice i raseljena lica devedesetih godina, kada su počeli ratovi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, i kasnije na Kosovu. Broj izbjeglica dostigao je vrhunac 1999. godine, kada se ovdje slilo 160 hiljada ljudi. Samo kroz Berane prošlo je više od šezdeset hiljada nevoljnika. Većina se kasnije vratila kućama ili se iselila u treće zemlje, ali njih oko tri i po hiljade ostali su do danas u ovom gradu, što je više nego u svih ostalih devet sjevernih crnogorskih opština zajedno.
PRORAČUNATO OTEZANJE: Većina ne posjeduje lične dokumente, osim izbjegličke karte, a s njom sve institucije u našoj državi, osim zdravstvenih, za njih su zatvorene. Neposjedovanje crnogorskog državljanstva i ličnih dokumenata znači da se ne mogu registrovati na biroima rada, što je preduslov za pronalaženje posla. Ne mogu dobiti vozačku dozvolu. Ne mogu se čak ni vjenčati. Isključeni iz zvaničnih struktura, ne mogu dobiti ni kredit za otpočinjanje samostalnog posla jer, naravno, banke ne daju kredite ljudima bez ličnih dokumenata. Ne mogu studirati niti konkurisati za stipendije.
Mnogi smatraju da Crna Gora proračunato oteže s rješavanjem pitanja izbjeglica i davanja crnogorskog državljanstva, jer ne želi da uvodi nove glasače u tijesno podijeljeno biračko tijelo. Pretpostavka vlasti je da bi srpski opredijeljene izbjeglice bile naklonjene prosrpskoj opoziciji u Crnoj Gori. Očekivalo se da će poslije referenduma i sticanja nezavisnosti taj problem biti relaksiraniji, ali to se nije obistinilo. Vjeruje se, takođe, da Crna Gora nije spremna da se odrekne međunarodnih donacija koje dobija na račun izbjeglica, a da istovremeno, davanjem državljanstva, dobije veliki broj socijalnih slučajeva.
„Još početkom dvijehiljaditih usvojena je čuvena Sarajevska deklaracija. koju su potpisale sve države bivše Jugoslavije, i kojom je bilo predviđeno da se svi problemi izbjeglica, uključujući i državljanstva, riješe do 2006. godine. Četiri godine nakon isteka toga roka mi nijesmo niđe”, kaže Marjanović, koji obavlja funkciju potpredsjednika Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika u Crnoj Gori.
On ističe kako su države u okruženju ipak napravile neke pomake, dok Crna Gora te probleme rješava još uvijek samo verbalno.
„Imam utisak kao da su napravili neke logore za izbjeglice, i sada nam kažu – trpite. Na šta vam inače liči naselje Rudeš, najveći izbjeglički centar na sjeveru. Smučilo mi se više od života u njemu. Nema noći da mi neko od nevoljnika ne pokuca na vrata s molbom i očekivanjem da riješim nemoguće”, kaže Marjanović.
Prema njegovom mišljenju, zakonska rješenja koja je u međuvremenu Crna Gora usvojila, najkruća su u regionu.
„Ne mogu ni biti bolja kad niko od izbjeglica nije učestvovao u njihovoj izradi. Posljednji sastanak UNHCR-a, crnogorskih državnih institucija i udruženja koja okupljaju izbjeglice održan je 2007. godine. Od onog što je tada dogovoreno ništa nije realizovano, a već tri godine niko nas ne kontaktira. Pod pritiskom Evropske unije sami donose rješenja za nas – bez nas”, priča Marjanović.
PRIVREMENI BORAVAK: On kaže da dijeli vladajuće mišljenje među izbjeglicama i raseljenicima da Akcionim planom za izbjeglice koji je donijela crnogorska Vlada nije riješen ni jedan problem ove populacije, kao i da je Crna Gora pretrpjela kritike Evropske komisije zbog položaja raseljnika.
Zvanični stav Vlade bitno je dugačiji od onoga što misle izbjeglice i naša država je i u tom pogledu „svijetli primjer u regionu”. Premijer Milo Đukanović ističe da Crna Gora ima jasnu politiku, koja je usklađena s međunarodnim standardima. On naglašava kako je Akcioni plan za sveobuhvatno i efikasno rješavanje pitanja raseljenih i interno raseljnih lica pozitivno ocijenjen od Evropske komisije, UNHCR-a i OSCE-a.
„Bio je to još jedan korak u ispunjenju standarda za punopravno članstvo Crne Gore u evropskim i evroatlantskim integracijama. Realizacijom mjera iz Akcionog plana Crna Gora pokazuje svoju posvećenost i težnju da u saradnji sa međunarodnim organizacijama u narednom periodu probleme raseljenih riješi na dugoročan i kvalitetan način” – izjavio je Đukanović.
Kada se radi o raseljenicima s Kosova, nealbancima, stav Crne Gore je da im treba omogućiti povratak, o čemu je nedavno i predsjednik države Filip Vujanović razgovarao sa svojim kolegom Fatmirom Sejdiuom. Oni koji ipak ne budu željeli da se vrate, mogu zatražiti državljanstvo ili dobiti status „stranca sa stalnim nastanjenjem”.
Marjanović, međutim, kaže kako se u suštini crnogorskim izbjeglicama uglavnom nudi i odobrava privremeni boravak, za šta je potrebno platiti takse koje na godišnjem nivou za četvoročlanu porodicu iznose oko hiljadu eura.
„Ko to od ovih nevoljnika može to da plati”, pita se. On kaže kako izbjeglice u Crnoj Gori ne znaju ni čiji su ni koliko ih ima. Do prije godinu ponavljana je brojka od ukupno 25 hiljada. Poslije posljednjeg popisa, odnosno prošlogodišnje preregistracije, u opticaju je cifra od 17 hiljada.
„Šta je sa osam hiljada razlike. Oni su ovdje, ali nijesu registrovani. Zašto? Sada će imati problem i oni, ali i država i UNHCR”, smatra Marjanović, dodajući kako deset odsto izbjeglica u Beranama u odnosu na ukupni broj stanovnika, ili četiri odsto na nivou države, zaslužuju mnogo više brige i pažnje, čak i u medijima.
Ne može, objašnjava on, međunarodna javnost vidjeti njihovu probleme i patnju, ako to ne vide građani pored kojih žive. Ko će znati za probleme Marijane i Jovane, koje su došle kao djevojčice u domovinu svoga oca, tu odrasle i mukotrpno stekle visoko obrazovanje, a sada moraju da odu iz te države i potraže posao negdje drugdje. Koga je briga? Premijer je, uostalom, rekao, a državni mediji hitno prenijeli, da Crna Gora pokazuje posvećenost i težnju da probleme raseljenih riješi na dugoročan i kvalitetan način i da su UNHCR i OSCE te napore ocijenili pozitivnim. OEBS je zadovoljan izvještavanjem državnih medija. Nema potrebe da njihovi službenici izlaze iz kancelarija i da pitaju izbjeglice da li je to tačno i kako žive.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
DRUŠTVO
FINANSIJSKI KOLAPS TURISTIČKE METROPOLE: Gdje je nestao novac najbogatije opštine
Objavljeno prije
5 danana
8 Maja, 2026
Kako je moguće da opština sa budžetom od 79 miliona eura, najvećim u Crnoj Gori, sa izuzetkom Glavnog grada, dođe u situaciju da nema novca za plate zaposlenih i da tekuće obaveze pokriva zaduženjem. Kako se od razmetanja milionima, od promovisanja bogatstva i luksuza na budvanskoj rivijeri, od zabave, pjesme i igara, došlo do finansijskog sloma i kreditnog zaduživanja? To je bio alarm za političke aktere u Budvi koji su burno reagovali, sa jednim pitanjem – gdje je novac i kako je potrošen
Neočekivana finansijska kriza potresla je političku scenu Budve. Najbogatija crnogorska opština na pragu je bankrota jer je početkom maja gradska kasa bila i bukvalno prazna, bez ijednog centa na računu. Račun je ispražnjen nakon blokade zbog izvršenja pravosnažne sudske presude i naplate iznosa od 5,6 miliona eura u korist nekoliko porodica Rafailović iz Bečića, kojima je svojevremeno zemljište na budvanskom poluostrvu Zavala bilo oduzeto.
Na opštinskom računu nije bilo toliko sredstava, pa se naplata vrši u ratama, kako prihodi pristižu, što je uzrokovalo produženje blokade računa, te kašnjenje redovne isplate ličnih dohodaka zaposlenima u opštinskoj administraciji uoči i neposredno nakon prvomajskih praznika.
Ovo je prva blokada opštinskog računa poslije 10 godina finansijske stabilnosti. Poklopila se sa povratkom Demokratske partije socijalista na vlast u Budvi. Kadrovi DPS i Evropskog saveza preuzeli su većinu ključnih pozicija u opštinskim javnim ustanovama, preduzećima i lokalnoj upravi na osnovu neformalnog interesnog saveza formiranog između grupacije Budva naš grad, DPS i Evropskog saveza, kojim je osigurana „projektna“ podrška mandatu Nikole Jovanovića na funkciji predsjednika Opštine Budva.
Tokom prethodne decenijske vladavine DPS i SDP u Budvi, blokade računa i kašnjenje plata bile su uobičajene kao i praksa da se zarade zaposlenih isplaćuju u bonovima za trgovinu, umjesto novca.
„Kako se DPS primakne opštinskoj kasi tako prifali za plate“, kratak komentar na Fejsbuk stranici odbornika Đorđa Zenovića, lidera grupe građana Pokret za grad, izazvao buru negativnih replika predstavnika vlasti u Budvi.
Problem sa nelikvidnošću riješen je tako što se predsjednik Jovanović zadužio kod opštinskih preduzeća na iznos od 2,2 miliona eura. Najveću pozajmicu od 1,1 milion eura dobio je od preduzeća Parking servis kojim rukovodi kadar DPS, Dragana Pima, zatim 700.000 eura od preduzeća Vodovod i Kanalizacija čiji je direktor Milan Perović, sin glavnog sponzora Jovanovićeve izborne kampanje i 400.000 eura od preduzeća Mediteran reklame.
Građani se pitaju kako je moguće da opština sa budžetom od 79 miliona eura, najvećim u Crnoj Gori, sa izuzetkom Glavnog grada, dođe u situaciju da nema novca za plate zaposlenih i da tekuće obaveze pokriva zaduženjem. Kako se od razmetanja milionima eura, od promovisanja bogatstva, sjaja i luksuza na budvanskoj rivijeri, od zabave, pjesme i igara, došlo do finansijskog sloma i kreditnog zaduživanja?
To je bio alarm za političke aktere u Budvi da reaguju pitanjem – gdje je novac i kako je potrošen? Posebno kada se zna da su u usvojenom proračunu za 2026. godinu prenijeta i nepotrošena sredstva iz prethodne godine u iznosu od 20 miliona eura. Gdje je nestalo tih 20 miliona za samo 4 mjeseca, pitanje je na koje mnogi od predsjednika Jovanovića traže jasan odgovor.
„Račun Opštine Budva odblokiran je u ekspresnom roku, čime su otklonjeni svi pokušaji da se izazove zastoj u radu lokalne uprave i stvore vještački problemi u funkcionisanju sistema“, kazao je Jovanović optužujući kritičare za iznošenje navodnih neistina. “Deblokadom računa Opštine Budva odmah su isplaćene sve zarade zaposlenima u opštini, javnim službama i ustanovama čiji je osnivač opština, uprkos pokušajima pojedinih političkih subjekata da širenjem panike i dezinformacija uznemire zaposlene i građane. Ovim je potvrđeno stabilno funkcionisanje sistema i odgovoran odnos prema zaposlenima i njihovim pravima”, tvrdi predsjednik .
Pod pritiskom opozicionih partija on je pokušao da opravda nestanak 20 miliona nabrajajući izdatke koji su se uglavnom odnosili na kupovinu brojnih nekretnina i zatvaranju sporova bivše DPS vlasti. Tvrdi da iz prethodne godine nije prenijeto 20 „nego 17,5 miliona eura koji su uloženi u projekte a ne u džepove“, iako je u odluci o budžetu za 2026. navedena stavka od 20 miliona iz prethodne godine.
Potvrdio je da je za oronulu zgradu JRB površine 815 m2, propale podgoričke kompanije Vektra Montenegro, vlasnika Dragana Brkovića, na njegovu inicijativu opština platila 7,1 milion eura. Kupio je od privatnih osoba neurbanizovanu parcelu u zaseoku Maine za 500.000 eura. Rješavanje međunarodne arbitraže sa njemačkom kompanijom WTE koštalo je Opštinu 3,5 miliona eura. Plaćeno je 1,3 miliona za dvije parcele u naselju Dubovica za izgradnju montažne garaže, za koje upućeni tvrde da navodno pripadaju povezanim licima sa predsjednikom Jovanovićem, pored drugih neracionalnih ulaganja i isplata.
Na fiskalni poremećaj u Opštini oglasile su se sve opozicione partije.
Demokrate Budve najavljuju da će nadležne institucije utvrditi kako je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović potrošio 21 milion eura na kombinacije Demokratske partije socijalista. Oni navode da je milionski spor koji je Opština izgubila i zbog koga je blokiran račun, vodio advokat koji je kum Jovanovića. „Frapantno je da je iz 2025. u 2026. prenijeto 21 milion eura i da je Jovanović taj ogromni novac građana Budve spiskao u rekordnom roku od par mjeseci i to baš na sve najproblematičnije DPS kombinacije. To je cijena ‘projektne podrške’ DPS-a“, ocijenile su Demokrate.
Iz budvanskog odbora Nove srpske demokratije kazali su da se slažu sa ocjenom Jovanovića da su finansije grada stabilne i iznose nula eura na računu.
“Ali samo zato što više nemate ni centa da podijelite tajkunima Demokratske partije socijalista kroz milionska poravnanja i kupovine oronulih nepokretnosti. Nažalost, blokada jedne od najbogatijih opština dokaz je sposobnosti interesnih grupacija koje upravljaju Budvom. Na vlasti su ‘Budva, naš grad’ – trojanski konji organizovane kriminalne grupe (OKG) DPS-a i počasnog predsjednika DPS-a, Mila Đukanovića. Potpredsjednici, sekretari i direktori djeluju pod dirigentskom palicom DPS-a“, istakli su iz NSD nabrajajući sve nenamjenske i sporne troškove aktuelne vlasti.
I odbornica Demokratske narodne partije Jovana Todorović pozvala je Jovanovića da odgovori kako je potrošeno 20 miliona eura.
“Opština Budva i njen predsjednik Jovanović mjesecima unazad su se javno hvalili ‘najvećim budžetom u istoriji opštine’, predstavljajući finansijsku sliku kao stabilnu i gotovo idealnu. Građanima je servirana priča o suficitu, odgovornom upravljanju… Danas, međutim, svjedočimo brutalnom sudaru te propagande sa realnošću: računi su prazni, zaposleni u Opštini Budva nemaju primanja, a praznik su čekali bez zarade koja ih po zakonu sleduje. Postavlja se jednostavno pitanje: gdje je nestao taj ‘rekordni budžet’ i kako je moguće da najbogatija opština u Crnoj Gori, koja se hvalila viškom sredstava, sada nije u stanju da isplati osnovne obaveze prema sopstvenim radnicima“. Ona je pozvala tužilaštvo da se ozbiljno pozabavi situacijom u Budvi.
Na društvenoj mreži X razvila se polemika između poslanika PES Vasilija Čarapića i predsjednika SO Budva Petra Odžića. Čarapić, čija partija ima jednog odbornika u lokalnom parlamentu napisao je na svom profilu kako „finansije u Budvi nisu u najboljem stanju i to je nešto što je problem države, pa smatram da treba uključiti i centralnu vlast u rješavanje problema“.
Reagovao je Odžić riječima: „I pored svih opstrukcija, spinova i negativne kampanje Budva nastavlja dalje. Finansijska stabilnost uz realizaciju najavljenih projekata ostaju priroriteti lokalne uprave“.
U retorici dvojice vodećih budvanskih funkcionera, Jovanovića i Odžića nakon vijesti o ispražnjenoj opštinskoj kasi, nema traga prihvatanja političke odgovornosti za pogrešno upravljanje javnim novcem.
Finansije Budve dugi niz godina u rukama su Socijaldemokratske partije. Na poziciju sekretara za finansije duže od 15 godina imenuju se kadrovi te partije. U različitim političkim savezima, bilo sa DPS, DF ili Budva naš grad, svejedno. U periodu najveće krize u Budvi tokom pohare budžetskog novca, dugovanja koja su dostizala stotine miliona eura, eksperti za finansije bili su iz redova SDP ili sadašnjeg Evropskog saveza, čiji predstavnik Slavko Đukanović vodi gradske finansije.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
METASTAZA I PARANOJE VUČIĆEVOG REŽIMA: Šta može Crna Gora očekivati od Velikog brata
Objavljeno prije
5 danana
8 Maja, 2026
Po nezvaničnim informacijama Monitora iz zapadne diplomatske zajednice u Beogradu, sadašnje operacije BIA-e i njenih kriminalnih kartela se fokusiraju na sakupljanje komprimitirajućih materijala – snimaka (prevashodno seksualne prirode) čiji akteri su pojedini crnogorski političari.Za sada kampanja i ucjene ne daju rezultate koje beogradski Vožd priželjkuje, posebno u miniranju EU puta zemlje
Kako se približavaju opšti izbori u Srbiji i nižu korupcionaške afere,tako i retorika vrha tamošnjeg režima postoja sve konspirativnija. Nakon “izdajnika” u sudstvu i tužilaštvu, koji su se usudili procesuirati njegove bliske prijatelje zbog korupcije, predsjednik Aleksandar Vučić se sada obrušio na izdajnike u policiji.
U intervjuu od prije tri dana za omiljenu žutu Televiziju Informer predsjednik države je izjavio da vlasti imaju snimak razgovora policijskog komandanta koji je navodno”obučavao svoje policajce kako da pređu na drugu stranu i koju uniformu da nose”tokom studentskog protesta 15. marta prošle godine u Beogradu. Država je saznala šta se sprema jer “oni nisu smeli da krenu, zato što su 13. marta shvatili da postoji narod koji će da se suprotstavi i njima i policiji” rekao je Vučić,ne trepnuvši, na Informeru. Jedini ko je tada bio “čvrsto uz narod, državu i Ustav”, je tadašnji komandant Policijske brigade, sada komandant Žandarmerije Radoslav Repac, dok su “svi ostali su već pretrčali bili na drugu stranu”, tvrdi Vučić. Dodao je da “jedino u vojsku nisu mogli da dirnu uopšte”. Poručio je i da je njegov politički saveznik i donedavno prvi čovjek Mađarske Viktor Orban pogriješio što se oslanjao na birokratiju, odnosno institucije. S druge strane, Vučić tvrdi da se on pred 15. mart i do tada najmasovnije građanske proteste protiv njega“oslanjao samo na građane”.
Sam Vučić je jasno objasnio šta za njega znači neposlušnost totalitarnoj vlasti. “Petog oktobra sam video kako izgleda kad najgori talog i najgori šljam ispliva na površinu” objasnio je predsjednik Srbije aludirajući na one koji su učestvovali u obaranju krvavog i kriminalizovanog režima Slobadana Miloševića 2000. godine. Prošle godine je napao sve iz EU koji su pružili podršku studentskim protestima rekavši da je blokaderima “pomagao ološ iz Evropske zelene partije, najgori ološ evropski koji je došao u Novi Sad… da podrži nasilje” uz prijetnje procesuiranjem.
Mnogi kritičari smatraju nedavno otkriće navodne zavjere protiv njega kao upozorenje i pripadnicima policije ali i drugih državnih institucija. Penzionisani general-major i bivši načelnik Vojnobezbednosne agencije (VBA) Momir Stojanovićje u izjavi za N1 ocijenio Vučićevu izjavu kao zakašnjelu i da je čudno da poslije toliko vremena upoznaje javnost sa događajem koji se desio u jednoj od institucija bezbjedonosnog sektora. Stojanović ističe da se Vučić u“svojoj vladavini oslanja isključivo na te institucije, a to je odlika autokratskih režima“. Takođe ukazuje da je prismotra (sigurnosnog aparata) „uzrokovana povećanim strahom od ukupnog dešavanja u društvu i nezadovoljstva građana“.
U proteklih godinu dana, pogotovo od martovskih protesta studenata, izvršena je svojevrsna čistka u institucijama u sektoru bezbednosti i, nažalost, dovedeni kadrovi jako sumnjivih i moralnih i profesionalnih kvaliteta, zaključuje Stojanović. On smatra da predsjednik Republike najveće povjerenje ima u srbijansku vojsku (VS).“Nikad se nije desilo da predsednik svakoj jedinici VS ponaosob čestita njihove praznike, što govori da mu je stalo itekako do poverenja i ugleda u Vojsci” kaže Stojanović.
Vlast braće Vučić je prošle godine sprovela široke čistke u policiji, vojsci, i državnoj bezbjednosti (BIA) o čemu je Monitor već pisao.
Policijski general Bogoljub Živković je umirovljen u januaru prošle godine. Penzija je uslijedila nakon što su ga predsjednik i njegovi tabloidi prozvali da mu sin učestvuje na protestima. Sam Živković je izjavio da mu je rečeno da je sklonjen „na zahtev predsednika“.Radar je izvijestio da je nakon Živkovića u penziju otjerano još oko 60 iskusnih policajaca. Prošlog septembra je smijenjen i umirovljen komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoje Vulević. Vulević je tada izjavio da su mu unutrašnji ministar Ivica Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević rekli da „predsednik ne želi da ima oružanu formaciju koja nije pod njegovom apsolutnom kontrolom”, i zbog toga Vulević ne može ostati komandant. U aprilu prošle godine je umirovljen i komandant 63. padobranske brigade general Nenad Zonić, koji se javno drznuo da kaže da jedinica ne može biti zloupotrijebljena. Vojnobezbedonosna agencija (VBA) je dobila novog direktora – Đura Jovanića a za načelnika Vojnoobaveštajne agencije (VOA) je postavljenVladimir Planić iz BIA-e. Komandant Ratnog vazduhoplovstva Duško Žarković je, navodno „na sopstveni zahtev“ aprila 2025. otišao u mirovinu. Prošlog juna je prijevremeno umirovljen i komandant Kopnene vojske general potpukovnik Milorad Simović. Iako se govorkalo da će Miroslav Talijan, komandanta vojne 72. brigade za specijalne operacije za sada je ostao na svom mjestu, navodno uvjerivši braću Vučić da je lojalan njima.
Po Ustavu Srbije predsjednik ima samo ceremonijalna ovlašćenja dok unutrašnju i vanjsku politiku vodi Vlada Srbije.
Predsjednikov brat Andrej Vučić nema nijednu javnu funkciju. Na ročištu pred Osnovnim sudom u Podgorici po tužbi za klevetu koju je podnio protiv Vijesti zbog prenošenja razgovora između kriminalaca na nekada zaštićenoj SKY ECC aplikaciji, Andrej je izjavio da je porodični čovjek koji već 28 godina radi u Narodnoj banci Srbije (NBS). U tužbi protiv Daily Press-a, osnivača Vijestinaveo da mu je povrijeđeno pravo ličnosti, da su širene neistine o njemu u objavi od 23. januara 2024. godine pod naslovom “Zvonko i Andrej slavili milijardu”. Na ročište je došao u pratnji predsjednika Demokratkse narodne partije (DNP) Milana Kneževića i lojalističkog novinara Dražena Živkovića.
Glavni akteri sporne prepiske su odbjegli narko policajac Ljubo Milović i Miloš Božović, kriminalac sa značkom BIA-e. Milović piše Božoviću u formi pitanja : „Vele da su Zvonko i Andrej milijardu slavili skoro“. Božović potvrđuje da „jesu slobodno, pratim ja malo kretanja njegova”. Andrej Vučić je osim Vijesti, gdje je proces u toku, tužio redakciju novine i portala Nova u Beogradu zbog prenošenja iste informacije. Viši sud je osudio redakciju i novinarku, i istovremeno obeštetio brata predsjednika sa 100 hiljada dinara. Međutim, Apelacioni sud je oborio presudu i vratio parnicu na ponovni postupak jer su razlozi navedeni u obrazloženju “nejasni i protivrečni”. Takođe ni činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno, navodi se u presudi Apelacionog suda. Nakon ovoga za očekivati je nova kampanja protiv nezavisnih sudija i tužilaca u Srbiji.
U drugim SKY prepiskama između raznih kriminalaca i biznismena može se vidjeti da se oni bore za naklonost Andreja jer on kadrira i u privredi i u bezbjedonosnim službama i navodi se kao poslovni partner Veselinovića. Veselinović se odavno pominje kao jedan od narko barona i kriminalnih bosova u službi porodice Vučić. Izvještaj BIA-e iz 2011.kojeg je objavio KRIK označava Veselinovića kao vođu kriminalne grupe koja se bavi trgovinom droge, švercom oružja i nafte, zelenašenjem i pranjem novca. BIA navodi da je u poslovima s drogom Veselinović blisko sarađivao sa albanskim kosovskim kriminalcem Ismetom Osmanijem Curijem. Veselinovićev kum Milan Radoičić, nekadašnji potpredsjednik Srpske liste na Kosovu, je preuzimao je drogu Osmanija i prenosio je u Srbiju.
Za Crnu Goru najinteresantnija je smjena u decembru 2025. Marka Parezanovića, dosadašnjeg načelnika operative BIA-e i čovjeka od povjerenja Aleksandra Vučića. O njegovim subverzivno – obavještajnim aktivnostima kod nas su pisani superlativi u režimskim Večernjim Novostima gdje mu se pripisuju i zasluge za rezultate popisa stanovništva i resrbijanizaciju Crne Gore. Novi šef operative BIA-e je dosadašnji šef novosadskog centra BIA-e Nikola Vasiljević. Novi Sad je inače de fakto baza iz koje djeluju Prvi brat i Veselinović, pa neki ovo postavljenje dovode u vezu s njima. Jedan od razloga za smjenu Parezanovića su i do sada, kako je ocijenjeno, nedovoljni rezultati u destabilizaciji unutrašnjih crnogorskih političkih prilika.
Po nezvaničnim informacijama Monitora iz zapadne diplomatske zajednice u Beogradu, sadašnje operacije BIA-e i njenih kriminalnih kartela se fokusiraju na sakupljanje komprimitirajućih materijala – snimaka (prevashodno seksualne prirode) čiji akteri su pojedini crnogorski političari.Za sada kampanja i ucjene ne daju rezultate koje beogradski Vožd priželjkuje, posebno u miniranju EU puta zemlje.
Jovo MARTINOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
BIVŠA DIREKTORICA ASK-a OSUĐENA NA DVIJE GODINE I DVA MJESECA ZATVORA: Oslobođena dijela optužbi
Objavljeno prije
5 danana
8 Maja, 2026
Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović prvostepeno je osuđena za tri krivična djela – dva djela zloupotrebe službenog položaja i jedno falsifikovanje službene isprave. Izrečena joj je jedinstvena kazna zatvora od dvije godine i dva mjeseca. Njena pomoćnica, Nina Paović, osuđena je na kaznu zatvora od šest mjeseci
Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović osuđena je prvostepeno na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Presudu je ove sedmice donio Viši sud, odnosno sudija Simo Rašović. Sud je odbio zahtjev tužilaštva da odredi pritvor, produživši mjeru nadzora koja podrazumijeva javljanje nadležnim organima.
Perović je osuđena za tri krivična djela – dva za zloupotrebu službenog položaja i jedno za falsifikovanje službene isprave. Sud joj je za jedno produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja utvrdio kaznu od godinu zatvora, za produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave tri mjeseca, a za drugo produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja još godinu zatvora, nakon čega joj je izrečena jedinstvena kazna od dvije godine i dva mjeseca.
Njena pomoćnica, Nina Paović, osuđena je na kaznu zatvora od šest mjeseci, koju će, prema odluci suda, izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.
U obrazloženju presude navodi se da je Perović tokom službenih putovanja angažovala Nikolu Lekića, predstavljajući ga kao zaposlenog u Agenciji, iako je on bio angažovan po osnovu ugovora o djelu. Sud je utvrdio da je Lekić sa Perović putovao ukupno 15 puta, te da su mu tom prilikom isplaćivani troškovi koji pripadaju zaposlenima, čime su Perović i Paović pribavile protivpravnu imovinsku korist.
Sud je utvrdio da je Perović u dopisu Ministarstvu vanjskih poslova navela da je Lekić zaposlen u ASK kako bi dobio vizu za putovanje, što, kako je obrazloženo, nije tačan podatak. Takođe, sud je prvostepenom presudom bivšu direktoricu Agencije oglasio krivom u vezi sa plaćanjem računa za mobilni telefon koji je koristila njena ćerka, uz pojašnjenje da je time plaćano nešto što nije trebalo, i to novcem iz ASK.
Presudom je naloženo da bivša direktorica ASK-a na ime imovinskopravnog zahtjeva isplati Državi Crnoj Gori iznos od 19.825,19 eura, dok je njena pomoćnica Paović obavezana da po istom osnovu isplati 7.417,69 eura, u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Perović je oslobođena dijela optužbi koje su se odnosile na zloupotrebe u vezi sa isplatama prekovremenih sati i varijabila, korišćenje službenog vozila i službeni put u Ljubljanu. Paović je oslobođena optužbe u dijelu koji se odnosi na rad u vrijeme praznika.
Branilac Jelene Perović, advokat Nikola Martinović istakao je da je njegova branjenica oslobođena za gotovo sve što joj je javno stavljano na teret. Prema njegovom mišljenju bi tumačenje suda o ugovorima o djelu, ako opstane, moglo imati široke posljedice po čitav javni sektor.
– Ako takva praksa ostane, a ja sam uvjeren da neće, mislim da će svi aktuelni ministri i direktori državnih preduzeća biti u zatvoru u naredne dvije godine. Dakle, Jelena je oglašena krivom zato što je sklopila ugovor sa jednim licem u Agenciji, Ugovor o djelu, i što je to lice po tom ugovoru primilo naknadu koja je ugovorena, iako je taj Ugovor o djelu okarakterisan od strane Državne revizorske institucije kao ispravan. U tom dijelu ćemo se žaliti i mislim da imamo dobre šanse da to dobijemo na Apelacionom sudu i bićemo pobjednici – dodao je Martinović.
Tužiteljka Maja Janković tvrdila je u završnim riječima da su Perović i Paović “planski i sistemski” zloupotrebljavale službeni položaj i nanijele štetu ugledu ASK-a. Tužilaštvo je tvrdilo da je Lekić, iako nije bio stalno zaposlen, o trošku države putovao u SAD i odsijedao u hotelima visoke kategorije u Vašingtonu, Njujorku i Atlanti. Naveli su i da je istovremeno bio prijavljen u hotelima u Vašingtonu i Njujorku. Takođe, tvrdili su da su telefone ASK-a koristile osobe koje nisu radile u Agenciji, među njima ćerka Perović, majka Paović i ćerka Lekića, a da su računi plaćani novcem Agencije.
Tužiteljka Janković je tvrdila i da je Perović rješenja o prekovremenom radu donosila na početku mjeseca, kada, prema stavu tužilaštva, nije mogla znati koliko će prekovremeno raditi ona i pomoćnici.
Presudu je komentarisao dio vlasti. Anđela Vojinović iz Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, ocijenila da je presuda bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije otvorila dvije nepobitne istine.
“Prva, DPS je branio neodbranjivo. Ubjeđivali su građane da je sve progon, da je sve revanšizam, da je sve politička montaža, a onda je sud rekao ono od čega su mjesecima bježali, da je odgovornost postojala, da je zloupotreba postojala i da se iza velike priče o ‘nezavisnim institucijama’ krila jedna stara matrica, država kao tuđi novčanik. Druga: braneći nju, oni su zapravo branili sebe. Jer Jelena Perović nije bila jedina u sistemu, ona je bila ogledalo sistema koji su pravili, čuvali i koristili. Zato su je branili dok im je trebala, zato su od njenog slučaja pravili političku odbranu, zato su napadali tužilaštvo, zato su pokušavali da od odgovornosti naprave žrtvu. A kada je presuda došla, kada je istina postala preteška za nositi, pustili su je niz vodu”, poručila je.
Jelena Perović je uhapšena prije nešto više od dvije godine.Lisice na ruke su joj stavili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO),a hapšenju je prethodio višesatni pretres prostorija Agencije za sprečavanje korupcije.
Tužilaštvo je tada optužilo bivšu direktoricu ASK-a da je počinila sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave, dok je Paovićevu teretilo za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Optužnica je na sudu potvrđena u aprilu prošle godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari

MILOŠ MEDENICA U ULOZI PROIZVOĐAČA AFERA: Oni koji upravljaju bjeguncem jači od države
AD PLANTAŽE, NIČIJA BRIGA: Dok bude zemlje biće i plata
MAJBAH I VLAST: Po starom
Izdvajamo
-
INTERVJU5 danaRADENKO PEJOVIĆ, PROFESOR GRAĐEVINSKOG FAKULTETA U PENZIJI: Velje brdo se može samo u snovima zamisliti
-
FOKUS2 sedmiceUPRAVA ZA LEGALIZACIJU– RADUNOVIĆEVA ŠEMA ZA ZAŠTITU MOĆNIH DIVLJIH GRADITELJA: Gvozdenovićev nasljednik
-
Izdvojeno4 sedmiceIMOVINSKI KARTONI PREDSJEDNIKA OPŠTINA SA SJEVERA: Oružje najveća investicija
-
DRUŠTVO5 danaFINANSIJSKI KOLAPS TURISTIČKE METROPOLE: Gdje je nestao novac najbogatije opštine
-
Izdvojeno4 sedmiceSLUČAJ CARINE: KONTINUITET DEVASTACIJE BOKE KOTORSKE: Čedo Popović, miljenik svih vlasti
-
Izdvojeno5 danaAD PLANTAŽE, NIČIJA BRIGA: Dok bude zemlje biće i plata
-
DRUŠTVO3 sedmiceNADOGRADNJA STRUČNOSTI GLAVNE DRŽAVNE ARHITEKTICE: Deset dana od odbijanja do odobrenja novih spratova
-
DRUŠTVO4 sedmice27 GODINA OD ZLOČINA U KALUĐERSKOM LAZU: Istraga traje, obilježja nema
