Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Jedro sa Zavale otplovilo na Havaje

Objavljeno prije

na

Nesuđeni građevenski simbol nove Crne Gore i njene elite – hotel Jedro, koji je trebalo da izgradi posrnuli ruski milijarder Sergej Polonski, nakon bankrota Miraksa, promijenio je izgleda investitore i otplovio na novu atraktivniju lokaciju – sa Zavale na ostrvo Sveti Nikola, popularne Havaje. Jedro sa Zavale otplovilo na HavajeNa bilbordima u Podgorici i Budvi sredinom sedmice osvanuo je snimak kompjuterske animacije projekta pod nazivom Turistički kompleks Sveti Nikola, Budva, Crna Gora, sa ogromnim hotelom u obliku velikog bijelog jedra, loše imitacije poznatog hotela Budž Aut Arab, ili Toranj Arapa iz Dubaija.

Turistički kompleks je pozicioniran na onom dijelu ostrva koji je okrenut prema morskoj pučini, odnosno ka Svetom Stefanu. Nema podataka o tome ko je investitor misterioznog hotela, sa najmanje tridesetak spratova, nekoliko manjih objekata „jedara,” sa marinama za brodove i jahte, kojima se podvodnim tunelima može ući direktno u hotel.

MISTERIOZNI VLASNIK: Prema nekim informacijama, Prva banka Aca i Mila Đukanovića, navodno, stoji iza tog kompleksa. Međutim, iz Prve banke su Monitoru odgovorili da oni nemaju nikakve veze sa tim projektom, pa ćemo još čekati odgovor na pitanje ko je toliko moćan da investira u turistički kompleks velike vrijednosti na lokaciji koja je svim prostornim planovima – od Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana Crne Gore do Prostornog plana opštine Budva sačuvana od urbanizacije.

Zemljište na ostrvu privatno je vlasništvo većeg broja familija iz Paštrovića. Na dijelu na kome je planiran kompleks, zemlja je vlasništvo opštine Budva. U lokalnoj upravi tvrde da ni jedan kvadrat zemlje na Svetom Nikoli nije prodat. Ispada da je animacija Sv. Nikola čardak ni na nebu, ni na zemlji, nema vlasnika, nema zemlju, nema ga u planovima.

Posljednje vijesti o ulaganjima u hotelske komplekse na Havajima stizale su od saradnika bivšeg tajlandskog premijera, crnogorskog državljanina, Taksina Šinavatre, zvanog Plamenac, koji ima problem sa zakonom u svojoj zemlji. Elitno crnogorsko ljetovalište, kompleks Miločer i Sveti Stefan, dat je pod zakup grčkoj investicionoj grupi Restis. Njen većinski vlasnik, bogati brodovlasnik Viktor Restis, od ranije je Šinavatrin poslovni partner.

Ukoliko se ideja o gradnji turističkog kompleksa na rubu Havaja ostvari formirala bi se jedna povezana cjelina – Miločer i Sveti Stefan sa predivnim parkovima i plažama sa jedne i ostrvo Sveti Nikola sa druge, koju bi na duži period kontrolisali strani tajkuni, ili možda i njihovi moćni domaći partneri koji se skrivaju iza zvučnih inostranih imena.

NIKAD ČULI: Ostrvo Sveti Nikola, dužine 1750 metara, ukupne površine oko 47 hektara, udaljeno je od Starog grada Budve oko 800 metara. Ime je dobilo po maloj crkvi Sv. Nikole iz 16. vijeka. Ostrvo je u cjelini u zoni Morskog dobra. Direktor Morskog dobra Rajko Barović kazao je za Monitor da nije upoznat sa bilo čijim namjerama da na ostrvu gradi hotele i naselja. On upozorava da taj dio ostrva nije urbanizovan i da je tretiran kao zelena površina. Promjena namjene bila bi nemoguća misija.

„Teže je promijeniti plan Morskog dobra nego Ustav Crne Gore”, kaže Barović.

Biće zanimljivo pratiti te teškoće u narednom periodu. A možda i neće, jer omiljeni investitori i partneri naše vlasti ovdje su zaštićeni, grade gdje im se svidi, biraju najčešće baš te sačuvane zelene oaze uz obalu.

Planski dokumenat Ministarstva za uređenje prostora i JP Morsko dobro, pod nazivom „Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro” (PPMD), donio je generalni koncept razvoja ostrva Sveti Nikola, razrađen na nivou DUP-a, kojim se planski obrađuje oko osam i po hektara zemljišta, onaj dio ostrva koji navodno posjeduju Stanko Subotić Cane i Branislav Mićunović, ali i dio sa bilborda. Pomenutim planom, dakle, gradnja hotela nije predviđena. Primarna predložena namjena Školja, kako ostrvo mještani nazivaju, je izletnički turizam.

„Osnovni činilac vrijednosti ambijenta ostrva je njegova izvorna ljepota. Svaka djelatnost koja to ne uzima u obzir proizvešće loše posljedice, kako u samom ambijentu ostrva, tako i u njegovom korišćenju za potrebe turizma,” navodi se u programskom dijelu JPMD.

Detaljnom razradom predviđeno je formiranje oko 25.000 kvadrata plaža na ostrvu i oko 3.000 kvadrata poslovnog prostora, po osnovu onoga što je prethodni vlasnik dijela ostrva Nenad Đorđević tamo već izgradio. Predviđeni su samo manji objekti ugostiteljstva, trgovine i usluga, terena za boravak izletnika i privezišta za oko 80 jahti i čamaca.

Ovako kaže strateški državni dokument. Ali, temeljni dokument u Crnoj Gori nikoga ni na šta ne obavezuje. Planovi su tu da bi se mijenjali. Premijer Milo Đukanović lijepo je objasnio da planovi nijesu sveta pisma jednom zauvijek data, te da se mogu mijenjati, pravdajući tako slučaj egipatske firme Oraskom koja je na Luštici napravila projekte novih gradova, sela, hotela, vila i marina, koji nemaju nikakvo uporište u postojećoj planskoj dokumentaciji.

Planove oko Svetog Nikole imali su brojni poznati tajkuni i kontroverzni biznismeni. Tako je projekat stoljeća, o gradnju dvije marine, jedne na ostrvu a duge u budvanskoj luci, promovisao kao poklon za prvi rođendan nezavisne Crne Gore Stanko Subotić u svojoj vili Montenegro na Svetom Stefanu, u prisustvu Mila Đukanovića i svite. Ta investicija je bila vrijedna milijardu eura, pojasnio je tada Đukanović i rekao da se projekat već nalazi na tenderu, te da očekuju odziv stranih investitora.

Kako tada tako sada. Za budvanske marine iz svijeta nije stigao ni cent, pa se možemo nadati da će i Jedro sa Havaja proći kao i svi megalomanski projekti. Naša Jedra do sada, srećom, nijesu sišla sa bilborda.

Opsjednutost jarbolima

Opština Budva ne odustaje od svog Jedra na Zavali. Nakon propasti Miraksa, ponoviće tender za novog investitora. U tom slučaju budvanski zaliv dobio bi pravu malu hotelsku regatu.

Zanimljiv je nedostatak mašte i ideja onih koji, kao navodno, ulažu u Crnu Goru. Oni kopiraju jedni druge, a svi zajedno pokušavaju da u mediteranski ambijent ovog dijela Jadrana prenesu neponovljivu arhitekturu i nebodere koji su sagrađeni na pustinjskom pijesku i vještačkim ostrvima Dubaija, posebno im je zapao za oko hotel Toranj Arapa, koji je izgrađen u obliku jarbola i sa svojih 320 spratova drugi je po visini hotel u svijetu.

Ukraden kompjuter

Ovaj tekst je pisan dva puta, pošto je tokom noći, prije nego što je poslat, u kuću novinarke Monitora Branke Plamenac u Budvi, provalnik upao i ukrao lap top, u kome su pored teksta nalazila obimna građa skupljana godinama – fotografije, dokumenta, izvori, adrese i različiti podaci koji se uglavnom odnose na devastaciju prostora Crnogorskog primorja o kojima Plamenac najčešće piše. U najmanju ruku je sumnjivo što je pored svih drugih stvari – nakita, mobilnih telefona i različitih tehničkih uređaja, te nekoliko stotina eura koji nijesu bili sakriveni, nestao samo kompjuter, koji nije bio baš posljednja riječ tehnike, nego star i izraubovan. Kuća je tokom noći bila zaključana, kao i kapija, ali nema tragova obijanja, što ukazuje da su posao odradili profesionalci. Ko zna možda se nadaju da će naći neke skrivene tajne u računaru, ili spriječiti njihovo objavljivanje. Naša novinarka je slučaj prijavila policiji i na uviđaju je utvrđeno da nema vidnih tragova premetačine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo