Povežite se sa nama

OKO NAS

MASOVNA NEZAPOSLENOST U KOLAŠINU: Više posla samo u Zavodu za zapošljavanje

Objavljeno prije

na

,,Imam 47 godina, dvoje djece i ženu, koja zbog zdravstvenih problema ne može da radi. Podstanari smo. Godinama sam nezaposlen, iako sam električar. Sve što sam zaradio bilo je od dnevnica ili povremenim mjesečnim ili višemjesečnim radom fizičkih poslova u raznim preduzećima na gradilištima. Izgubio sam nadu da ću se zaposliti za stalno. Kako čujem i za fizičke poslove na auto-putu treba veza. Ja je do sada nijesam našao”, kaže Kolašinac, decenijama na evidenciji Zavoda sa zapošljavanje.

Na području kolašinske opštine su trenutno aktivna dva velika gradilišta sa stotinama zaposlenih. To nije umanjilo poraznost statističkih podataka o broju onih koji još čekaju posao. U lokalnoj upravi nema podatka koliko tačno stanovnika te varoši zarađuje platu u preduzećima koja grade auto-put i ski-centar na Bjelasici. O tome nema riječi ni u informaciji kancelarije ZZZ , koju su nedavno dostavili odbornicima Skupštine opštine.

Prema zvaničnoj statistici, u decembru minule godine 827 Kolašinaca je bilo nezaposleno, što je za 20 više nego u istom periodu 2016. Stopa nezaposlenosti u Kolašinu je skoro 27, dok je državni prosjek 22,3 odsto.

Kako su odbornicima objasnili iz ZZZ, na evidenciji je najviše nekvalifikovanih i oni čine oko 30 odsto od ukupnog broja nezaposlenih. Približno isti broj je i nezaposlenih sa IV stepenom stručne sprema. Na birou rada je i 99 fakultetski obrazovanih Kolašinaca i dva magistra.

„Na Zavodu i dalje postoji određen broj zanimanja za koja nema zainteresovanosti od poslodavaca. Riječ je, prije svih, o maturantima gimnazije i zanimanjima usmjerenog obrazovanja. Deficitarna su sva zanatska zanimanja, vozači poljoprivrednih mašina, automehaničari, restoranski konobari, visokokvalifikovani kuvari, poslastičari… Među treženim su i neka građevinska zanimanja, visokobrazovani geodeti”, navodi se u informaciji ZZZ.

Čak 67 odsto nazaposlenih su mlađi od 45 godina, a više od polovine nazaposlenih su žene. Broj nezaposlenih visokoškolaca uvećan je u odnosu na radniji period, a i Kolašinke su brojnije neko ikad na evidenciji ZZZ. Prema zvaničnoj statistici, tokom minule godine, oglašena su 204 slobodna radna mjesta, a na sezonskim poslovima bilo je angažovano 120 Kolašinaca.

Iz ZZZ ponudili su i objašnjenje povećene stope nezaposlenosti. Za to, kažu, postoje tri faktora. ,,Nakon stečenog, a kasnije ukinutog prava na naknade za majke sa troje i više djece, većina od 270 žena ostala je i dalje aktivna na evidenciji nezaposlenih, evidentiran je povećan broj lica sa zahtjevima za procjenu invaliditeta i naknadu po tom osnovu, kao i prijavljivanje za dodjelu dječjeg dodatka”. Naglašavaju i da je viša stopa nezaposlenosti, u odnosu na ostatak države, uobičajena za sjever.

Predstavnici kolašinske vlasti ukazuju kako uslovi za značajnije zapošljavanje sugrađana tek treba da se stvore. Kažu da su im u prethodne tri godine mogućnosti da doprinesu rješavanju tog problema bile limitirane ambijentom na nivou džave, ali i trudom da finansijski konsoliduju Opštinu.

Investitore, a sa njima i nova radna mjesta, nadaju se, Kolašin bi mogao da očekuje tek u narednom periodu.

,,Lokalna uprava stvara uslove za investicije, ali mnogo više je instrumenata u rukama države. Mi znatno manje učestvujemo u oporezivanju privrednih aktivnosti nego država. Nije da nemamo mogućnosti, ali država može više”, kaže kolašinski sekretar za finansije Goran Rakočević.

On vjeruje da će se u narednom periodu steći uslovi da Kolašin bude ,,predvodnik razvoja na sjeveru”, pa i da će se moći pohvaliti nižom stopom nezaposlenosti. Za to je, objašnjava, potreban povoljniji ambijent na državnom nivou.

,,Bilo je par zainteresovanih investitora, ali nijedna investicija nije dovedena do kraja. U minulom periodu Šeraton je uložio par miliona eura u toku našeg mandata. Nijesu došli zbog aktuelne kolašinske vlasti, ali smo im bili pouzdan patner i hotel koji nije radio sada radi. Nadamo se da će ista kompanija uskoro početi i najavljenu gradnju hotela na Bjelasici, jer su ispunjeni svi uslovi za to. Tim projektom bilo bi otvoreno 50 novih radnih mjesta”, očekuje Rakočević.

U Opštini podsjećaju da su investitori sa prethodnom vlašću imali veoma loša iskustva. Trebaće mnogo truda da se povjerenje vrati. Mnoge kompanije su odustale od projekata u Kolašinu, zbog neraelno obračunatnih komunalnih naknada i odnosa tadašnje vlasti.

Dok čekaju investitore i sigurna radna mjesta, Kolašinci ipak ne vape previše za povremenim poslovima i sezonskom zaradom. Oni, koji na području Kolašina nude poslove u vrijeme poljoprivrednih radova tokom proljeća i jeseni, kažu da muku muče da među sugrađanima nađu radnu snagu.

Stočar i ratar Pero Novaković iz Trebaljeva kaže da mu tokom sezone treba značajan broj radnika na njivama i da dnevnicu plaća od 15 do 25 eura. Za taj novac Kolašinci, tvrdi, neće da rade. pa često radnu snagu traži u drugim opštinama i plaća radnicima pevoz do imanja.

,,Tokom sezone mi treba oko 300 dnevnica. Ne plaćam manje od 15 eura, a često i do 25, zavisno od težine posla. Pored toga, svaki radnik na mom imanju ima dva obroka, i užinu. Odnosim se prema svakom kao prema članovima porodice. Niko ko je kod mene radio nije ručao na njivi, već u mojoj trpezariji. Od kuće do njive svakom obezbijedim i prevoz. Nažalost, veliku muku imam da nađem sugrađane koji će pod tim uslovima raditi, pa sam često na njivama angažovao ljude iz drugih sredina. Njima sam plaćao gorivo da dođu”.

Novaković kaže da ne razumije da se veliki broj porodica žali na nemaštinu i nezaposlenost, a odbijaju da rade poslove na selu.

Sličnog su stava i nekolicina vlasnika rijetkih preduzeća koja u Kolašinu nude zanatske usluge. ,,Ipak, mislim da će se to mijenjati. Nadam se da se u Kolašinu zauvijek prestalo sa partijskim zapošljavanjem u Opštini, te da će svi oni koji su tamo izgubili posao, kad potroše otpremnine ili oni koji9 su računali na ‘stolicu’ u lokalnoj upravi, biti prinuđeni da prihvate i ove poslove van kancelarija”, kaže jedan kolašinski zanatlija.

Dragana ŠĆEPANOPVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo