Povežite se sa nama

OKO NAS

PROZIVKA TURISTIČKE ORGANIZACIJE U ULCINJU: Servantes na javnoj raspravi

Objavljeno prije

na

,,Tražimo od Turističke organizacije (TO) da poništi konkurs koji je raspisan za izradu idejnog rješenja skulpture Servantesa i Dulčineje”, saopštila je u ime Građanske inicijative (GI) UL Activism arhitektica Zenepa Lika.

Ona je navela da je čitav proces vođen netransparentno, daleko od očiju javnosti, te da su u skladu sa tim i rezultati konkursa.

Ova institucija je sredinom novembra raspisala konkurs za izradu umjetničko-likovnog idejnog rješenja za monumentalnu skulpturalnu kompoziciju čiji je cilj bio ,,prikazivanje velike ljubavi između velikog španskog pisca Miguela de Servantesa i Dulčineje, po konceptu iz njegovog romana Don Kihot, a koja i dan danas živi u legendi stanovnika Ulcinja”.

Iako je bilo navedeno da će ,,stručni žiri donijeti odluku o rezultatu konkursa u roku od sedam dana od dana isteka roka za predaju konkursnih radova”, ona je tek donijeta šest sedmica kasnije. Lokalni čelnici bili su u međuvremenu preokupirani kampanjom za izbore koji su održani 4. februara. ,,Servantes i Dulčinea” trebali su da pričekaju.

Lika i njeni istomišljenici posebno su kritikovali pobjedničko rješenje i mjesto koje je TO predložila za postavljanje te skulpture, posebno što to nije bilo navedeno u javnom pozivu. ,,Izabrana lokacija (ispred južnog ulaza u Stari grad) za postavljanje predmetne skulpture, u neposrednoj je blizini kulturnog dobra prve kategoriji što predstavlja jedan od najdragocjenijih istorijskih i kulturnih spomenika našeg grada”, kažu u GI UL Activism. I ističu: ,,Pobjednička skulptura može biti simbol bilo čega, ali se zasigurno ne može nazvati simbolom ljubavi, jer se ‘obilježava’ bez prisustva protagonistkinje – Dulčineje”.

I zaista: u pobjedničkom radu za koji se opredijelio žiri, djelo mladog vajara iz Albanije Bujara Vanija, ima samo Servantesa, ali ne i Dulčineje, koja je ključna veza jednog od najvećih svjetskih pisaca sa Ulcinjem!? Ovaj se grad na romanskim jezicima, kako u 16. stoljeću, tako i danas, nazivao Dulcinjo, Dulcino ili Dulcinium, pa, sljedstveno tome, Dulčineja zapravo znači – Ulcinjanka. Evidentno je takođe da je Vanijev prijedlog tek kompilacija nekoliko Servantesovih spomenika koji su postavljeni po trgovima u njegovoj rodnoj Španiji.

Konstatujući da je ovim idejnim rješenjem žena ponovo zanemarena, publicista Mentor Lunji je ocijenio da bi ovako koncipirana statua mogla biti tek maskota ispred nekog zabavnog parka. ,,Ko želi svoj spomenik na mjestu gdje je bio zatočen? I Servantes bi bio protiv”, smatra on i dodaje da je žalosno da se istorija grada od 2.500 godina u nedostatku ideja nastoji prekriti jednim mitom i legendom.

,,Ovo se može dogoditi samo narodu bez ikakve kolektivne memorije”, tvrdi Lunji.

Prema mišljenju teologa Medjena Šaptafe, u Ulcinju se mnogo više trebaju vrednovati i afirmisati ugledne istorijske ličnosti koje su se rodile i živjele u Ulcinju. ,,Servantes ima svoje rodno mjesto, a njegova veza s našim gradom je krajnje upitna. Ona je oživljena našim amaterskim i subjektivnim tumačenjem njegovih djela, tačnije lika Dulčineje, i time smo proizvodili mahalsku kulturu koju želimo da ovjekovječimo ovom statuom piscu i da tu kulturu serviramo kao naše najveće kulturno postignuće. Da ukrademo lik Servantesa i da na izmišljenoj priči gradimo buduću viziju razvoja našeg društva i našeg identiteta. To je sasvim neprihvatljivo”, ističe on.

Suočeni sa kritikama građana i organizacija civilnog društva, iz TO su saopštili da ,,zakonske norme predviđaju da, kada je u pitanju realizacija ovakve vrste aktivnosti, mora se održati javna rasprava sa ciljem uključivanja građana, umjetnika, kao i stručnjaka iz pojedinih oblasti”.

,,Sud javnosti je najbitniji i sigurni smo da su namjere nevladinih organizacija dobre, s tim da je ovo isključivo idejno rješenje. Jer, sličan konkurs može da raspiše bilo koja NVO. Ukoliko se pristupi realizaciji izrade projektne dokumentacije, onda zakonska regulativa obavezuje da se pribave određene odluke od strane zakonodavne i izvršne vlasti, kao i nadležnog ministarstva”, rekao je direktor TO Ulcinj Fuad Hadžibeti.

To će znatno usporiti, pa, možda, čak i stopirati čitav scenario, koji je bio zapisan u Programu TO za 2018. godinu, a koji je predviđao da se skulptura Servantesa i Dulčineje postavi u Ulcinju prije početka ovogodišnje ljetnje turističke sezone.

,,Zbog svega tražimo od TO da poništi predmetni konkurs i kao alternativu predlažemo da se iznos novčanih sredstava namijenjenih ovoj skulpturi preusmjeri za zaštitu Starog grada u skladu sa ponuđenim prijedlozima na osnovu naučnih studija na Međunarodnom simpozijumu Održiva zaštita istorijske tvrđave – Kalaja – Ulcinj – Crna Gora, poručili su iz GI Ul Activism.

I na ovom slučaju se potvrdilo da su, kako je rekao Tokvil, smisao za analizu stekli narodi tek kada su počeli stariti. Kada su osmotrili svoju kolijevku, vrijeme ju je već opasalo maglom, neznanje i gordost okružili su je legendama, iza kojih se skrila istina.

A legenda o Servantesu više treba Ulcinjanima, jer ovaj grad na velika vrata, preko znamenitih gusara, ponovo izvodi na Mediteran i u svijet. To se može vidjeti i iz knjige španske spisateljice i novinarke Angele Rodicio Dolcinium. El amor perdido di Cervantes (Ulcinj.Izgubljena Servantesova ljubav), koja je prošle godine postala pravi bestseler u Španiji i Italiji. Naravno, ne i u Ulcinju. Ovdje će Servantes biti – na javnoj raspravi!

O Servantesu i Dulčinei snimljen film

Zbog želje da legenda o Servantesu i Dulčineji ne utone u zaborav, grupa mladih iz Ulcinja nedavno je snimila kratkometražni film. Premijera ovog uratka održana je u Ulcinju krajem januara. ,,Htjeli smo da učinimo nešto lijepo za svoj grad. Da kroz priču baziranu na legendi o Servantesu prikažemo i kulturnu baštinu Ulcinja iz tog vremena”, kazali su iz NVO Ad hoc.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo