Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ministrova kopija

Objavljeno prije

na

Turistička sezona dostiže vrhunac, a broj turista koji su se odlučili da odmor provedu na Crnogorskom primorju manji je od očekivanog. Takozvana julska rupa je produžena, pa nikakav avgustovski turistički talas ne može popraviti nastalu štetu u predsezoni – maju, junu i polovini jula, kada je posjeta bila katastrofalna.

Aktivna turistička sezona sve je kraća. Svela se na posljednju sedmicu jula i dvadesetak dana avgusta. Turistički radnici i vlasnici putničkih agencija koje smo kontaktirali jedinstveni su u ocjeni da je sezona 2010. drastično podbacila. U Vladi Crne Gore i Ministarstvu turizma ne fali optimizma. Sve će se to, kažu premijer Milo Đukanović i ministar Predrag Nenezić, izravnati u avgustu. Treba sačekati kraj sezone pa prebrojati pare, jer će u konačnom zbiru finansijski efekti biti na nivou prošle godine!?

SIVI MILIONI: Izuzev srećnog i zadovoljnog Nenezića koji, poput maskote crnogorske turističke ponude u kupaćim gaćama ili biciklističkom šorcu, daje frizirane izjave za medije, sve je veći broj učesnika u turističkom prometu koji su nezadovoljni ukupnom situacijom u crnogorskoj turističkoj privredi.

Gorući problem turističke scene u Crnoj Gori predstavlja siva ekonomija u kojoj se obrću milioni eura. Oko 90 odsto ukupnog prihoda u turizmu odlazi u privatne džepove vlasnika nelegalnih firmi, neregistrovanih smještajnih kapaciteta i privremenih objekata sa bogatom lepezom usluga. Od smještaja, preko hrane i zabave, do prevoza i izleta.

„To su oni koji 15. juna otvaraju, a 1. septembra zatvaraju svoje firme, koji nemaju ni kase ni fiskalnog računa”, kaže Žarko Radulović, direktor hotela Splendid.

Priča je ista svakoga ljeta. Vlada i nadležno ministarstvo očigledno nemaju interesa i volje da nelegalnoj turističkoj ponudi stanu na kraj.

Ove sezone kulminira i nezadovoljstvo načinom na koji se o problemima u turizmu govori u javnosti. Sve češće se „u pola glasa” postavlja pitanje ko u čije ime i na koji način ocjenjuje uspješnost turističke sezone i govori o nagomilanim problemima u crnogorskom turizmu.

Primjedbe se odnose na nadležnost Crnogorskog turističkog udruženja i krajnje problematične stavove, koje u javnosti iznosi predsjednik CTU Žarko Radulović, najčešći sagovornik na domaćoj medijskoj sceni kada je turizam u pitanju.

Po ocjeni pojedinih turističkih radnika i vlasnika hotela, CTU na adekvatan način ne zastupa crnogorsku hotelsku industriju i probleme turoperatora. Ne razlikuju se istupi predsjednika Vlade i ministra Nenezića od onoga što govori predsjednik CTU, pa ne vide svrhu postojanja tog udruženja.

Predsjedniku Raduloviću se prigovara da je privatizovao Udruženje čije je sjedište u hotelu Splendid. Da sa pozicija predsjednika CTU govori najčešće o uspjesima kompanije Montenegro stars, čiji je suvlasnik, te da u svojim mnogobrojnim javnim nastupima štiti interese Vlade i relativizuje sunovrat crnogorskog turizma.

Koga zapravo zastupa CTU? Najveće hotelske kuće na Crnogorskom primorju, veći broj restoratera i turističkih agencija nisu pristupili Udruženju. Samo na Budvanskoj rivijeri, centru crnogorskog turizma, većina hotelske turističke ponude izvan je te strukovne organizacije.

U CTU nije učlanjena HG Budvanska rivijera sa svoja četiri hotela, nema kompanije Ibero Star – Belvi, hotela Mediteran i Quin of Montenegro u Bečićima, slovenačkog HIT Montenegro sa hotelom Maestral. Pomoć esnafa nije potrebna ni Aman rizortu, odnosno grupi Restis sa hotelima Miločera i Svetog Stefana, ni hotelima Avala, Mogren, Astorija…..CTU ne zastupa ni HTP Tivat, ni brojne hotele Hercegnovske rivijere, HTP Boku, na primjer.

Riječ je o užem esnafskom okupljanju koje ne može u javnosti predstavljati crnogorsku turističku privredu u cjelini!

Osnovano u martu 2006. godine Udruženje je okupilo jedan broj hotelijera, restoratera i turističkih agencija sa ciljem zaštite „zanatskih, privrednih, profesionalnih i sektorskih interesa svojih članova” te suzbijanja „nekorektnih poslovnih metoda” i očuvanja interesa turista. Prvi predsjednik Udruženja bio je jedan od osnivača, Branko-Diki Kažanegra, koji je taj posao napustio prije isteka mandata, uvidjevši da postavljene ciljeve teško može ostvariti.

RAZLAZ I KONFUZIJA: Pojedine kompanije poput Quin of Montenegro pokušaće da svoje probleme artikulišu preko Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore.

Predsjednik tog udruženja je Branko Vukmanović, direktor HTP Tivat.

Za članove Odbora komorskog udruženja imenovani su nedavno Dragan Ivančević, direktor bečićkog hotela, i Predrag Jelušić, direktor HTP Primorje.

„Nije realno očekivati da strukovno udruženje, ma koje ono bilo, ima određene zahtjeve za poboljšanje uslova za obavljanje djelatnosti u turizmu i ugostiteljstvu i da izražava nezadovoljstvo zbog politike koja se u toj oblasti vodi. Pokušaćemo da preko zvaničnog Udruženja turizma i ugostiteljstva u partnerskom odnosu sa institucijama države riješimo probleme. Jedan od zahtjeva svakako će biti redefinisanje strategije razvoja turizma i njeno sprovođenje”, kazao je Ivančević.

Priča o osporavanju legitimiteta CTU da iznosi stavove o crnogorskom turizmu u ime većine turističkih i ugostiteljskih firmi, prilično su iznenadile predsjednika Radulovića.

„CTU je postao snaga, pa ga treba razbiti”, bio je njegov prvi komentar.

„Prvi put vršimo jak pritisak na Vladu da suštinski mijenjamo stvari. CTU se toliko nametnulo da ima jak uticaj na Ministarstvo turizma i na Koordinaciono tijelo za praćenje turističke sezone. Pokrenuli smo inicijativu za donošenje zakona kojim se reguliše buka, zakona o fiskalnom računu. Uticali smo da se uvede dualni sistem stručnog obrazovanja i mnogo drugih stvari koje se bez CTU ne bi realizovale”, kazao je Radulović odbacujući prigovore kao netačne.

U javnosti najčešće vlada konfuzija oko pomenutih turističkih udruženja.

,,Udruženje turizma i ugostiteljstva Privredne komore broji 20 članova i svoje aktivnosti realizuje kroz rad Odbora. Statutom je dozvoljeno formiranje Grupacije do 25 firmi iz grane djelatnosti. Prevashodni zadatak Udruženja je da u koordinaciji sa nadležnim subjektima rješava pitanja iz oblasti turizma i ugostiteljstva u cilju postizanja boljih rezultata na nivou države”, kazao je sekretar Udruženja Slavko Maraš.

„CTU tipično esnafsko interesno udruživanje koje nema nikakve organizacione veze sa institucionalnim Udruženjem za turizam i ugostiteljstvo koje funkcioniše odvojeno. Pri tom nema ograničenja u formalnom smislu da pojedini članovi CTU budu i članovi komorskog Udruženja”, pojašnjava Maraš.

Raskol u CTU bio je neminovan. O turizmu u Crnoj Gori odavno ne govore stručnjaci, iskusni i obrazovani turistički kadrovi iza kojih stoje uspješne turističke sezone i nedostižne cifre turističke posjete.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo