Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Korupcija – crnogorski brend

Objavljeno prije

na

Crnogorski zvaničnici uvjerili su se ovih dana, nakon što im je praktično „razbucana” radna verzija Strategije za borbu protiv korupcije, da sa Briselom više nema šale. Evropska Komisija ne samo što traži konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, već insistira na tome da se sve precizno označi, propiše i sprovodi. Zahtijeva se aktivno djelovanje, pokretanje istraga, rješavanje kompletnih slučajeva. Traže se definisanje glavnih ciljeva, preciznih rokova, djelotvornih mehanizama. Statistika i usvojeni zakoni više nijesu dovoljni. Posebno ne zaklinjanja i obećanja.

 

PORUKA: Član Radne grupe za izradu antikorupcijske strategije, direktor Centra za monitoring, Zlatko Vujović, kaže da je na taj način EU iz Podgorice poslana veoma loša poruka.

„Očigledno je, makar kod nekih funkcionera Vlade, prije svega kod direktorice Uprave za antikorupciju Vesne Ratković i ministarke za evropske integracije Gordane Đurović, da se pokušava zaobići stvarno činjenično stanje kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prikazati predstavnicima EU jedno frizirano stanje”, uvjeren je Vujović.

Ovaj težak udarac dolazi u trenutku kada naši zvaničnici pokušavaju ubijediti javnost da Crna Gora samo što nije dobila status kandidata za člana EU. No, čini se da je svima sada jasno da se to nipošto neće desiti dok Crna Gora ne zadovolji stroge evropske uslove. A „ljestvica” je podignuta nakon veoma loših iskustava sa prijemom Rumunije i Bugarske, kao i nakon ekonomskog kraha Grčke.

„Poslije problema sa Atinom EU je postala opreznija oko proširenja i prema kandidatima mnogo stroža kada je riječ o ispunjavanju neophodnih uslova u procesu pristupanja”, kaže ekspert Helenske fondacije za evropsku i spoljnu politiku Jens Bestijan.

On tvrdi da će građani Grčke pristati na „stezanje kaiša” samo ako će vlada te zemlje biti u stanju da se uvjerljivo suoči i na adekvatan način riješi dva glavna problema u svom aparatu: poreske utaje i eliminisanje korupcije, odnosno privođenje pravdi korumpiranih političara.

OBAVEZE: Isti se potezi sada traže od čelnika u Podgorici. Pa i više od toga.

U sjedištu EU, kao i u prijestonicama najznačajnijih evropskih država, smatraju da korupcija na „visokom nivou” u Crnoj Gori (ministri, javna preduzeća, vrhovi političkih stranaka) nije ni taknuta. Ona je, kako se tvrdi, praktično institucionalizovana. Zato se u svim izvještajima EK navodi da je „učinjen prilično mali napredak na tom polju”.

„Crnogorski čelnici znaju svoje obaveze i u taj posao moraju hrabro krenuti najkasnije ove jeseni”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik. Prema njegovim riječima, premijeru Milu Đukanoviću i njegovim saradnicima neće svakako biti lako jer će žrtve borbe protiv korupcije biti uglavnom članovi vladajuće političke elite.

Analitičari ističu da je ova zemlja dostigla tačku kada više nije moguće da se živi na stari način. Visok stepen korupcije je postao smetnja u svim oblastima društva, posebno u odnosima sa Zapadom.

PETLJA: Nakon dugog perioda negiranja, i u crnogorskoj Vladi su toga, čini se, postali svjesni. Bar vicepremijer i ministar finansija Igor Lukšić. On kaže da je „korupcija neprijatelj koji će ti zabiti nož u leđa. Ona ubija ekonomski rast, jer stvara barijere i otežava razvoj”. Tvrdi da Crna Gora ne smije da odustane u toj borbi jer je ulog velik. „Suočićemo se kako sa posljedicama kašnjenja sa evropskim integracijama, tako i sa opadajućim ekonomskim rastom”, ističe Lukšić.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da te volje i spremnosti u vlasti još nema. „U crnogorskoj vladajućoj koaliciji nema petlje da se uđe u obračun sa kriminalom i korupcijom. Nema tu nikakve strategije, ciljeva, akcioni plan. Nijesu čak napravili ni mapiranje kriminalnog miljea. Ne bave se ni onim što je niska, a kamoli visoka korupcija”, tvrdi on i navodi da je njegova stranka pozvala premijera da zajedno krenu u taj proces. „Očito je da on to neće niti smije”, dodaje Radulović.

Ali, nešto se mora raditi, i to brzo. Vrijeme više nije saveznik crnogorskom premijeru i njegovim saradnicima. Slučaj bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, kojeg je zbog korupcionaških skandala sa vlasti otjerala EU, tačnije Njemačka, morao bi biti dovoljno poučan za čelnike u Podgorici.

Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac smatra da Crna Gora hitno mora ući u tu bitku, jer je, kako ističe, organizovani kriminal i korupcija najveći rizik po državu. „I pomisliti, a kamoli izgovoriti, da ih u Crnoj Gori ima taman onoliko koliko i u drugim državama u tranziciji, zatvaranje je očiju pred stvarnošću i multipliciranje njihove destruktivne snage”, kaže ovaj penzionisani general.

Ankete, korupcija, razvoj

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da gotovo 70 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u poslovnim krugovima, a polovina i da je ima u Vladi. Smatra se da je ona od „običnog biznisa” postala „elitni biznis” i da to, kao rak, razjeda državu i društvo. Posljednja je šansa da se, barem pod pritiskom iz EU, krene sa liječenjem te bolesti kako čitav državni aparat ne bi postao korumpiran i kontrolisan, što bi imalo pogubne posljedice po ovu zemlju. Primjeri svih uspješnih zemalja u tranziciji pokazali su da je njihov pravi razvoj počeo tek onda kada su započele stvarnu borbu protiv korupcije.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE SUDI BIVŠIM PRAVOSUDNIM I DRŽAVNIM ZVANIČNICIMA: Dugo putovanje u nepoznato

Objavljeno prije

na

Objavio:

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog

Spore istrage i još sporija suđenja. To je razlog što afere u kojima su akteri visokopozicionirani zvaničnici pravosuđa, policije, izvršne i lokalnih vlasti često padnu u zaborav prije nego dobiju adekvatan sudski epilog.

Ko se danas sjeća afere Abu Dabi fond? Istraga o navodnim zloupotrebama prilikom dodjele kredita za razvoj poljoprivredne proizvodnje, koju u očima javnosti personifikuje bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović traje makar od početka 2020. Optužnica je podignuta krajem prošle godine i još nije dobila sudsku potvrđu. A onda slijedi suđenje koje bi, prema dosadašnjim iskustvima, moglo trajati godinama. Samo do prve, nepravosnažne presude.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda i, prethodno, Vrhovnoj državnoj tužiteljki Vesni Medenici počelo je, nakon što je optužnica podignuta u oktobru 2022, ali postupak, uslijed mnogobrojnih odlaganja ročišta, još nije odmakao dalje od iznošenja odbrane optuženih. Nedavno ročište odloženo je za sredinu marta, zbog nedolaska na suđenje jednog od optuženih koji se brani sa slobode.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SJEVER OČIMA STATISTIKE: Manje ljudi, manje i posla

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27. stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, imaju nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih

 

Uprkos tome što su na sjeveru za deset godina utrošeni milioni kroz razne programe za nezaposlena lica, koje je realizovao Zavod za zapošljavanje Crne Gore,  ukupan broj nezaposlenih u sjevernim opštinama, od 2013. do 2022. godine se povećao za 13.142 osobe. Kako objasniti da broj stanovnika, što je pokazao poslednji popis, na sjeveru drastično pada, a nezaposlenost dramatično raste?

Prema podacima bjelopolsjke NVO “Euromost” broj nezaposlenih najviše se povećao u Rožajama, za 4.410 lica, gdje su 2013. godine imali 1.184 nezaposlena lica, dok je taj broj 2022. godine porastao na 5.594 nezaposlena lica. Slijede Berane i Petnjica koji su zajedno 2013. godine imali 2.135 nezaposlena lica, dok je taj broj u ovim opštinama povećan ukupno za 3.937, tako da je u Beranama u 2022. godini bilo 4.932 nezaposlenih lica, dok je u Petnjici imalo 1.140 nezaposlenih lica. Plav je 2013. godine zajedno sa sadašnjom opštinom Gusinje imao 502 nezaposlena lica, dok 2022. godine opština Plav ima 2.187, a sadašnja samostalna opština Gusinje 757 nezaposlenih lica. Na petom mjestu je Bijelo Polje sa 761 više nezaposlenih lica više nego prije deset godina.

Jedina opština na sjeveru Crne Gore u kojoj se smanjio broj nezaposlenih lica za 147, po ovim podacima, je Žabljak.

Berane je, čini se, eklatantan primjer u negativnom i zabrinjavajućem smislu ove statistike. Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom gradu. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine, na Birou rada u Beranama nalazilo se 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, (38.161 lice). Kao poseban problem ističe se podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama.

Podaci, takođe, govore da je u Beranama više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000. Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema koji nije lako riješiti. “Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju”, kaže Todorović.

Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema. “Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih.”

Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koje, po poslednjem popisu, broje nešto više od 25.000 žitelja –  svaki šesti. U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega  759 nezaposlenih.

Monitor  je pisao i o tome da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.

Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine  u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziti radnu snagu. Koliko  je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.

“Nakon ove analize i ovolikog povećanog broja nezaposlenih u opštinama na sjeveru Crne Gore postavlja se pitanje, zašta su utrošeni milioni eura, koji su dati za zapošljavanje građana na i smanjivanje broja nezaposlenih lica”, kaže za Monitor direktor NVO “Euromost” Almer Mekić.

On smatra da se taj novac trošio nenamjenski. “To je razlog da smo zatražili od Vlade Crne Gore da konačno stane na kraj zloupotrebama kroz razne programe zapošljavanja, jer se  kroz zvanične podatke vidi da je taj novac išao negdje drugo i da ni jedan projekat nije bio održiv, niti je ima bilo kakvih rezultata”, dodaje Mekić. “Prioritet svih prioriteta ako želimo da zaustavimo migraciju stanovništva na sjeveru Crne Gore mora biti zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta, ali ne na ovakav način kakav je do sada bio.”

                       Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo