Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Korupcija – crnogorski brend

Objavljeno prije

na

Crnogorski zvaničnici uvjerili su se ovih dana, nakon što im je praktično „razbucana” radna verzija Strategije za borbu protiv korupcije, da sa Briselom više nema šale. Evropska Komisija ne samo što traži konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, već insistira na tome da se sve precizno označi, propiše i sprovodi. Zahtijeva se aktivno djelovanje, pokretanje istraga, rješavanje kompletnih slučajeva. Traže se definisanje glavnih ciljeva, preciznih rokova, djelotvornih mehanizama. Statistika i usvojeni zakoni više nijesu dovoljni. Posebno ne zaklinjanja i obećanja.

 

PORUKA: Član Radne grupe za izradu antikorupcijske strategije, direktor Centra za monitoring, Zlatko Vujović, kaže da je na taj način EU iz Podgorice poslana veoma loša poruka.

„Očigledno je, makar kod nekih funkcionera Vlade, prije svega kod direktorice Uprave za antikorupciju Vesne Ratković i ministarke za evropske integracije Gordane Đurović, da se pokušava zaobići stvarno činjenično stanje kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i prikazati predstavnicima EU jedno frizirano stanje”, uvjeren je Vujović.

Ovaj težak udarac dolazi u trenutku kada naši zvaničnici pokušavaju ubijediti javnost da Crna Gora samo što nije dobila status kandidata za člana EU. No, čini se da je svima sada jasno da se to nipošto neće desiti dok Crna Gora ne zadovolji stroge evropske uslove. A „ljestvica” je podignuta nakon veoma loših iskustava sa prijemom Rumunije i Bugarske, kao i nakon ekonomskog kraha Grčke.

„Poslije problema sa Atinom EU je postala opreznija oko proširenja i prema kandidatima mnogo stroža kada je riječ o ispunjavanju neophodnih uslova u procesu pristupanja”, kaže ekspert Helenske fondacije za evropsku i spoljnu politiku Jens Bestijan.

On tvrdi da će građani Grčke pristati na „stezanje kaiša” samo ako će vlada te zemlje biti u stanju da se uvjerljivo suoči i na adekvatan način riješi dva glavna problema u svom aparatu: poreske utaje i eliminisanje korupcije, odnosno privođenje pravdi korumpiranih političara.

OBAVEZE: Isti se potezi sada traže od čelnika u Podgorici. Pa i više od toga.

U sjedištu EU, kao i u prijestonicama najznačajnijih evropskih država, smatraju da korupcija na „visokom nivou” u Crnoj Gori (ministri, javna preduzeća, vrhovi političkih stranaka) nije ni taknuta. Ona je, kako se tvrdi, praktično institucionalizovana. Zato se u svim izvještajima EK navodi da je „učinjen prilično mali napredak na tom polju”.

„Crnogorski čelnici znaju svoje obaveze i u taj posao moraju hrabro krenuti najkasnije ove jeseni”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik. Prema njegovim riječima, premijeru Milu Đukanoviću i njegovim saradnicima neće svakako biti lako jer će žrtve borbe protiv korupcije biti uglavnom članovi vladajuće političke elite.

Analitičari ističu da je ova zemlja dostigla tačku kada više nije moguće da se živi na stari način. Visok stepen korupcije je postao smetnja u svim oblastima društva, posebno u odnosima sa Zapadom.

PETLJA: Nakon dugog perioda negiranja, i u crnogorskoj Vladi su toga, čini se, postali svjesni. Bar vicepremijer i ministar finansija Igor Lukšić. On kaže da je „korupcija neprijatelj koji će ti zabiti nož u leđa. Ona ubija ekonomski rast, jer stvara barijere i otežava razvoj”. Tvrdi da Crna Gora ne smije da odustane u toj borbi jer je ulog velik. „Suočićemo se kako sa posljedicama kašnjenja sa evropskim integracijama, tako i sa opadajućim ekonomskim rastom”, ističe Lukšić.

Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović kaže da te volje i spremnosti u vlasti još nema. „U crnogorskoj vladajućoj koaliciji nema petlje da se uđe u obračun sa kriminalom i korupcijom. Nema tu nikakve strategije, ciljeva, akcioni plan. Nijesu čak napravili ni mapiranje kriminalnog miljea. Ne bave se ni onim što je niska, a kamoli visoka korupcija”, tvrdi on i navodi da je njegova stranka pozvala premijera da zajedno krenu u taj proces. „Očito je da on to neće niti smije”, dodaje Radulović.

Ali, nešto se mora raditi, i to brzo. Vrijeme više nije saveznik crnogorskom premijeru i njegovim saradnicima. Slučaj bivšeg hrvatskog premijera Iva Sanadera, kojeg je zbog korupcionaških skandala sa vlasti otjerala EU, tačnije Njemačka, morao bi biti dovoljno poučan za čelnike u Podgorici.

Analitičar geopolitike Blagoje Grahovac smatra da Crna Gora hitno mora ući u tu bitku, jer je, kako ističe, organizovani kriminal i korupcija najveći rizik po državu. „I pomisliti, a kamoli izgovoriti, da ih u Crnoj Gori ima taman onoliko koliko i u drugim državama u tranziciji, zatvaranje je očiju pred stvarnošću i multipliciranje njihove destruktivne snage”, kaže ovaj penzionisani general.

Ankete, korupcija, razvoj

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da gotovo 70 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u poslovnim krugovima, a polovina i da je ima u Vladi. Smatra se da je ona od „običnog biznisa” postala „elitni biznis” i da to, kao rak, razjeda državu i društvo. Posljednja je šansa da se, barem pod pritiskom iz EU, krene sa liječenjem te bolesti kako čitav državni aparat ne bi postao korumpiran i kontrolisan, što bi imalo pogubne posljedice po ovu zemlju. Primjeri svih uspješnih zemalja u tranziciji pokazali su da je njihov pravi razvoj počeo tek onda kada su započele stvarnu borbu protiv korupcije.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo