Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Predvečerje sloma

Objavljeno prije

na

U predvečerje, bez prisustva javnosti i predmetnog profesora, Azra Redžić, urednica televizije MBC i portparolka Privredne komore, položila je obligaciono pravo, čime je završila studije na Pravnom fakultetu u Podgorici.

„Od studenata sam saznala da je Azra Redžić polagala, i položila ispit”, objašnjava za Monitor Snežana Miladinović, profesorica obligacionog prava, koje je Azra Redžić položila u tajnosti, pred tročlanom komisijom, u sastavu – Blagota Mitrić, Snežana Jokić i Milorad Ivović.

Isto se navodi i u Zahtjevu za poništenje ocjene iz predmeta obligaciono pravo kandidata Azre Redžić koji je profesorica Miladinović uputila dekanu Ranku Mujoviću i Vijeću Pravnog fakulteta.

POVLAŠĆENI I UVRIJEĐENI: Prema Pravilniku o osnovnim studijama Univerziteta Crne Gore ispiti i svi oblici provjere znanja su javni. Prirodno, jer javnost je najsnažniji mehanizam za sprečavanje zloupotreba. Da li je zaslužila osmicu koju je dobila, sada znaju samo Azra Redžić i članovi komsiije.

Prekršena je i odredba koja kaže da komisijskom ispitu mora prisustvovati predmetni nastavnik, osim u slučaju njegove „spriječenosti”. Snežana Miladinović nije bila spriječena da prisustvuje ispitu. Ona je tog jutra, kada je ispit bio zakazan, tražila da ispitivanju prisustvuju svi zainteresovani studenti, njih tridesetak, što je Blagota Mitrić, predsjednik komisije, odbio.

U dopisu koji je profesorica Miladinović uputila rektoru Predragu Miranoviću navodi se da joj je Mitrić prijetio suspenzijom i policijom, što je profesorica i snimila, a nakon odobrenja rektora koji je potvrdio da je rad komisije javan. U istom dopisu navodi se da je komisijski ispit odobren uprkos neistinitim navodima Azre Redžić da je ispit polagala 12 puta, i da članovi komisije nijesu iz istih i srodnih predmeta kako pravila nalažu. Odluku o komisijskom ispitu profesorica je dobila od rektora, i to dvadeset minuta prije isteka roka za žalbu.

Mitrić je insistirao da se ispit održi u dekanatu, uz obrazloženje da ne može da radi u neklimatizovanoj prostoriji. Konačno je ponudio kompromis: da u dekanat može ući samo deset studenata. Profesorica Miladinović je predlog odbila objasnivši da svi imaju pravo da prisustvuju ispitu.

Ispit je, dakle, odložen iste večeri, iako je, s obzirom na odredbu da se takvi ispiti organizuju u roku od tri dana od donošenja dekanove odluke, bilo vremena da se profesorica konsultuje.

Branka Bošnjak, profesorica UCG i šefica stručnog tima za obrazovanje Pokreta za promjene, kaže za Monitor da je „u slučaju koleginice Miladinović očigledno da su prekršena propisana pravila”. „Tako da nas to navodi na osnovanu sumnju da postoje elementi korupcije. Predmetni nastavnik je morao biti obaviješten, isto kao i student, o terminu ponovljenog ispita. Takođe, predmetni nastavnik mora obavezno biti član te komisije”, kaže ona.

PROFESOR, USLUŽNA DJELATNOST: Snežana Miladinović za Monitor kaže da se komisijski ispiti na Pravnom fakultetu sve češće zloupotrebljavaju u korist privilegovanih studenata. Na predmetu obligaciono pravo ona je angažovana 2002. godine, a do ove školske godine nije, kaže, stigao nijedan prigovor na njeno ispitivanje i ocjenjivanje.

“Za posljednih pet mjeseci komisijsko ispitivanje po prigovoru, Uprava fakulteta organizovala je za pet kandidata. Iz iskustva tvrdim da Uprava fakulteta pogrešno tumači i primjenjuje taj institut, svjesno ga i namjerno zloupotrebljava u korist privilegovanih studenata”, kaže ona.

Za jednu od studentkinja koje su tako položile ispit, dekan Mujović je prethodno na Vijeću fakulteta tražio da joj se ispit “pokloni”. Ostale studentkinje krase važni i moćni roditelji.

“Umjesto da štite integritet Fakulteta, nastavnika i status studenta, članovi Komisije su me onemogućavali da učestvujem u radu komisija, spriječili da postavim pitanje i prokomentarišem netačne odgovore kandidata. Konačno, iako je konstatovano da nemaju dovoljan nivo znanja, studentkinje su položile”, objašnjava profesorica.

“Kada je po istom scenariju odobreno komisijsko polaganje kandidatkinji Azri Redžić” – kaže ona – “odlučila sam da zaštitim svoj ugled i integritet i da pokažem svojim studentima da nisam dio scenarija koga su oni takođe svjesni, a protiv koga nemaju mehanizme da se bore”.

Azra Redžić nije željela za Monitor da govori o tom slučaju.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Popović podsjeća da je zakonom jasno propisano načelo specijalnsti, koje se direktno krši kada se ispituje bez prisustva predmetnog nastavnika.

Slučaj profesora Popovića je možda najdrastičniji primjer takvog ispitivanja. Njegov predmet je ove godine komsijski položilo preko stotinu studenata. Ispite je organizovala uprava fakulteta pošto su pravila ispitivanja, koja su važila prethodnih nekoliko godina, pred kraje ove školske godine proglašena neusaglašenim sa bolonjom. Odluka je aminovana od Univerzitata. Intersantno, dok je na istom predmetu bio dekan FPN Srđan Darmanović, sa pravilima je bilo sve u redu.

Prelazne ocjene od komisije tako dobijaju studenti koji kod Popovića nijesu pokazali osnovni nivo znanja. Od komisijskog ispitivanja zarađuju se dodatni honorari. A u komisijama su uglavnom angažovani profesori bliski dekanu Mujoviću. Vijeće Pravnog fakulteta ne može učiniti mnogo, jer ne funkcioniše od aprila ove godine, jer Mujović nema podršku većine.

BEZ KRITIČARA JE LAKŠE: Uprava Univerziteta nije, izuzev sugestije dekanu da se povuče, učinila ništa da situaciju na tom fakultetu riješi. Na samom fakultetu su nemoćni da išta učine, s obzirom na to da Vijeće ne funkcioniše, i da je novim zakonom fakultet izgubio status pravnog lica. Taj status sada ima Univerzitet. Takođe, rektor, i pored, kako kaže profesorica Miladinović, prema njoj korektnog odnosa, nije se o tom slučaju zvanično izjašnjavao.

Komsijski ispiti organizuju se i na predmetima profesorica Nevenke Bogojević Gluščević i Vjere Begović Radović, savjesnih profesora. Istina, komsijska ispitivanja se hronično izvode na predmetima profesora koji već duži niz godina nijesu u mogućnosti da izvode punu radnu normu, ali to je posebna priča.

Uprava Univerziteta nije se izjasnila ni povodom zahtjeva profesora Popovića da se pravila ispitivanja preciziraju. Ukoliko se to ne desi, Popović je najavio da će napustiti Univerzitet.

Državni Univerzitet se intenzivno urušava. Posljednje izmjene zakona o obrazovanju samo su još jedan dokaz tog procesa. Pojedinci u upravama fakulteta, u čijim je rukama skoncentrisana moć na uštrb autonomije profesora, ali i ćutanje uprave Unievrziteta, idu u prilog tome.

Pritisak na one koji drže do svoje profesije i koji ukazuju na taj proces samo će olakšati da se Univerzitet Crne Gore oslabi u korist premijerovog privatnog UDG.

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo