Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tužilaštva nespremna za istragu

Objavljeno prije

na

Crna Gora će sačekati na kompletnu primjenu Zakonika o krivičnom postupku koji se već četiri godine najavljuje kao ključni iskorak u reformi pravosuđa. Vlada je nedavno usvojila amandmane kojima se primjena tog zakona, koji kao najvažniju izmjenu predviđa tužilačku istragu, odgađa za godinu – osim u specijalnim odjeljenjima za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratni zločin.

REVOLT MEĐUNARODNIH EKSPERATA: Iako se ministar pravde Miraš Radović u startu protivio najavama da će kompletna primjena zakona, koji je trebalo da zaživi od avgusta, sačekati narednu godinu – na kraju je poklekao pred argumentacijom vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koje su javno insistirale na prolongiranju tog roka. Radović je u startu tvrdio da je Vlada preduzela „sve mjere da se ZKP u potpunosti promijeni i svi zainteresovni su imali vremena da se na pravi način pripreme za punu implementaciju”. Međutim, nakon Vladine sjednice na kojoj su prošli amandmani koji odgađaju primjenu, priznao je da niža tužilaštva ni kadrovski ni tehnički nijesu spremna da preuzmu istragu od sudija.

“Planom primjene ZKP-a predvidjeli smo da je potrebno zaposliti 35 zamjenika državnih tužilaca u osnovnim i višim tužilaštvima, od kojih je u ovom trenutku polovina imenovano, a trebalo bi stvoriti i prostorno-tehničke uslove… To je nešto što zaslužuje više vremena i zbog toga smo se odlučili da odgodimo primjenu za period od jedne godine”, saopštio je Radović.

Radović je očigledno zaboravio šta je govorio koji dan ranije. Suvišno je postavljati pitanje ko je zatajio i zašto u obećanom roku nijesu obavljene izmjene koje je Vlada garantovala, i čije je odlaganje, kako saznaje Monitor, izazvalo revolt međunarodnih eksperata i organizacija koje su bile aktivno uključene u proces reforme crnogorskog pravosuđa. Na to da li će neko biti pozvan na odgovornost zbog ovog promašaja smiješno je trošiti riječi. U Crnoj Gori se fotelje ne drmaju ni zbog mnogo ozbiljnijih propusta.

NEDOPUSTIVO PONAŠANJE: Komentarišući činjenicu da će dugo najvaljivane izmjene sačekati na primjenu još najmanje godinu, predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže:

“Ne mogu da shvatim da tužilaštvo pri isteku roka za primjenu novog Zakonika o krivičnom postupku obavještava nadležne organe, Parlament i javnost da nije spremno kadrovski i tehnički da preuzme istragu u skladu sa Zakonom. Mislim da je to nedopustivo i da takvo ponašanje zahtijeva utvrđivanje odgovornosti.”

Razočaran je i podgorički advokart Radomir Prelević koji kaže da praksa često daje za pravo onima koji dovode u pitanje sposobnost nadležnih za reformu pravosuđa.

“Kod nas to već postaje opšte mjesto da su u pravu skeptici, a to su oni koji su još prije usvajanja Zakona vjerovali i tvrdili da tužilaštvo i izvršna vlast uopšte i sudska neće uspjeti da obave sve pripreme. To se pokazalo kao tačno i time jednostavno gube svi”, smatra Prelević.

Prelević ipak dodaje da je napravljen pomak koji ne bi trebalo ignorisati. “Zakon će se ipak djelimično primijeniti za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. To je veoma važno, ne samo što su ta krivična djela veoma važna nego i zbog toga što vijest treba da glasi da djelimična primjena Zakonika ipak počinje”, naglašava on.

SAČEKATI POVOLJNIJE OKOLNOSTI: Niko, međutim, ne objašnjava kako to da su za primjenu tužilačke istrage spremna jedino najmlađa i najneiskusnija odjeljenja u tužilaštvu, zadužena za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratni zločin, dok su niža tužilaštva koja imaju decenijsku praksu nedorasla tom izazovu. Ni u praksi se baš nije moglo primijetiti da ova novopečena tužilačka odjeljenja odskaču u poslu. Mnoge im prijave i dalje leže po ladicama, a i procesuirani predmeti ne prolaze baš najbolje.

Stanko Marić od početka nije zadovoljan time što je tužilaštvu uopšte povjerena istraga pa bi, kaže on, primjenu zakona trebalo odlagati sve dok se opšte okolnosti ne promijene.

“Mislim da je za naše prilike, imajući u vidu da tužilaštvo još nije nezavisno, preuranjeno bilo rješenje da se tužilaštvu povjeri istraga. Tako je, sa stanovništva pravne zaštite građana, njihovih sloboda i prava, dobro što tužilaštvo nije spremno da u ovom trenutku preuzme taj posao. I ne bi trebalo da ga preuzima sve dok ne postane nezavisno”, ocenjuje on.

Državi je od učinka očigledno bitnije da lijepo izgleda na papiru. To vjeruju i u manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji. Osvrćući se na odluku da se primjena zakona odgodi, predsjednik skupštinskog Odbora za Ustav i zakonodavstvo Džavid Šabović kaže da nije prvi put da se nešto slično dešava.

“Očigledno ni tužilaštvo nije bilo spremno da prihvati tu obavezu, a najvjerovatnije je i nešto zaškripjelo na relaciji sudovi – tužilaštvo. Mi sebe praktično dovodimo u situaciju da, želeći da usvojimo pozitivna iskustva iz Evrope sa kojima se često hvališemo i na koja se često pozivamo, to uradimo prebrzo, bez puno razmišljanja, a onda dolazimo u ovakvu situaciju”, kaže Šabović.

Legislativno smo u vožnji, u praksi ne mrdamo s mjesta.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo