Crna Gora će sačekati na kompletnu primjenu Zakonika o krivičnom postupku koji se već četiri godine najavljuje kao ključni iskorak u reformi pravosuđa. Vlada je nedavno usvojila amandmane kojima se primjena tog zakona, koji kao najvažniju izmjenu predviđa tužilačku istragu, odgađa za godinu – osim u specijalnim odjeljenjima za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratni zločin.
REVOLT MEĐUNARODNIH EKSPERATA: Iako se ministar pravde Miraš Radović u startu protivio najavama da će kompletna primjena zakona, koji je trebalo da zaživi od avgusta, sačekati narednu godinu – na kraju je poklekao pred argumentacijom vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice koje su javno insistirale na prolongiranju tog roka. Radović je u startu tvrdio da je Vlada preduzela „sve mjere da se ZKP u potpunosti promijeni i svi zainteresovni su imali vremena da se na pravi način pripreme za punu implementaciju”. Međutim, nakon Vladine sjednice na kojoj su prošli amandmani koji odgađaju primjenu, priznao je da niža tužilaštva ni kadrovski ni tehnički nijesu spremna da preuzmu istragu od sudija.
“Planom primjene ZKP-a predvidjeli smo da je potrebno zaposliti 35 zamjenika državnih tužilaca u osnovnim i višim tužilaštvima, od kojih je u ovom trenutku polovina imenovano, a trebalo bi stvoriti i prostorno-tehničke uslove… To je nešto što zaslužuje više vremena i zbog toga smo se odlučili da odgodimo primjenu za period od jedne godine”, saopštio je Radović.
Radović je očigledno zaboravio šta je govorio koji dan ranije. Suvišno je postavljati pitanje ko je zatajio i zašto u obećanom roku nijesu obavljene izmjene koje je Vlada garantovala, i čije je odlaganje, kako saznaje Monitor, izazvalo revolt međunarodnih eksperata i organizacija koje su bile aktivno uključene u proces reforme crnogorskog pravosuđa. Na to da li će neko biti pozvan na odgovornost zbog ovog promašaja smiješno je trošiti riječi. U Crnoj Gori se fotelje ne drmaju ni zbog mnogo ozbiljnijih propusta.
NEDOPUSTIVO PONAŠANJE: Komentarišući činjenicu da će dugo najvaljivane izmjene sačekati na primjenu još najmanje godinu, predsjednik Senata Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže:
“Ne mogu da shvatim da tužilaštvo pri isteku roka za primjenu novog Zakonika o krivičnom postupku obavještava nadležne organe, Parlament i javnost da nije spremno kadrovski i tehnički da preuzme istragu u skladu sa Zakonom. Mislim da je to nedopustivo i da takvo ponašanje zahtijeva utvrđivanje odgovornosti.”
Razočaran je i podgorički advokart Radomir Prelević koji kaže da praksa često daje za pravo onima koji dovode u pitanje sposobnost nadležnih za reformu pravosuđa.
“Kod nas to već postaje opšte mjesto da su u pravu skeptici, a to su oni koji su još prije usvajanja Zakona vjerovali i tvrdili da tužilaštvo i izvršna vlast uopšte i sudska neće uspjeti da obave sve pripreme. To se pokazalo kao tačno i time jednostavno gube svi”, smatra Prelević.
Prelević ipak dodaje da je napravljen pomak koji ne bi trebalo ignorisati. “Zakon će se ipak djelimično primijeniti za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina. To je veoma važno, ne samo što su ta krivična djela veoma važna nego i zbog toga što vijest treba da glasi da djelimična primjena Zakonika ipak počinje”, naglašava on.
SAČEKATI POVOLJNIJE OKOLNOSTI: Niko, međutim, ne objašnjava kako to da su za primjenu tužilačke istrage spremna jedino najmlađa i najneiskusnija odjeljenja u tužilaštvu, zadužena za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratni zločin, dok su niža tužilaštva koja imaju decenijsku praksu nedorasla tom izazovu. Ni u praksi se baš nije moglo primijetiti da ova novopečena tužilačka odjeljenja odskaču u poslu. Mnoge im prijave i dalje leže po ladicama, a i procesuirani predmeti ne prolaze baš najbolje.
Stanko Marić od početka nije zadovoljan time što je tužilaštvu uopšte povjerena istraga pa bi, kaže on, primjenu zakona trebalo odlagati sve dok se opšte okolnosti ne promijene.
“Mislim da je za naše prilike, imajući u vidu da tužilaštvo još nije nezavisno, preuranjeno bilo rješenje da se tužilaštvu povjeri istraga. Tako je, sa stanovništva pravne zaštite građana, njihovih sloboda i prava, dobro što tužilaštvo nije spremno da u ovom trenutku preuzme taj posao. I ne bi trebalo da ga preuzima sve dok ne postane nezavisno”, ocenjuje on.
Državi je od učinka očigledno bitnije da lijepo izgleda na papiru. To vjeruju i u manjoj vladajućoj Socijaldemokratskoj partiji. Osvrćući se na odluku da se primjena zakona odgodi, predsjednik skupštinskog Odbora za Ustav i zakonodavstvo Džavid Šabović kaže da nije prvi put da se nešto slično dešava.
“Očigledno ni tužilaštvo nije bilo spremno da prihvati tu obavezu, a najvjerovatnije je i nešto zaškripjelo na relaciji sudovi – tužilaštvo. Mi sebe praktično dovodimo u situaciju da, želeći da usvojimo pozitivna iskustva iz Evrope sa kojima se često hvališemo i na koja se često pozivamo, to uradimo prebrzo, bez puno razmišljanja, a onda dolazimo u ovakvu situaciju”, kaže Šabović.
Legislativno smo u vožnji, u praksi ne mrdamo s mjesta.
Petar KOMNENIĆ
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
FOKUS4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice