Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DPS diktatura u školi

Objavljeno prije

na

Kada je Stipe Šuvar u SFRJ uveo reformisani sistem srednjeg usmjerenog obrazovanja te škole su pežorativno nazivane – “šuvaricama” a njihov tvorac žestoko kritikovan. Decenijama kasnije, u našoj maloj zemlji, velikog pospremanja školstva poduhvatio se prekaljeni DPS kadar Slavoljub Stijepović. No, on ne bi da usmjerava đake, koliko bi da usmjeri direktore.

I NAD REFORMOM REFORMA: Ko će biti direktor škole – ima da se pita ministar obrazovanja. Šta bi radio ministar ako ne bi odredio ko će biti prvi ljudi ustanova koje su pod njegovom ingerencijom. A da bi sve prošlo s anđelima, da ne bude pobuna i “ujdurma”, lijepo je sačinjen Predlog zakona o izmjenama i dopunama opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. I ubačen u hitnu skupštinsku proceduru. Crno na bijelo.

U tom novom aktu, čiji se tekst može naći na sajtu crnogorske Skupštine, do kraja se obesmišljava uloga školskog odbora koji je prema sadašnjem zakonu birao direktora škole a ministar, makar zvanično, potvrđivao izbor. Po još važećem rješenju školski odbor ima sedam članova. Dva iz Ministarstva prosvjete i nauke, dva iz Zavoda za školstvo, dva predstavnika nastavnika i jednog predstavnika roditelja. Kada se usvoji “reformisani” tekst, uticaj Stijepovićevog Ministarstva biće neupitan i neprikosnoven. Tačnije – uticaj ministra i njegova riječ biće presudni kada je izbor direktora u pitanju. I, ako se do sada lobiralo preko raznih članova školskog odbora za “najbolje rješenje”, sada to više neće biti potrebno. Školski odbor će, zamislili su u Ministarstvu prosvjete i nauke, imati dva člana manje nego do sada. Tri će predlagati Ministarstvo, jednog kolektiv škole i jednog roditelji. Nema nedoumica. U predloženom tekstu izmjena zakona jasno stoji: “Članovi školskog odbora dužni su da zastupaju interese i stavove organa, koji su ih izabrali”. Inače – slijede packe.

Uz to, stoji i napomena da direktora javne ustanove bira i razrješava ministar.

PARTIJSKA DIKTATURA: Šefica Stručnog tima za obrazovanje i nauku Pokreta za promjene doc. dr Branka Bošnjak tvrdi da se setom predloga izmjena i dopuna, koji su po hitnom postupku ušli u skupštinsku proceduru – uvodi partijska diktatura u škole. Vlast, kaže Bošnjak, želi da partijski kontroliše svaki segment društva.

“Umjesto da se ide ka decentralizaciji, pa da predškolsko i osnovno obrazovanje budu u nadležnosti opština, kao što je slučaj u zemljama Evropske unije, kod nas će se za sve pitati Ministarstvo i njegovo visočanstvo ministar prosvjete i nauke Slavoljub Stijepović. Njemu će se, u skladu s Predlogom izmjena i dopuna opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, slati konkursni materijal kandidata za direktore škola i on će biti taj koji će napraviti izbor, naravno u partijskom interesu”, tvrdi Bošnjak.

Ona kaže kako je, nakon svima dobro poznatog slučaja cetinjskih gimnazijalaca, očigledno da ova vlast ništa ne želi prepustiti slučaju. A direktori škola su im i te kako bitni. “Oni su udarne pesnice u predizbornim kampanjama, a i obavezni članovi svih biračkih odbora gdje je to moguće. Sve se u ovoj njihovoj privatnoj državi dovodi do apsurda”.

Bošnjak napominje kako bi bilo logično da je prosvjetne vlasti opametio slučaj cetinjskih gimnazijalaca – pa da gledaju interes učenika i zaposlenih. No, to se nije desilo i vlast je sada, smatra ona, odlučila da pokažu silu i moć. “A kad je njegovo visočanstvo ministar dobar partijski operativac, šta drugo možemo očekivati nego degradaciju obrazovnog sistema na svim nivoima, čije će posljedice biti nemjerljive”, objasnila je Bošnjak. Izbor članova školskog odbora i direktora po partijskom ključu je, tvrdi ona, recept poguban za društvo.

DEMOKRATSKI DEKOR: Koliko je bitan školski odbor i šta sve on može, mora ili bi trebalo da radi, pokazao je i slučaj cetinjske gimnazije. Đaci su se, nakon 40 dana protesta, izborili da direktor bude onaj kojeg su oni htjeli. Tadašnji ministar Sreten Škuletić potipisao je izbor Školskog odbora i Miomir Đurišić je ponovo postao direktor.

A šta Miomir Đurišić misli o aktuelnim izmjenama zakona, objasnio je u izjavi za naš list. “Ličnost koja preferira da bude direktor neke školske ustanove, mora imati podršku Ministarstva prosvjete i same ustanove. Ako postoji dobra volja – tvrdim da su interesi Ministarstva zajednički s interesima kolektiva – pa bi se tako mogao naći zajednički modalitet za izbor direktora”.

No, ukoliko kandidat za direktora, objašnjava Đurišić, nema podršku neke od ovih instanci, onda bi razlozi za to trebalo da budu argumentovani i transparentni. “Ako je direktor u svom radu posvećen učeničkim potrebama, kao i potrebama kolektiva i sredine, smatram da tako na najbolji mogući način zastupa interese i Ministarstva prosvjete i države. Aktuelni predlog zakona dao je školskom odboru dekorativnu ulogu jer nije moguće prepoznati njegove ingerencije i čini mi se da kao takav ne bi ni trebalo da postoji. Ako se ide ka centralizaciji, treba to jasno reći a onda donijeti zakon koji će odgovarati ministru u tom smislu”, objašnjava Đurišić za Monitor.

SVE JE POLITIKA: Ni Sindikatu prosvjete se ne dopadaju izmjene zakona koje bi uskoro mogle biti usvojene. Prvi čovjek Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević kaže da je i do sada školski odbor često bio samo kulisa iza koje su se birali direktori koji Ministarstvu odgovaraju. “Ove izmjene ne daju ni malo nade da ćemo proevropski reformisati naše školstvo. Naprotiv. Već godinama ponavljamo da direktori treba da se biraju po stručnosti i sposobnosti, po volji i želji da rade u školi i da je unapređuju, a na po političkoj liniji, što se uglavnom i dešava u posljednje dvije decenije. Izbori direktora su se u raznim zakonskim rješenjima uvijali u neke demokratske forme a u većini slučajeva znamo kako su birani. Poštenije je reći – ministar je taj koji će ga izabrati nego i dalje formalno insistirati na nekim tijelima koja su tu samo forme radi”, objašnjava Pavićević.

Kako god, direktori neka se pripreme. “Izbor direktora u svim javnim ustanovama, u skladu s odredbama ovog zakona, izvršiće se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona”, piše u Stijepovićevim izmjenama.
Počinje novo poglavlje u priči zvanoj – reforma školstva.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo