Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Svjetlost na planini

Objavljeno prije

na

Elektroenergetičar i inovator iz Berana Ranko Delević priveo je kraju izgradnju prve mikrohidroelektrane na sjeveru Crne Gore. Osim što je prva, ova je mikroelektrana i na najvećoj nadmorskoj visini u državi, na 1600 metara. Stočari na planini Konjsko iznad sela Buče, gdje je locirana, iz nje će ovih dana dobiti struju za svoje kolibe gdje ljeti izdižu i neće morati da se nakoliko mjeseci odriču komfora koji pruža električna energija.

Ovaj Beranac nemirnog, istraživačkog duha sav posao oko izgradnje hidroelektrane, odradio je potpuno samostalno i ručno, u svojoj kućnoj radionici.

DRUŽENJE SA STRUJOM: „To je takozvana ostrvska hidrocentrala, jer se neće vezati s elektrosistemom. Struje će biti dovoljno za desetak planinskih stanova moje najbliže rodbine i mještana, za sijalice, televizore i frižidere, tamo gdje ih nikada nije bilo” – kaže Delević za Monitor.

On se sa strujom druži od dječačkih dana. Ideja da osvijetli planinu u njemu se rodila vrlo davno. Još 1968. godine, od dinama za biciklo, napravio je minicentralu snage svega pet vati, što je bilo dovoljno za sijalicu u babinoj kolibi. Nešto kasnije izradio je vjetrenjaču koja je proizvodila 300 vati, da bi danas stigao do mikro elektrane.

„Turbinu sam projektovao da može da proizvede do petnaest kilovati struje, ali za sada će raditi sa desetak kilovati. Projektovana je tako da vremenom može da joj se pojačava snaga” – kaže Ranko.

On ne želi da priča o vrijednosti centrale koju je napravio, jer ističe da je sve radio iz entuzijazma i ljubavi prema poslu. Takođe, nema namjeru da projekat komercijalizuje.

„Znate, kada nešto radite iz ljubavi, onda ne brojite šarafe. Ali, mogu vam reći da su turbina i generator teški oko trista kilograma. Smješteni su u jednom objektu koji sam sam sazidao. Tu su dvije prostorije – mašinska sala i komandna soba. Reći ću vam i to da je bilo potrebno da se razvede i postavi 330 metara čeličnog cjevovoda” – priča Delević.

Ovaj pronalazač, u pravom smislu riječi, otišao je još dalje, predvidjevši čak i daljinsko upravljanje centralom.

„Hidrocentrala će radio vezom imati signal do moje kuće, dolje u selu Buče, i moći ću u svakom trenutku da pratim kako radi i da po potrebi intervenišem” – kaže Delević.

On dodaje da ništa nije ostavio slučaju. Turbina će u zimskom periodu „mirovati”. Cijevi će biti ispražnjene i tako će čekati proljeće, kada će ponovo biti stavljana u sezonsku upotrebu. Delević vjeruje da nešto slično još niko u Crnoj Gori nije ručno izradio.

„Dok drugi pričaju o velikim planovima, ja sam uradio mikro- elektranu, koja bi čak mogla i da se izmješta i postavlja negdje gdje bi proizvodila više struje nego što je to moguće na planini. Deset kilovati je dovoljno za kompletnu potrošnju dva velika gradska domaćinstva” – objašnjava Ranko.

On kaže da je u početku, dok je još sve bilo u fazi ideje i razmjene informacija, bilo skepse i podozrenja. Sada samo stižu čestitke sa svih strana. Kada ovaj broj Monitora bude u štampi, Rankova mikroelektrana na planinskoj rječici Rujanac, kako će se i elektrana zvati, biće već isprobana, da bi mještanima sela Buče bila predata na upotrebu najvjerovatnije za Dan opštine, 21. jula. Biće to njegov poklon gradu.

PIONIRI ELEKTRIFIKACIJE: Delevićev poduhvat podsjetio je na pionire elektrifikacije i činjenicu da je na području Gornjeg Polimlja, odnosno tri opštine – Berane, Plav i Andrijevica, do početka pedesetih godina prošlog vijeka i masovne elektrifikacije, postojalo čak 35 malih, sada bi se reklo, mikroelektrana, od kojih nijedna nije sačuvana. Za njima je prestala potreba izgradnjom dalekovoda i hidroeletrane na Mušovića Rijeci. Bile su to primitivne ali tada značajne centrale, snage od jednog do četrdeset kilovat sati. Od ukupno 35, šesnaest ih je snabdijevalo strujom po jednu kuću, pet po nekoliko kuća i 14 sa kojih su se strujom napajala čitava naselja. Građene su obično na mjestima gdje su postojale vodenice.

Prva je sagrađena na Murinskoj rijeci 1926. godine. Njenu izgradnju finansirao je tadašnji kapitalista Gavrilo Đorđijević, da bi s nje strujom napajao svoj hotel u toj varošici, prodavnicu, pilanu, mlin i nekoliko kuća. Kostruisao je Slovenac Mihailo Kladnik, koji je 1938. godine napravio i plavsku hidroelektranu snage osam kilovat sati na Đuričkoj rijeci. Ekspanzija izgradnje počela je poslije Drugog svjetskog rata. O ovim hidroelektranama danas samo možemo čitati iz literature, a pitanje bez odgovora je zašto neke od njih nijesu sačuvane, makar kao spomenici jednog vremena.

Dok su u svijetu mikroelektrane hit, mi smo tako prekinuli tradiciju i sada s Rankovom elektranom i onom, takođe nedavno izgrađenom, za potrebe manastira Morača, krećemo od nule. Stručnjaci su još ranije primijetili da je to zbog toga što naše prostorne planove potpisuju geografi i generali umjesto hidrologa. Zaludnja je priča o resursima na kojim bi okruženje moglo da nam pozavidi. Tako je jedna studija, koju je radio tim profesora s Univerziteta u Kragujevcu, pokazala da je samo na beranskoj Bistrici, lijevoj pritoci Lima koja izvire na padinama Bjelasice, moguće napraviti čak pet malih hidroelektrana. Rukovodilac tog tima profesor Milun Babić tada je kazao da je to projekat za koji su interesovanje pokazali čak i predstavnici Svjetske banke.

„Mi smo im preporučili da ovaj prostor Berana, koji ja zovem vodni pupak Balkana, postane predmet njihove pažnje i finansija. Na Bistrici postoji i mogućnost suksesivne, odnosno pojedinačne gradnje. Hidrocentrale bi bilo moguće graditi jednu po jednu. Kada bi prvu napravili ona bi sebe isplatila i pravila drugu, i tako do završetka” – objašnjavao je profesor Babić projekat koji je, na žalost, ostao mrtvo slovo na papiru.

NEISKORIŠĆENI RESURS: Da je hidropotencijal veliki neiskorišćeni resurs sjevera Crne Gore ukazuju i iz Montenegro Biznis Alijanse (MBA), ocjenjujući da bi na tom području vrlo brzo mogao biti izgrađen veliki broj mikroelektrana. Koncesije za gradnju trebalo bi, smatraju u MBA, da daju opštine po principu „jedan papir za dan”. Na nedavno održanom okruglom stolu u Beranama u organizaciji MBA, opštine su konačno preuzele obavezu da izrade katastar mikroelektrana i elektrana veće snage na svojoj teritoriji, kako bi definisale energetski potencijal i tako dale zainteresovanim investitorima informacije o svim potencijalnim lokacijama.

„U situaciji deficita električne energije sopstveni izvor napajanja strujom daje veliku sigurnost biznisu i utiče na njegov kvalitet. Osim toga, gradnja mikroelektrana pomogla bi uravnoteženju ekonomskog razvoja Crne Gore i predstavljala podsticaj poljoprivredi u ruralnom dijelu” – kaže za Monitor ekonomski savjetnik MBA Zoran Vulević.

Alijansa je, dodaje on, upravo prošle sedmice potpisala sporazum o saradnji u realizaciji projekata razvoja lokalne energetike sa Zajednicom opština Crne Gore i Udruženjem koncesionih preduzeća za obnovljive izvore energije.

„Mi ćemo se zaista truditi da podstaknemo masovniju izgradnju mikroelektrana, kao inicijalnu kapislu za razvoj biznisa na sjeveru” – ističe Vulević.

Da li je mikroelektrana Beranca Ranka Delevića vjesnik boljih vremena?

„Mi smo megalomani. Razmjišljamo o velikim projektima, a u svakom trenutku pored nas, manjim i većim rijekama na sjeveru u nepovrat protiču ogromne količine neiskorišćene energije” – kaže Delević.

Ohrabrujuća je činjenica da su ovih dana odobreni projekti nekim domaćim preduzećima, među kojima je i jedno iz Berana, za izgradnju pet malih hidrocentrala. Simbolično ili ne, i na Murinskoj rijeci. Onoj gdje je hidrocentrala postojala prije Drugog svjetskog rata. Ostaje da se vidi koliko će još proći vremena dok budu i izgrađene. A kojim tempom razvijeni svijet ide u tom pravcu govori podatak da su se zvaničnici zemalja EU dogovorili da postave kao obavezujući cilj da do 2020. godine povećaju udio obnovljivih izvora energije, što uglavnom znači mHE, s dosadašnjih sedam na dvadeset odsto od ukupne potrošnje energije. Slovenija je još prije dvije decenije imala više od 400 malih hidroelektrana.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

RIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo