Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sezona kariola

Objavljeno prije

na

Herceg Novi u turističkoj sezoni 2010. dočekuje goste razrovanim i blokiranim drumom. U jeku sezone, elitno apartmansko naselje Savina opštinska kombinatorika zavila je u crno. Naselje nije prohodno. Put je blokiran sa svih strana. Šahtovi zvrje otvoreni, dok armature vire na sve strane. Jedna kanalizaciona cijev očito je probušena, pa smrdi po cijeli dan i noć. Za akciju izlaska iz kuće ili nedajbože odlaska na plažu, potrebne su gumene čizme, dobra kondicija i jaka volja.

SLOMOVRAT: Tako ovog ljeta ulicama Save Kovačevića i braće Grakalića haraju bageri, kobre i ostala teška mehanizacija. Ukoliko imate peh, pa baš morate doći do rođene kuće, budite spremni na slomovrat. Visinska razlika između trotoara, parapeta i tako razvaljene staze kreće se između pola metra do čitavog metra. Ovaj rijetko viđen užas, turistička je razglednica grada, koji se uporno hvali uspješnom sezonom i zadovoljavajućom statistikom.

Na terenu, za razgovor je bila raspoložena jedino Branka Rilović. Za nju inače kažu da je najgore prošla. Nekoliko dana bez struje i vode, na kraju ove kopačke balade ostala je i bez fiksnog telefona. Momci na terenu prešišali su kabl. Niko se nije obazirao, niko da ponudi neko prelazno rješenje. Broj telefona postavljen na sajtu, koji obezbjeđuje booking gostiju, isčupan je i ne funcioniše.

Uzgred, veliki broj automobila zarobljen je na svakom ćošku. Kao u nekom bezvazdušnom prostoru, zamrznuta je slika kuća i puta. Nikud se ne može. Ljudi i automobili u blokadi. Danju je, vele, i nekako. Muka je kad padne noć. Ulično svjetlo “nije u fukciji”, tako da vlada mrkli mrak.

Pitali smo i ostale stanare ove ulice za komentar. Nevjerovatno, ali istinito – niko nije progovorio ni riječi. Rekoše, kroz zube: “Nemojte nas, znate, ne isplati se biti u lošim odnosima s Opštinom”.

Koju stotinu metara naviše, puni kontejneri, smeće oko njih, blokirana cvjećara. Jedina kuražna, porodica Rilović, pozvala je Monitor. Mi smo im, kažu, “jedini spas”. Branka Rilović u pomoć je zvala Agenciju za izgradnju i razvoj Herceg Novog, koja je nadležna za ove radove. Uputili su je na šefa gradilišta, a potom i na glavno i odgovorno lice nadzora – Tamaru Beko. Niko im nije izašao u susret.

Na pitanje kad će radovi biti završeni i okončana ova patnja, Tamara Beko je odgovorila: “To zaista ne spada u moju nadležnost. Uostalom, sve što vas interesuje lijepo piše na tabli ispred hotela Plaža”.

TJERANJE GOSTIJU: “Jedina je svoj posao obavila načelnica komunalne policije Nataša Tatalović. Došla je na lice mjesta i zaključila da je za prekinute kablove fiksne telefonije kriv Telekom. Ali, njihov zaključak je da bi nepropisno postavljene kablove treblo da popravi onaj što ih je i prekinuo. I tako, rješenja nema. Sva je prilika da će ova ulica otjerati goste iz našeg grada. Jedino što možemo je da ih nakrcamo na kariolu i dovedemo do smještaja. Ovo je previše strašno da bi bilo istinito” – kaže Rilović.

Investitor ove ulične rekonstrukcije je Opština Herceg Novi, odnosno Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog. Radovi na rekonstrukciji ulica Save Kovačevića i Braće Grakalića počeli su marta 2009, dok radove na terenu izvodi firma Baning iz Igala. U pitanju je dionica dužine 1.242 metra. Na sajtu ove Agencije zvanično je objavljeno da je prva faza radova završena početkom jula, nastavak radova slijedi u oktobru, a završetak do kraja godine.

Sporni put uništen je dok se gradilo apartmansko naselje Energoprojekta na Savini. Podsjetimo, priča oko najčuvenijeg hercegnovskog dila počela je 1996. kada je Opština Herceg Novi sklopila ugovor s Energoprojektom za izgradnju sportske dvorane. Radilo se o kompenzacionom poslu u kome je Energoprojekt trebalo da sagradi luksuznu dvoranu, promjenljivog kapaciteta 2 000-4 000 mjesta ( u zavsinosti od programa takmičenja).

PRAVA ISTINA: Zauzvrat, opština je Energoprojektu ustupila lokaciju od 15 000 kvadratnih metara građevinskog zemljišta, Klizište na Savini, i oslobodila Energoprojekat plaćanja naknade za uređenje građevisnkog zemljišta za 15 000 kvadrata stambenog prostora plus garažni i magacinski prostor u suterenu.

Energoprojekt je svojevremeno ubrao zaradu od 26 miliona eura od prodaje apartmana na Savini. Opština je dobila 4,4 miliona eura, a to je iznos koliko vrijedi sportska dvorana u Igalu.

Nakon fijaska s Energoprojektom, pomenute ulice su ličile na Bejrut. Ubrzo je Opština Herceg Novi, na osnovu stanja na terenu, dobila kredit za renoviranje ulica, ali ga je potrošila na nešto sasvim drugo. Uprkos pokušajima da se sazna šta je po srijedi, na vanrednoj sjednici Skupštine, prije mjesec dana usvojen je prijedlog odluke o davanju garancije Crnogorskoj komercijalnoj banci za kredit u visini od 300.000 eura.

Gradonačelnik Dejan Mandić tom je prilikom objasnio da će kredit biti upotrijebljen za rekonstrukciju i asfaltiranje glavne gradske saobraćajnice od Energoprojektovog naselja do Vojne bolnice (a to su ove dvije ulice), dok je kao garancija da će kredit biti vraćen založen objekat Radija Herceg Novog i plato poznatiji kao Trg od knjige.

Odbornik DPS-a Andrija Radman tada se suprotstavio uzimanju kredita i ponovio priču o rekonstrukciji ove gradske saobraćajnice. “Dio rekonstrukcije i sancije isprva je bio obaveza Energoprojekta. Potom je SO usvojila prijedlog o prodaji zemljišta na Zmijicama u Zelenici za 1,3 miliona eura, kako bi ova saobraćajnica bila u cjelosti rekonstruisana. Ta sredstva potrošena su nenamjenski i, bojim se, da će tako biti i ovog puta, te da će sredstva otići na krpljenje rupa u budžetu.”

Gradonačelnik je obećao da će radovi biti završeni još prošlog petka. Mještanima koji dočekuju i razvoze svoje goste ne preostaje ništa drugo nego da nabave, kako vele Rilovići, po kariolu, ukrcaju prtljagu, pa niz brda, dolove i šoder. Ukoliko ih ne udavi miris tek iskipovanog asfalta.

Marija ČOLPA

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo