Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Gasi li se Amerika

Objavljeno prije

na

Da li se gasi kriminalna grupa Amerika za koju policija u Srbiji sumnja da je sarađivala sa narko klanom pljevaljskog kontroverznog poslovnog čovjeka Darka Šarića?

Mileta Majk Miljanić (50), prvi čovjek Amerike, ganga koji se dovodi u vezu sa švercom kokaina i više od dvadeset ubistava, nedavno je uhapšen u Rimu, a u zatvoru u Grčkoj nalazi se i njegov prvi saradnik Zoran Jakšić. Takođe, veći dio grupe Amerika uhapšen je u Italiji pošto je u Srbiji krajem januara raspisana potjernice za Darkom Šarićem.

Svjedok iz podzemlja, pod pseudonimom Srećko, policiji je u još februaru 2001. dao kompletan spisak imena svih pripadnika grupe Amerika i naveo sve zločine koje je, kako je tvrdio, izvršio ovaj klan. “Srećko” je Miljanića naveo kao organizatora grupe, a zatim nabrojao i imena njegovih najbližih saradnika: Brana i Dula Mićunovića, Ivana Delića, Zorana Jakšića, Željka Maksimovića Maku, Sloba Šolaju.

Miljanić je uhapšen u akciji specijalnih jedinica italijanske policije, a na teret mu se stavlja šverc veće količine kokaina, koja je zaplijenjena u nekoliko akcija posljednjih mjeseci. Kako piše beogradski dnevnik Blic, kriminalna aktivnost Miljanića otkrivena je u istrazi koju je srpska policija vodila na razotkrivanju slovenačkog kraka narko-grupe Darka Šarića. Ova istraga, koju su vodili srpska Bezbednosno informativna agencija (BIA) i Tužilaštvo za organizovani kriminal, krajem maja je dovela do hapšenja Dragana Tošića, koji je za Šarića vodio posao u Sloveniji, i petnaest osumnjičenih saradnika, koji su sa brodova iz italijanskih luka preuzimali kokain i dalje ga prebacivali na evropsko tržište.

Prema beogradskom Kuriru, Miletu Miljanića izdali su njegovi „Ameri” da bi sebe spasili robije! Navodno, Miljanić je u glavnom gradu Italije uhapšen zahvaljujući informacijama koje je srpska policija dobila od jednog od njegovih najbližih saradnika. Ovaj insajder uhapšen je krajem januara u Beogradu, nakon što je umakao italijanskoj policiji i utočište potražio u Srbiji.

Kurir piše da je insajder, pokušavajući da se spase dugogodišnje robije, odmah „propjevao” o lokacijama na kojima se njegov šef krio. Srpska policija je te adrese proslijedila kolegama, koji su pola godine kasnije Miljanića uhapsili u skrovištu u Rimu.
U šverc kokaina, koji se mjeri tonama, kako saznaje Blic, umiješan je i jedan bliski rođak Milete Miljanića. Za njim je, zbog sumnje da je iz Argentine prošvercovao više od 150 kilograma kokaina, raspisana potjernica Interpola.

Miljanić je u februaru 2009. pušten iz zatvora u Grčkoj, u kome je služio kaznu takođe zbog šverca kokaina. Po izlasku na slobodu, nastavio je raniji posao.

“Švercom kokaina Miljanić se bavio zajedno sa Šarićem. Obojica u Južnoj Americi imaju iste kontakte za nabavljanje droge, a i dovoljno gotovog novca da finansiraju kupovinu veće količine narkotika. Radi “sigurnijeg” transporta, kokain su švercovali zajedno, za njih je to radila jedna ekipa. Isti ljudi koji su za Šarića na terenu organizovali iznajmljivanje jahti, podmićivanje moreplovaca za šverc preko obala Sjeverne Afrike, do luka u Španiji, Italiji i Grčkoj, to isto su radili i za Miljanića,” kazao je za Blic izvor iz srpske policije. Prema tom izvoru, zajednički posao nastavljan je i dalje po preuzimanju kokaina sa brodova, prebacivanjem droge do dilerskih grupa koje su drogu rasturale na narko-tržišta širom Evrope.

Mileta Miljanić je odavno poznat srpskoj policiji, ali i policijama nekoliko evropskih država. Bio je osumnjičen za šverc 114 kilograma kokaina u Atinu, zbog čega je 2004. uhapšen u Švajcarskoj, a zatim izručen grčkim vlastima, koje su ga u zatvoru držale sve do početka prošle godine.

U međuvremenu, u isti zatvor dospio je i Zoran Jakšić zbog istog djela. On je 2004. godine bio uhapšen u Njemačkoj kada mu je policija u automobilu pronašla devet kilograma droge. Po odsluženju kazne, izručen je prvo Argentini, a zatim Grčkoj.
Prema Blicovom izvor bliskom istrazi koja se vodi protiv Darka Šarića, on je stvorio narko-imperiju pošto su Miljanić i Jakšić uhapšeni. Tada je Darko Šarić preuzeo posao i postao najjači trgovac drogom na Balkanu”, kazao je taj izvor.

Kada je Miljanić izašao iz zatvora, srpska policija je pratila njegovo kretanje. Konstatovani su njegovi brojni izlasci iz zemlje, ali i kontakti s ljudima iz posla, preko kojih je švercovao kokain. “Radilo se na prikupljanju dokaza, i kada su prikupljeni, Miljanić je uhapšen”, kazao je izvor Blica.

“Očigledno je da je Miljanić po povratku u Srbiju obnovio veze sa Šarićem. Imaju iste kontakte u Americi, u narko-klanovima, i na teren šalju iste provjerene osobe”, kazao je medijima jedan izvor iz srpske policije.

O uticaju koji Miljanić ima u kartelima Južne Amerike govori i podatak da nijedna pošiljka koja se vezuje za ovu grupu nije bila ispod tone kokaina. “Samo Šarić i Miljanić u Južnoj Americi mogu da kupuju kokain na tone”, naveo je taj izvor.

Izvor Kurira iz policije je, pak, naveo da su Majk i ostali članovi Amerike imali razrađen sistem skrivanja u Italiji, ali i drugim zemljama. “Bili su veoma oprezni, koristili su nekoliko stanova i čitavu mrežu pomagača. Čak se ne isključuje mogućnost da su, kako u Srbiji tako i u Italiji, imali svoje ljude u policiji, pravosuđu i aktuelnoj vlasti”, objasnio je taj izvor.

U Srbiji je, inače, Miljanić hapšen samo jednom, u akciji „Sablja” 2003. godine, poslije ubistva premijera Zorana Đinđića, ali protiv njega nije pokrenuta istraga, pa je ubrzo pušten iz pritvora. Blic primjećuje kako je interesantno da Miljanića tada niko nije ispitivao o brojnim mafijaškim ubistvima u Beogradu, o kojima je policija dvije godine ranije dobila ne samo podatke već i svjedoka, spremnog da progovori za zaštitu i novac.

Misteriozni Srećko, svjedok iz podzemlja, navodno je davne 2001. policiji naveo da je klan Amerika osnovao Vojislav Raičević, zvani Voja Amerikanac, a da je inspektor Dragan Radišić ubijen u februaru 1996. jer je otkrio da je Voja Amerikanac plaćeni ubica. Naredne godine, Voja Amerikanac je nestao, a njegovo tijelo nikada nije nađeno. U ime osvete za ubistvo Raičevića, klan Amerika je, prema svjedočenju tajanstvenog svjedoka, izvršio seriju ubistava osoba koje su sumnjičili za zločin – Bojana Petrovića, Milana Roganovića i Miša Cvjetičanina, ali i policijskog generala Radovana Stojičića Badžu i pukovnika Milorada Vlahovića Vlaju i i Dragana Simića.

“Vojov brat Vesko mi je rekao da prije Bojana moraju da ubiju Vlaju i Badžu. Zato što je Bojan bio dobar s njima. Znači, oni su štitili Bojana”, tvrdio je navodno ovaj svjedok, koji je po sopstvenom priznanju bio logistička pratnja ubicama Vlahovića i Petrovića. Na spisku likvidacija koje su pripisuju ovoj grupi su i Zoran Todorović Kundak, u to vrijeme direktor Jugoslovenske udružene levice (JUL), Rade Ćaldović Ćenta, novinarka Maja Pavić, kik-bokser Zoran Šijan, Goran Vuković…

Posljednje ubistvo sa kojim se povezuje klan Amerika jeste likvidacija Milenka Laskovića, člana grupe. Lasković je ubijen u januaru ove godine u beogradskom naselju Krnjača u momentu dok je izlazio iz svog “mercedesa” parkiranog ispred zgrade u kojoj je stanovao. Ubistvo još nije rasvijetljeno, ali se motiv traži u sukobu unutar klana, nastao kada je jedna tura kokaina pala u ruke policije.

Ali, prema nekim analizama, sudbina klana Amerika ne zavisi samo od Miljanića, već i od jednog drugog čovjeka – Branislava Brana Mićunovića. On je, navodno, u samom vrhu piramide, vuče konce iz svog sjedišta Budve, dok ga štiti politički vrh Crne Gore, prijateljstvo sa Milom Đukanovićem i Svetozarom Marovićem.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo