Povežite se sa nama

Izdvojeno

MLADI NA SJEVERU BEZ NEOPHODNE STRUČNE POMOĆI: Za Podgoricu kod logopeda

Objavljeno prije

na

Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Iz EU su, 2019. godine,  konstatovali da  našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila

 

Trebalo je mnogo novca, putovanja  i muke, kaže  četrdesetogodišnja Kolašinka, da svom sinu, tokom minulih pet godina, obezbijedi redovne tretmane logopeda.  Uglavno, privatno i u Podgorici.  Kratkoročno angažovan logoped, kroz projekte jedne lokalne NVO, nije bio dovoljan, tvrdi. Prije svega, jer je bilo mnogo djece kojima je takva pomoć bila neophodna.

,,Činilo se da nije ozbiljan problem, sve dok smo stigli do logopeda u Podgorici. Tada se ispostavilo da je potrebno mnogo tretmana, mnogo truda, ali i novca. Trebalo je muž i ja da uskladimo svoje obaveze jer smo oboje zaposleni i nije  lako bilo nekoliko puta sedmično ići do Podgorice. Samo nekoliko mjeseci postojao je logoped, koji je radio sa djecom u Kolašinu, u okviru nekog NVO projekta. To smo koristili, ali, naravno, da nije bilo ni približno dovoljno”, kaže naša sagovornica.

Objašnjava da je njen sin posjećivo i logopeda, odnedavno,  angažovanog u školi. Međutim, ona smatra da je, s obzirom na broj djece kojima je ta vrsta stručnjaka potrebna, malo jedan logoped koji je zadužen i za mališane iz vrtića. Sagovornica Monitora objašnjava da se ozbiljnim tretmanom logopeda na zapadu smatra angažman od tri do pet tretmana sedmično. Kolašinka podsjeća da u tom gradu ne postoji ni dnevni centar za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju, pa to, tvrdi, dodatno otežava djeci i roditeljima.

,,Na kraju smo zbog nedostatka novca odustali od odlazaka kod stručnjaka u Podgoricu. Oslonili smo se na podršku školskog logopeda. Na sreću, naše dijete nema, da tako kažem, preveliki probem. Drugi roditelji, čija djeca imaju ozbiljnije teškoće, zaista su na muci. Takvi mališani su u Kolašinu dodatno dikriminisani”, kaže ona.

U kolašinskom Domu zdravlja kažu da važećom sistematizacijom nije predviđen logoped. Tako je, uglavnom, i u ostalim ustanovama primarne zdrastvene zaštite u državi.  Pedijatar dr Momčilo Vukčević,  iz ličnog  iskustva,  procjenjuje da bi bilo potrebe za angažovanjem više logopeda u Kolašinu.

,,Dugo u Kolašinu uopšte nije bilo logopeda. Pokušavali smo da to nadomjestimo povremenim angažmanima, kroz projekte sa NVO koje okupljaju roditelje djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Svjestan sam da to nije bilo dovoljno”, kaže nam kolašinski pedijatar. ,,Nije dovoljno ni sada kada jedan logoped radi pola radnog vremena u školi, a pola u vrtiću. Prema mom iskustvu, najmanje dva logopeda bi trebalo da rade u Kolašinu. Nažalost, sve je više djece kojima je to potrebno. Više je razloga za to, a jedan je sasvim sigurno, takozvana, ekranizacija, to jest, usresređenost čak i djece najmanjeg uzrasta na telefone i računare”.

Sličan problem u Mojkovcu biće riješen, ali samo na kratko, kroz projekat Servis podrške za djecu i mlade sa poteškoćama u govorno jezičkom području. U tamošnjem vrtiću Jevrosima Jevra Rabrenović i Dnevnom centru biće pola godine angažovan logoped. U saradnji sa te dvije ustanove,  projekat  realizuje  NVU Svjetlost, a finansira ga Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u okviru javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

,,Specifični cilj je inkluzija i smanjenje socijalne isključenosti djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kroz angažovanje logopeda na period od šest  mjeseci. Realizovaćemo i radno okupacione radionice za djecu koja pohađaju vrtić i Dnevni centar. U okviru projekta , biće održavane i psihološke radionice,  kao oblik podrške roditeljima čija djeca imaju smetnje i teškoće u razvoju”, objašnjava  koordinator projekta i predsjednik NVU Svjetlost Vladimir  Veljović.

Logopedski tretmani  za 19-oro djece, objašnjava on, biće održavani dva puta sedmično, srijedom i petkom. Svako djete radiće s logopedom, ponaosob, od 30 do 45 minuta. Edukativne radionice za roditelje, predviđene projektom, organizovaće se jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca.

,,Jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca, održavaće se i radon-okupacione radionice. One obuhvataju manuelne, kreativne, rekreativne i edukativne aktivnosti  i imaju cilj da poboljšaju određene kongnitivne i fizičke sposobnosti. Projektom je planirana i izrada brošure kojom ćemo pružiti korisne informacije o djeci predškolskog uzrasta sa stanovišta logopeda, psihologa i pedagoga. Namijenjene su roditeljima, vaspitačima, stručnim saradnicima…”, objašnjava Veljović.

Mojkovac je, kada je riječ o vrstama i kvalitetu podrške djeci i omladini sa teškoćama i smetnjama u razvoju, u prednosti u odnosu na Kolašin,  jer ima Dnevni centra. U  Kolašinu je ideja o otvaranju Dnevnog centra stara skoro deceniju, međutim, nikad nije započeta njena relaizacija.

U lokalnoj upravi kažu da je to i dalje jedan od njihovih ,,strateških ciljeva”.  Razni vidovi podrške djeci sa teškoćama i smetnjama u razvoju definisani su i lokalnim akcionim planom. No, za sve je, podsjećaju, potreban novac i, prije svega, saradnja sa nadležnim institucijama na državnom nivou. U Opštini cijene trud aktivista civilnog sektora, ali njihovi projekti, kažu, obezbjeđuju samo povremenu podršku za one kojima je ona neophodna. Djeca i mladi sa teškoćama i smtnjama u razvoju su najugroženija kategorija Kolašinaca ocijenili su, nedavno, ispitanici istraživanja sprovedenog za potrebe pripreme lokanog akcionog plana.

Prinuđeni da pomoć logopeda traže u većim gradovima i plaćaju svojim novcem, pojedini roditelji  iz Kolašina i Mojkovca, rizikuju i da budu prevareni. Udruženje logopeda Crne Gore  upozorilo je roditelje da se u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina nekvalifikovane osobe predstavljaju kao stručnjaci iz te oblasti, nudeći privatno tretmane za pomoć djeci sa smetnjama u razvoju i govoru.

Predsjednica Udruženja Irena Vasiljević je, još prije dvije godine, upozorila da ljudi koji se predstavljaju kao logopedi stvaraju velike probleme, u prvom redu djeci koja ne mogu da napreduju. Ona je tada kazala ,,da u nevladinim organizacijama koje se predstavljaju kao privatne ustanove rade studenti logopedije, apsolventi i diplomci sa sumnjivim diplomama iz država regiona”. Prema saznanjima Udruženja logopeda, njihove lažne kolege su naplaćivali jedan tretman  i do 50 eura. Sumnjivi logopedi završavaju dio studija na fakultetima u Foči, Tutinu i Novom Pazaru. Svi priznati stručnjaci tog profila  školovanje su završili u Beogradu ili Zagrebu.

Prema poslednjim podacima u  Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Kako su,  2019. godine  konstatovali iz Evropske unije, našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo