Povežite se sa nama

Izdvojeno

MLADI NA SJEVERU BEZ NEOPHODNE STRUČNE POMOĆI: Za Podgoricu kod logopeda

Objavljeno prije

na

Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Iz EU su, 2019. godine,  konstatovali da  našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila

 

Trebalo je mnogo novca, putovanja  i muke, kaže  četrdesetogodišnja Kolašinka, da svom sinu, tokom minulih pet godina, obezbijedi redovne tretmane logopeda.  Uglavno, privatno i u Podgorici.  Kratkoročno angažovan logoped, kroz projekte jedne lokalne NVO, nije bio dovoljan, tvrdi. Prije svega, jer je bilo mnogo djece kojima je takva pomoć bila neophodna.

,,Činilo se da nije ozbiljan problem, sve dok smo stigli do logopeda u Podgorici. Tada se ispostavilo da je potrebno mnogo tretmana, mnogo truda, ali i novca. Trebalo je muž i ja da uskladimo svoje obaveze jer smo oboje zaposleni i nije  lako bilo nekoliko puta sedmično ići do Podgorice. Samo nekoliko mjeseci postojao je logoped, koji je radio sa djecom u Kolašinu, u okviru nekog NVO projekta. To smo koristili, ali, naravno, da nije bilo ni približno dovoljno”, kaže naša sagovornica.

Objašnjava da je njen sin posjećivo i logopeda, odnedavno,  angažovanog u školi. Međutim, ona smatra da je, s obzirom na broj djece kojima je ta vrsta stručnjaka potrebna, malo jedan logoped koji je zadužen i za mališane iz vrtića. Sagovornica Monitora objašnjava da se ozbiljnim tretmanom logopeda na zapadu smatra angažman od tri do pet tretmana sedmično. Kolašinka podsjeća da u tom gradu ne postoji ni dnevni centar za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju, pa to, tvrdi, dodatno otežava djeci i roditeljima.

,,Na kraju smo zbog nedostatka novca odustali od odlazaka kod stručnjaka u Podgoricu. Oslonili smo se na podršku školskog logopeda. Na sreću, naše dijete nema, da tako kažem, preveliki probem. Drugi roditelji, čija djeca imaju ozbiljnije teškoće, zaista su na muci. Takvi mališani su u Kolašinu dodatno dikriminisani”, kaže ona.

U kolašinskom Domu zdravlja kažu da važećom sistematizacijom nije predviđen logoped. Tako je, uglavnom, i u ostalim ustanovama primarne zdrastvene zaštite u državi.  Pedijatar dr Momčilo Vukčević,  iz ličnog  iskustva,  procjenjuje da bi bilo potrebe za angažovanjem više logopeda u Kolašinu.

,,Dugo u Kolašinu uopšte nije bilo logopeda. Pokušavali smo da to nadomjestimo povremenim angažmanima, kroz projekte sa NVO koje okupljaju roditelje djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Svjestan sam da to nije bilo dovoljno”, kaže nam kolašinski pedijatar. ,,Nije dovoljno ni sada kada jedan logoped radi pola radnog vremena u školi, a pola u vrtiću. Prema mom iskustvu, najmanje dva logopeda bi trebalo da rade u Kolašinu. Nažalost, sve je više djece kojima je to potrebno. Više je razloga za to, a jedan je sasvim sigurno, takozvana, ekranizacija, to jest, usresređenost čak i djece najmanjeg uzrasta na telefone i računare”.

Sličan problem u Mojkovcu biće riješen, ali samo na kratko, kroz projekat Servis podrške za djecu i mlade sa poteškoćama u govorno jezičkom području. U tamošnjem vrtiću Jevrosima Jevra Rabrenović i Dnevnom centru biće pola godine angažovan logoped. U saradnji sa te dvije ustanove,  projekat  realizuje  NVU Svjetlost, a finansira ga Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u okviru javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

,,Specifični cilj je inkluzija i smanjenje socijalne isključenosti djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kroz angažovanje logopeda na period od šest  mjeseci. Realizovaćemo i radno okupacione radionice za djecu koja pohađaju vrtić i Dnevni centar. U okviru projekta , biće održavane i psihološke radionice,  kao oblik podrške roditeljima čija djeca imaju smetnje i teškoće u razvoju”, objašnjava  koordinator projekta i predsjednik NVU Svjetlost Vladimir  Veljović.

Logopedski tretmani  za 19-oro djece, objašnjava on, biće održavani dva puta sedmično, srijedom i petkom. Svako djete radiće s logopedom, ponaosob, od 30 do 45 minuta. Edukativne radionice za roditelje, predviđene projektom, organizovaće se jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca.

,,Jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca, održavaće se i radon-okupacione radionice. One obuhvataju manuelne, kreativne, rekreativne i edukativne aktivnosti  i imaju cilj da poboljšaju određene kongnitivne i fizičke sposobnosti. Projektom je planirana i izrada brošure kojom ćemo pružiti korisne informacije o djeci predškolskog uzrasta sa stanovišta logopeda, psihologa i pedagoga. Namijenjene su roditeljima, vaspitačima, stručnim saradnicima…”, objašnjava Veljović.

Mojkovac je, kada je riječ o vrstama i kvalitetu podrške djeci i omladini sa teškoćama i smetnjama u razvoju, u prednosti u odnosu na Kolašin,  jer ima Dnevni centra. U  Kolašinu je ideja o otvaranju Dnevnog centra stara skoro deceniju, međutim, nikad nije započeta njena relaizacija.

U lokalnoj upravi kažu da je to i dalje jedan od njihovih ,,strateških ciljeva”.  Razni vidovi podrške djeci sa teškoćama i smetnjama u razvoju definisani su i lokalnim akcionim planom. No, za sve je, podsjećaju, potreban novac i, prije svega, saradnja sa nadležnim institucijama na državnom nivou. U Opštini cijene trud aktivista civilnog sektora, ali njihovi projekti, kažu, obezbjeđuju samo povremenu podršku za one kojima je ona neophodna. Djeca i mladi sa teškoćama i smtnjama u razvoju su najugroženija kategorija Kolašinaca ocijenili su, nedavno, ispitanici istraživanja sprovedenog za potrebe pripreme lokanog akcionog plana.

Prinuđeni da pomoć logopeda traže u većim gradovima i plaćaju svojim novcem, pojedini roditelji  iz Kolašina i Mojkovca, rizikuju i da budu prevareni. Udruženje logopeda Crne Gore  upozorilo je roditelje da se u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina nekvalifikovane osobe predstavljaju kao stručnjaci iz te oblasti, nudeći privatno tretmane za pomoć djeci sa smetnjama u razvoju i govoru.

Predsjednica Udruženja Irena Vasiljević je, još prije dvije godine, upozorila da ljudi koji se predstavljaju kao logopedi stvaraju velike probleme, u prvom redu djeci koja ne mogu da napreduju. Ona je tada kazala ,,da u nevladinim organizacijama koje se predstavljaju kao privatne ustanove rade studenti logopedije, apsolventi i diplomci sa sumnjivim diplomama iz država regiona”. Prema saznanjima Udruženja logopeda, njihove lažne kolege su naplaćivali jedan tretman  i do 50 eura. Sumnjivi logopedi završavaju dio studija na fakultetima u Foči, Tutinu i Novom Pazaru. Svi priznati stručnjaci tog profila  školovanje su završili u Beogradu ili Zagrebu.

Prema poslednjim podacima u  Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Kako su,  2019. godine  konstatovali iz Evropske unije, našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo