Povežite se sa nama

Izdvojeno

MLADI NA SJEVERU BEZ NEOPHODNE STRUČNE POMOĆI: Za Podgoricu kod logopeda

Objavljeno prije

na

Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Iz EU su, 2019. godine,  konstatovali da  našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila

 

Trebalo je mnogo novca, putovanja  i muke, kaže  četrdesetogodišnja Kolašinka, da svom sinu, tokom minulih pet godina, obezbijedi redovne tretmane logopeda.  Uglavno, privatno i u Podgorici.  Kratkoročno angažovan logoped, kroz projekte jedne lokalne NVO, nije bio dovoljan, tvrdi. Prije svega, jer je bilo mnogo djece kojima je takva pomoć bila neophodna.

,,Činilo se da nije ozbiljan problem, sve dok smo stigli do logopeda u Podgorici. Tada se ispostavilo da je potrebno mnogo tretmana, mnogo truda, ali i novca. Trebalo je muž i ja da uskladimo svoje obaveze jer smo oboje zaposleni i nije  lako bilo nekoliko puta sedmično ići do Podgorice. Samo nekoliko mjeseci postojao je logoped, koji je radio sa djecom u Kolašinu, u okviru nekog NVO projekta. To smo koristili, ali, naravno, da nije bilo ni približno dovoljno”, kaže naša sagovornica.

Objašnjava da je njen sin posjećivo i logopeda, odnedavno,  angažovanog u školi. Međutim, ona smatra da je, s obzirom na broj djece kojima je ta vrsta stručnjaka potrebna, malo jedan logoped koji je zadužen i za mališane iz vrtića. Sagovornica Monitora objašnjava da se ozbiljnim tretmanom logopeda na zapadu smatra angažman od tri do pet tretmana sedmično. Kolašinka podsjeća da u tom gradu ne postoji ni dnevni centar za djecu sa teškoćama i smetnjama u razvoju, pa to, tvrdi, dodatno otežava djeci i roditeljima.

,,Na kraju smo zbog nedostatka novca odustali od odlazaka kod stručnjaka u Podgoricu. Oslonili smo se na podršku školskog logopeda. Na sreću, naše dijete nema, da tako kažem, preveliki probem. Drugi roditelji, čija djeca imaju ozbiljnije teškoće, zaista su na muci. Takvi mališani su u Kolašinu dodatno dikriminisani”, kaže ona.

U kolašinskom Domu zdravlja kažu da važećom sistematizacijom nije predviđen logoped. Tako je, uglavnom, i u ostalim ustanovama primarne zdrastvene zaštite u državi.  Pedijatar dr Momčilo Vukčević,  iz ličnog  iskustva,  procjenjuje da bi bilo potrebe za angažovanjem više logopeda u Kolašinu.

,,Dugo u Kolašinu uopšte nije bilo logopeda. Pokušavali smo da to nadomjestimo povremenim angažmanima, kroz projekte sa NVO koje okupljaju roditelje djece sa teškoćama i smetnjama u razvoju. Svjestan sam da to nije bilo dovoljno”, kaže nam kolašinski pedijatar. ,,Nije dovoljno ni sada kada jedan logoped radi pola radnog vremena u školi, a pola u vrtiću. Prema mom iskustvu, najmanje dva logopeda bi trebalo da rade u Kolašinu. Nažalost, sve je više djece kojima je to potrebno. Više je razloga za to, a jedan je sasvim sigurno, takozvana, ekranizacija, to jest, usresređenost čak i djece najmanjeg uzrasta na telefone i računare”.

Sličan problem u Mojkovcu biće riješen, ali samo na kratko, kroz projekat Servis podrške za djecu i mlade sa poteškoćama u govorno jezičkom području. U tamošnjem vrtiću Jevrosima Jevra Rabrenović i Dnevnom centru biće pola godine angažovan logoped. U saradnji sa te dvije ustanove,  projekat  realizuje  NVU Svjetlost, a finansira ga Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u okviru javnog konkursa Zaštita lica sa invaliditetom i djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

,,Specifični cilj je inkluzija i smanjenje socijalne isključenosti djece i mladih sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kroz angažovanje logopeda na period od šest  mjeseci. Realizovaćemo i radno okupacione radionice za djecu koja pohađaju vrtić i Dnevni centar. U okviru projekta , biće održavane i psihološke radionice,  kao oblik podrške roditeljima čija djeca imaju smetnje i teškoće u razvoju”, objašnjava  koordinator projekta i predsjednik NVU Svjetlost Vladimir  Veljović.

Logopedski tretmani  za 19-oro djece, objašnjava on, biće održavani dva puta sedmično, srijedom i petkom. Svako djete radiće s logopedom, ponaosob, od 30 do 45 minuta. Edukativne radionice za roditelje, predviđene projektom, organizovaće se jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca.

,,Jednom nedjeljno, tokom tri mjeseca, održavaće se i radon-okupacione radionice. One obuhvataju manuelne, kreativne, rekreativne i edukativne aktivnosti  i imaju cilj da poboljšaju određene kongnitivne i fizičke sposobnosti. Projektom je planirana i izrada brošure kojom ćemo pružiti korisne informacije o djeci predškolskog uzrasta sa stanovišta logopeda, psihologa i pedagoga. Namijenjene su roditeljima, vaspitačima, stručnim saradnicima…”, objašnjava Veljović.

Mojkovac je, kada je riječ o vrstama i kvalitetu podrške djeci i omladini sa teškoćama i smetnjama u razvoju, u prednosti u odnosu na Kolašin,  jer ima Dnevni centra. U  Kolašinu je ideja o otvaranju Dnevnog centra stara skoro deceniju, međutim, nikad nije započeta njena relaizacija.

U lokalnoj upravi kažu da je to i dalje jedan od njihovih ,,strateških ciljeva”.  Razni vidovi podrške djeci sa teškoćama i smetnjama u razvoju definisani su i lokalnim akcionim planom. No, za sve je, podsjećaju, potreban novac i, prije svega, saradnja sa nadležnim institucijama na državnom nivou. U Opštini cijene trud aktivista civilnog sektora, ali njihovi projekti, kažu, obezbjeđuju samo povremenu podršku za one kojima je ona neophodna. Djeca i mladi sa teškoćama i smtnjama u razvoju su najugroženija kategorija Kolašinaca ocijenili su, nedavno, ispitanici istraživanja sprovedenog za potrebe pripreme lokanog akcionog plana.

Prinuđeni da pomoć logopeda traže u većim gradovima i plaćaju svojim novcem, pojedini roditelji  iz Kolašina i Mojkovca, rizikuju i da budu prevareni. Udruženje logopeda Crne Gore  upozorilo je roditelje da se u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina nekvalifikovane osobe predstavljaju kao stručnjaci iz te oblasti, nudeći privatno tretmane za pomoć djeci sa smetnjama u razvoju i govoru.

Predsjednica Udruženja Irena Vasiljević je, još prije dvije godine, upozorila da ljudi koji se predstavljaju kao logopedi stvaraju velike probleme, u prvom redu djeci koja ne mogu da napreduju. Ona je tada kazala ,,da u nevladinim organizacijama koje se predstavljaju kao privatne ustanove rade studenti logopedije, apsolventi i diplomci sa sumnjivim diplomama iz država regiona”. Prema saznanjima Udruženja logopeda, njihove lažne kolege su naplaćivali jedan tretman  i do 50 eura. Sumnjivi logopedi završavaju dio studija na fakultetima u Foči, Tutinu i Novom Pazaru. Svi priznati stručnjaci tog profila  školovanje su završili u Beogradu ili Zagrebu.

Prema poslednjim podacima u  Crna Gora  ima oko 80  logopeda. Kako su,  2019. godine  konstatovali iz Evropske unije, našem zdravstvenom sistemu i školama nedostaje oko 150 stručnjaka tog profila.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo