Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODOBRENO PROBLEMATIČNO IDEJNO RJEŠENJE KOD BOKEŠKE ULICE U PODGORICI : Po dokazano lošoj praksi

Objavljeno prije

na

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo je saglasnost na idejno rješenje za novi poslovni objekat, koji je planiran na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici. Njegovom izgradnjom dodatno bi se naružilo najuže jezgro grada

 

Na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici niče novi poslovni objekat, od gotovo tri hiljade kvadratnih metara. Njegovom izgradnjom bi se, prema reakcijama stručnjaka, aktivista, kao i drugih građana, najuže jezgro grada dodatno, što estetski, što pragmatski, ruiniralo. Sem što je uzburkao javnost, ovaj slučaj je i aktuelizovao pitanje prostornog planiranja u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) sredinom marta ove godine izdalo je saglasnost na idejno rješenje poslovnog objekta koji je izradio projektni biro Komatina d.o.o. Podgorica, a čiji je izvršni direktor Filip Komatina. Firma Coinis iz Podgorice investitor je buduće petospratnice, a u njoj će se i nalaziti poslovne prostorije te firme.

Plan po kojem se planira i projektuje niz višespratnih objekata duž čitave Bokeške ulice, među kojima je i ovaj poslovni prostor, datira iz 2011. godine i zove se Urbanistički projekat (UP) Nova varoš – Blok E u Podgorici. Urađen je za Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice kao naručioca, odnosno za Glavni grad, a radila ga je firma Inkoplan arhitekte Nikole Drakića, autora DUP-a Re­kre­a­tiv­no-kul­tur­na zo­na na oba­li ri­je­ke Mo­ra­če, koji je svojevremeno doprinio izgradnji nebodera kod Hotela Podgorica.

U podacima Uprave za nekretnine kao vlasnik parcele broj 3857, na kojoj je planirana izgradnja, navodi se druga firma – Corner Construction, koja će, kako je Vijestima potvrdio izvršni direktor Coinsa, Anton Jurovicki, zapravo graditi. Ista firma je izgradila i zgradu na ćošku kod Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), na uglu Vučedolske i Bulevara Stanka Dragojevića.

Budući poslovni prostor će se, prema riječima Jurovickog, uklopiti u Kuću Vujovića koja se tu nalazi, a koja je sagrađena početkom 20. vijeka, tako da ,,ne odskače od sredine”.

Stručni portal Gradnja.me, platforma arhitekture i građevinarstva, objavio je nedavno članak u kome su dati komentari na planirano zdanje. U opisu jedne od ilustracija, na kojoj je prikazano kako bi se Kuća Vujovića uklopila u poslovnu zgradu, navodi se da je riječ o ,,proizvoljnoj interpretaciji Kuće Vujović u njenoj pojavnosti”.

Prozori su, prema analizi dostupnoj na tom portalu, na pozicijama balkonskih vrata, a dimenzije i karakteristike fasadnih elemenata neautentični. U opisu druge ilustracije navodi se da su stubovi koji nose balkon prvog sprata takođe neautentični, a prozori smanjeni. ,,Fasadne dimenzije netačne, sjenke pogrešne”, piše.

Arhitektica Biljana Gligorić i jedna od osnivačica NVO Expeditio za Monitor ističe da se prostorni planovi rade na način što opštine ili nadležno ministarstvo ne posvećuju dovoljno pažnje kontekstu. ,,Posebno je tako kada je u pitanju najuže gradsko jezgro koje čini srce grada – tretiraju ga kao i bilo koju drugu lokaciju. Odluka o tome da li će se, i šta, čuvati i u kojoj mjeri se postiže na nivou projektnog zadatka planskih dokumenata, na kom se i diskutuje o tome koliko će centar ’rasti’ u visinu. Ta odluka treba da bude u sprezi sa institucijama koje brinu o baštini – definiše se da li postojeća strukura ima kulturno istorijsku vrijednost. Kada god preskačete neke od koraka, tada dolazi do zakašnjele reakcije kada su već potrošeni mnogi resursi”, kaže Gligorić.

Kako napominje, oblikovanje gradova, posebno njihovog najužeg jezgra, mora biti mnogo pažljivije. ,,Ono mora uključivati što više jasnih stavova donosilaca planova, tako da projektanti mogu lakše da djeluju”.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević, predao je Skupštini Glavnog grada inicijativu za hitno stavljanje van pravne snage UP-a Nova varoš – Blok E, kako bi se spriječila planirana devastacija Bokeške, Njegoševe i Hercegovačke ulice. ,,Tokom realizacije, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana. Ukoliko se dozvoli nastavak njegove realizacije – neminovno će doći do pogoršavanja kvaliteta života građana/ki koji tu žive. S obzirom na činjenicu da u ovoj oblasti postoji više aktivnih gradilišta, na kojima je, shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, neophodno je da Skupština Glavnog grada – Podgorice stavi van snage važeći planski dokument, kako bi bio preispitan”, navodi se u inicijativi u koju je Monitor imao uvid.

Ovaj planski dokument, kako ističe Rakčević u saopštenju za medije nakon predaje inicijative, trebalo je još 2016. godine da bude stavljen van pravne snage, jer mu je tada istekao rok. ,,Međutim, neviđenim pravnim akrobacijama, plan je (u paketu sa brojnim drugim) ‘zombifikovan’ i njegovo trajanje je produženo – do nedefinisanog roka. Razlog više, da se plan hitno stavi van pravne snage”, navodi on.

Sada se čeka na odluku Skupštine Glavnog grada.

Većina objekata u Bokeškoj, kao i u Njegoševoj i Hercegovačkoj ulici podsjetnici su na period prije Drugog svjetskog rata i na drugačiju kulturu življenja. Kuća Vujovića jedna od rijetkih koja je preživjela rat i Petomajsko bombardovanje 1944. godine. Danas je ruševina, i odraz nebrige prema kulturno-istorijskom nasljeđu.

Bilo je primjera da su nadležni iz Glavnog grada, usljed snažnih pobuna javnosti i medijskog pritiska, nekoliko puta povukli različite planove stihijske novogradnje. No, iz tih slučajeva očigledno nijesu ništa naučili.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

PRAVOSUĐE IZ RUKE U RUKU: Pravda na ničijoj zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

,,Pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je podložno političkom uticaju, iako za njegovu nezavisnost uglavnom postoji pravni okvir”, ocjenjuje se u ljetošnjoj analizi Evropske komisije (EK).  Potvrde stižu svakodnevno

 

Vesna Medenica, bivša VDT i predsjednica Vrhovnog suda (u tri mandata, iako Ustav propisuje najviše dva), optužena za stvaranje kriminalne organizacije, protivzakonit uticaj i zloupotrebu službenog položaja, trenutno je na slobodi. Nakon što joj je, prije desetak dana, ukinut pritvor, puštena je iz pritvorske jedinice zatvora u Spužu. Gdje će Medenica biti do izlaska narednog broja Monitora,  teže je prognozirati nego rezultate na aktulenom Svjetskom prvenstvu u fudbalu.

Postalo je teško i ispratiti slijed događaja. Nakon podizanja optužnice protiv Medenice, Viši sud je 17. oktobra donio rješenje kojim joj je produžen pritvor, u kome se nalazi od 17. aprila. Apelacioni sud tu odluku ukida 10. novembra. Dan kasnije, Viši sud donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor, pa ona napušta Spuž.   Potom, 20. novembra, Apelacioni sud donosi odluku kojom se ukida i ovo rješenje. Viši sud ponovo, 21. novembra, donosi rješenje kojim se Medenici ukida pritvor.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) uložilo je žalbu na najnovije rješenje Višeg suda.  Izvjesno je da će priča dobiti  nastavak. Ishod je neizvjestan. Kako i ne bi bio, kada je Viši sud za nešto više od mjesec na osnovu istih činjenica i pod istim okolnostima, i produžavao i ukidao pritvor Medenici. Da bi Apelacioni sud, potom, poništavao i jednu i drugu odluku.

Viši i Apelacioni sud, spadaju među rijetke ovdašnje sudove koji trenutno nijesu u v.d. stanju. Pošto imaju predsjednike u punom mandatu. Mušika Dujović (Apelacioni) i Boris Savić (Viši sud) imaju iskustva u sudnici. Pa i u tzv. pritvorskim predmetima. Poneko pamti kako je Savić svojevremeno izašao u susret zahtjevu Milivoja Katnića da se, zbog nesaradnje sa tužilaštvom, zatvore poslanici Nebojša Medojević i Milan Knežević, iako njihovo pritvaranje nije bilo moguće bez odluke parlamenta. Ipak može, odlučio je Savić, objašnjavajući da stavljanje u zatvor nije isto što i pritvor. I trajalo je, dok Ustavni sud nije „obustavio stavljanje u pritvor“.

Da slučaj Medenica nije presedan u crnogorskom pravosuđu, nego prije nepisano pravilo pokazuje i aktuelni slučaj Petra Lazovića, službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pritvorenog zbog sumnji da je sarađivao sa jednim od zaraćenih kriminalnih klanova iz Kotora.

Njegova porodica i advokati su, krajem ljeta, sudu ponudili nekretnine i novac u vrijednosti oko 1,5 miliona eura, kao zalog da neće pobjeći ukoliko bude pušten da se brani sa slobode. Ponuda je u javosti naišla na navijački obojene, interpretacije  koje su, najčešće, zavisile od ličnog odnosa prema navodnim kriminalnim vezama i aktivnostima bivših DPS vlasti.

Jedni žale tajnog agenta koji je, kažu, rizikovao život boreći se protiv kriminalaca, da bi dočekao da ga progoni sopstvena država. Drugi se zgražavaju zbog mogućnosti da korumpirani policajac izađe iz pritvora uz jemstvo – novac i nekretnine stečene prljavim poslovima sa ubicama i švercerima narkotika i duvana.

Pod pritiskom (dijela) NVO sektora ali i političara aktuelne većine, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) saopštila je, početkom oktobra, kako je pokrenula postupak kontrole porijekla imovine koju je, kao zalog za Petrovo oslobađanje, ponudio njegov otac Zoran Lazović, jedan od kontroverznijih državih funkcionera (rukovodilac ANB-a i Uprave policije) koje je Crna Gora imala u ovom vijeku.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

SRĐAN PERIĆ, JEDAN OD POKRETAČA „PREOKRETA“: Izbori su izlaz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 posto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme

 

MONITOR: Politička kriza se ne razrješava, već zaoštrava. Opozicija je van parlamenta, i čvrsto stoji na svojim zahtjevima, kao i parlamentarna većina. Ako se i pomenu ustupci, na njih nema reakcije. Kako vidite današnju političku situaciju i političku klasu?

PERIĆ: Politička klasa osjeća sigurnost u postojećem stanju i strah od njegove promjene. Oni ne žele mijenati ovu startešku igru. Ugodno je stalno produkovati krize koje onda kao rješavate bez ikakvog obavezivanja šta ćete konkretno učiniti dok ste na nekoj poziciji.

Nažalost, koliko god ih kritikovali, svjesno ili ne, i onaj kritički orijentisani dio društva koji se nalazi u akademskoj zajednici i značajnom dijelu kredibilnih medija u ključnim momentima im pruža prećutni legitimitet, pristajući na pravila koja oni propisuju. Moguće da je to prvi korektivni faktor koji bi pomogao razvlašćivanju vladajućeg pogleda na politiku u Crnoj Gori – u kojem legitimaciju za bilo kakav politički stav smijete imati samo kroz već etablirane političke strukture. Tu se mora biti strpljiv jer je akademska zajednica kod nas prilično pasivna, a kredibilni mediji su često bili na udaru i žele neku vrstu sigurnosti. Oboje je razumljivo, ali ako se stvari nastave tako odvijati, zajednica će sve manje imati koristi od njih. S namjerom ili bez namjere, oni tako mogu postati dio političke klase. Želim da vjerujem da su prije svega u medijima svjesni ovog izazova koji je pred njima. Naglašavam da mislim na kredibilne medije, ne na pamflete ili žutu štampu.

MONITOR: Šta je izlaz iz političke krize?

PERIĆ: Izbori. Nema nikakve dileme da ovaj sastav parlamenta ne može i ne želi suštinski izlazak iz krize, jer se oni njome politički hrane. Zašto uljepšavati? Oni ne žele da mijenjaju igru koju su osmislili i u kojoj na više ravni odlično prolaze. To je za njih komfor zona. Jedni kao brane državu, drugi je kao napadaju, treći su kao za neko spasonosno rješenje – dakle svako ima svoju ulogu i svoju političku nišu. Dodatno, zar nije logično da ako postojeće strukture ne mogu da postignu dogovor koji gradi tropetinsku većinu prije svega za imenovanja u pravosuđu, a oko 30 oposto građana želi političke opcije koje nisu u parlamentu, da idemo na izbore i provjerimo da li bi novi saziv mogao doći do većine potrebne za reforme?

MONITOR: Vjerujete li da će doći do izbora sudija Ustavnog suda 28. novembra?

PERIĆ: Već smo čuli iz usta predstavnika nove vlasti da oni sada hoće kontrolu nad Ustavnim sudom. Opet, prethodna vlast ovu poziciju smatra dobrodošlom da koristi svoj ucjenjivački kapital. Ako sudite po tome, teško je očekivati taj izbor krajem novembra, ali neodgovornost je tolika da je teško predvidjeti šta kome može pasti na pamet i što partijski gledano može smatrati korisnim, drugim riječima kakvu nagodbu može sklopiti – i u skladu sa tim glasati.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo