Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODOBRENO PROBLEMATIČNO IDEJNO RJEŠENJE KOD BOKEŠKE ULICE U PODGORICI : Po dokazano lošoj praksi

Objavljeno prije

na

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo je saglasnost na idejno rješenje za novi poslovni objekat, koji je planiran na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici. Njegovom izgradnjom dodatno bi se naružilo najuže jezgro grada

 

Na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici niče novi poslovni objekat, od gotovo tri hiljade kvadratnih metara. Njegovom izgradnjom bi se, prema reakcijama stručnjaka, aktivista, kao i drugih građana, najuže jezgro grada dodatno, što estetski, što pragmatski, ruiniralo. Sem što je uzburkao javnost, ovaj slučaj je i aktuelizovao pitanje prostornog planiranja u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) sredinom marta ove godine izdalo je saglasnost na idejno rješenje poslovnog objekta koji je izradio projektni biro Komatina d.o.o. Podgorica, a čiji je izvršni direktor Filip Komatina. Firma Coinis iz Podgorice investitor je buduće petospratnice, a u njoj će se i nalaziti poslovne prostorije te firme.

Plan po kojem se planira i projektuje niz višespratnih objekata duž čitave Bokeške ulice, među kojima je i ovaj poslovni prostor, datira iz 2011. godine i zove se Urbanistički projekat (UP) Nova varoš – Blok E u Podgorici. Urađen je za Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice kao naručioca, odnosno za Glavni grad, a radila ga je firma Inkoplan arhitekte Nikole Drakića, autora DUP-a Re­kre­a­tiv­no-kul­tur­na zo­na na oba­li ri­je­ke Mo­ra­če, koji je svojevremeno doprinio izgradnji nebodera kod Hotela Podgorica.

U podacima Uprave za nekretnine kao vlasnik parcele broj 3857, na kojoj je planirana izgradnja, navodi se druga firma – Corner Construction, koja će, kako je Vijestima potvrdio izvršni direktor Coinsa, Anton Jurovicki, zapravo graditi. Ista firma je izgradila i zgradu na ćošku kod Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), na uglu Vučedolske i Bulevara Stanka Dragojevića.

Budući poslovni prostor će se, prema riječima Jurovickog, uklopiti u Kuću Vujovića koja se tu nalazi, a koja je sagrađena početkom 20. vijeka, tako da ,,ne odskače od sredine”.

Stručni portal Gradnja.me, platforma arhitekture i građevinarstva, objavio je nedavno članak u kome su dati komentari na planirano zdanje. U opisu jedne od ilustracija, na kojoj je prikazano kako bi se Kuća Vujovića uklopila u poslovnu zgradu, navodi se da je riječ o ,,proizvoljnoj interpretaciji Kuće Vujović u njenoj pojavnosti”.

Prozori su, prema analizi dostupnoj na tom portalu, na pozicijama balkonskih vrata, a dimenzije i karakteristike fasadnih elemenata neautentični. U opisu druge ilustracije navodi se da su stubovi koji nose balkon prvog sprata takođe neautentični, a prozori smanjeni. ,,Fasadne dimenzije netačne, sjenke pogrešne”, piše.

Arhitektica Biljana Gligorić i jedna od osnivačica NVO Expeditio za Monitor ističe da se prostorni planovi rade na način što opštine ili nadležno ministarstvo ne posvećuju dovoljno pažnje kontekstu. ,,Posebno je tako kada je u pitanju najuže gradsko jezgro koje čini srce grada – tretiraju ga kao i bilo koju drugu lokaciju. Odluka o tome da li će se, i šta, čuvati i u kojoj mjeri se postiže na nivou projektnog zadatka planskih dokumenata, na kom se i diskutuje o tome koliko će centar ’rasti’ u visinu. Ta odluka treba da bude u sprezi sa institucijama koje brinu o baštini – definiše se da li postojeća strukura ima kulturno istorijsku vrijednost. Kada god preskačete neke od koraka, tada dolazi do zakašnjele reakcije kada su već potrošeni mnogi resursi”, kaže Gligorić.

Kako napominje, oblikovanje gradova, posebno njihovog najužeg jezgra, mora biti mnogo pažljivije. ,,Ono mora uključivati što više jasnih stavova donosilaca planova, tako da projektanti mogu lakše da djeluju”.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević, predao je Skupštini Glavnog grada inicijativu za hitno stavljanje van pravne snage UP-a Nova varoš – Blok E, kako bi se spriječila planirana devastacija Bokeške, Njegoševe i Hercegovačke ulice. ,,Tokom realizacije, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana. Ukoliko se dozvoli nastavak njegove realizacije – neminovno će doći do pogoršavanja kvaliteta života građana/ki koji tu žive. S obzirom na činjenicu da u ovoj oblasti postoji više aktivnih gradilišta, na kojima je, shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, neophodno je da Skupština Glavnog grada – Podgorice stavi van snage važeći planski dokument, kako bi bio preispitan”, navodi se u inicijativi u koju je Monitor imao uvid.

Ovaj planski dokument, kako ističe Rakčević u saopštenju za medije nakon predaje inicijative, trebalo je još 2016. godine da bude stavljen van pravne snage, jer mu je tada istekao rok. ,,Međutim, neviđenim pravnim akrobacijama, plan je (u paketu sa brojnim drugim) ‘zombifikovan’ i njegovo trajanje je produženo – do nedefinisanog roka. Razlog više, da se plan hitno stavi van pravne snage”, navodi on.

Sada se čeka na odluku Skupštine Glavnog grada.

Većina objekata u Bokeškoj, kao i u Njegoševoj i Hercegovačkoj ulici podsjetnici su na period prije Drugog svjetskog rata i na drugačiju kulturu življenja. Kuća Vujovića jedna od rijetkih koja je preživjela rat i Petomajsko bombardovanje 1944. godine. Danas je ruševina, i odraz nebrige prema kulturno-istorijskom nasljeđu.

Bilo je primjera da su nadležni iz Glavnog grada, usljed snažnih pobuna javnosti i medijskog pritiska, nekoliko puta povukli različite planove stihijske novogradnje. No, iz tih slučajeva očigledno nijesu ništa naučili.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLADINA BORBA PROTIV SKUPOĆE: Nula bodova

Objavljeno prije

na

Objavio:

Počela je dugo najavljivana vladina akcija za smanjenje trgovačkih marži. Ponuđena pojeftinjenja su simbolična. Preciznije, nove cijene su, uglavnom, na nivou akcijske ponude koju su trgovački lanci već nudili svojim potrošačima

 

 

Nakon višenedjeljnih priprema, počela  je vladina akcija limitirane cijene. I pored optimističkih najava, prvi utisci su – puno buke a minimalna korist. Makar za potrošače.

Trgovci, mogu biti znatno zadovoljniji. Akcija limitirane cijene obuhvata tek djelić od prvobitno najavljenih proizvoda široke potrošnje. Pride, na osnovu minimalnih sniženja većine proizvoda sa vladinog popisa može se zaključiti da prokužene trgovačke marže – makar kod proizvoda sa aktuelnog popisa – nijesu ni izbliza tako visoke kako su to predstavljali zvaničnici ove i prethodne vlade.

Zadovoljstvo svojim učinkom su iskazali i iz partije Dritana Abazovića, nakon što su zaključili da je akcija Stop inflaciji, koju je organizovala prethodna vlada predvođena čelnicima GP URA, potrošačima donijela mnogo više koristi. A ni trgovci nijesu bili nezadovoljni.

“Slušali smo mjesecima nevješta opravdanja Spajićeve Vlade zašto je prekinuta akcija Stop inflaciji, pa onda najave kako će oni sprovesti mnogo bolju akciju u kojoj će cijene biti niže za 5.000 artikala. Na kraju smo dobili to da su cijene snižene na dva mjeseca za 43 proizvoda i to u simboličnim iznosima od 2 do 10 centi. Time je jasno da ovom akcijom građani neće moći da uštede više od 10, 20 eura po potrošačkoj korpi na mjesečnom nivou, a poređenja radi, za vrijeme akcije Stop inflaciji mogli su da uštede i do 150 eura“, poručili su iz opozicione URA, nakon prvih analiza započete akcije.

Najave su obećavale mnogo više. Pravo da uhvati muštuluk o početku akcije pripalo je premijeru Milojku Spajiću, od koga smo čuli da će se na policama trgovinskih lanaca naći „preko 500 artikala“ čija će cijena biti snižena zbog ograničenja marži. “Toliki broj artikala sa sniženom cijenom čini ovu akciju najvećom do sada. Ujedno i prvom i jedinom koja je usmjerena na snižavanje cijena, a ne na puko zaustavljanje daljeg cjenovnog rasta.”

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo