Povežite se sa nama

Izdvojeno

ODOBRENO PROBLEMATIČNO IDEJNO RJEŠENJE KOD BOKEŠKE ULICE U PODGORICI : Po dokazano lošoj praksi

Objavljeno prije

na

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dalo je saglasnost na idejno rješenje za novi poslovni objekat, koji je planiran na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici. Njegovom izgradnjom dodatno bi se naružilo najuže jezgro grada

 

Na uglu Bokeške ulice i Bulevara Stanka Dragojevića u Podgorici niče novi poslovni objekat, od gotovo tri hiljade kvadratnih metara. Njegovom izgradnjom bi se, prema reakcijama stručnjaka, aktivista, kao i drugih građana, najuže jezgro grada dodatno, što estetski, što pragmatski, ruiniralo. Sem što je uzburkao javnost, ovaj slučaj je i aktuelizovao pitanje prostornog planiranja u Crnoj Gori.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) sredinom marta ove godine izdalo je saglasnost na idejno rješenje poslovnog objekta koji je izradio projektni biro Komatina d.o.o. Podgorica, a čiji je izvršni direktor Filip Komatina. Firma Coinis iz Podgorice investitor je buduće petospratnice, a u njoj će se i nalaziti poslovne prostorije te firme.

Plan po kojem se planira i projektuje niz višespratnih objekata duž čitave Bokeške ulice, među kojima je i ovaj poslovni prostor, datira iz 2011. godine i zove se Urbanistički projekat (UP) Nova varoš – Blok E u Podgorici. Urađen je za Agenciju za izgradnju i razvoj Podgorice kao naručioca, odnosno za Glavni grad, a radila ga je firma Inkoplan arhitekte Nikole Drakića, autora DUP-a Re­kre­a­tiv­no-kul­tur­na zo­na na oba­li ri­je­ke Mo­ra­če, koji je svojevremeno doprinio izgradnji nebodera kod Hotela Podgorica.

U podacima Uprave za nekretnine kao vlasnik parcele broj 3857, na kojoj je planirana izgradnja, navodi se druga firma – Corner Construction, koja će, kako je Vijestima potvrdio izvršni direktor Coinsa, Anton Jurovicki, zapravo graditi. Ista firma je izgradila i zgradu na ćošku kod Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP), na uglu Vučedolske i Bulevara Stanka Dragojevića.

Budući poslovni prostor će se, prema riječima Jurovickog, uklopiti u Kuću Vujovića koja se tu nalazi, a koja je sagrađena početkom 20. vijeka, tako da ,,ne odskače od sredine”.

Stručni portal Gradnja.me, platforma arhitekture i građevinarstva, objavio je nedavno članak u kome su dati komentari na planirano zdanje. U opisu jedne od ilustracija, na kojoj je prikazano kako bi se Kuća Vujovića uklopila u poslovnu zgradu, navodi se da je riječ o ,,proizvoljnoj interpretaciji Kuće Vujović u njenoj pojavnosti”.

Prozori su, prema analizi dostupnoj na tom portalu, na pozicijama balkonskih vrata, a dimenzije i karakteristike fasadnih elemenata neautentični. U opisu druge ilustracije navodi se da su stubovi koji nose balkon prvog sprata takođe neautentični, a prozori smanjeni. ,,Fasadne dimenzije netačne, sjenke pogrešne”, piše.

Arhitektica Biljana Gligorić i jedna od osnivačica NVO Expeditio za Monitor ističe da se prostorni planovi rade na način što opštine ili nadležno ministarstvo ne posvećuju dovoljno pažnje kontekstu. ,,Posebno je tako kada je u pitanju najuže gradsko jezgro koje čini srce grada – tretiraju ga kao i bilo koju drugu lokaciju. Odluka o tome da li će se, i šta, čuvati i u kojoj mjeri se postiže na nivou projektnog zadatka planskih dokumenata, na kom se i diskutuje o tome koliko će centar ’rasti’ u visinu. Ta odluka treba da bude u sprezi sa institucijama koje brinu o baštini – definiše se da li postojeća strukura ima kulturno istorijsku vrijednost. Kada god preskačete neke od koraka, tada dolazi do zakašnjele reakcije kada su već potrošeni mnogi resursi”, kaže Gligorić.

Kako napominje, oblikovanje gradova, posebno njihovog najužeg jezgra, mora biti mnogo pažljivije. ,,Ono mora uključivati što više jasnih stavova donosilaca planova, tako da projektanti mogu lakše da djeluju”.

Predsjednik podgoričkog odbora Građanskog pokreta URA Luka Rakčević, predao je Skupštini Glavnog grada inicijativu za hitno stavljanje van pravne snage UP-a Nova varoš – Blok E, kako bi se spriječila planirana devastacija Bokeške, Njegoševe i Hercegovačke ulice. ,,Tokom realizacije, uočene su brojne manjkavosti u sprovođenju planskih rješenja, kojima se degradira prostor u zahvatu ovog plana. Ukoliko se dozvoli nastavak njegove realizacije – neminovno će doći do pogoršavanja kvaliteta života građana/ki koji tu žive. S obzirom na činjenicu da u ovoj oblasti postoji više aktivnih gradilišta, na kojima je, shodno planskom rješenju planirana izgradnja objekata velike gustine, neophodno je da Skupština Glavnog grada – Podgorice stavi van snage važeći planski dokument, kako bi bio preispitan”, navodi se u inicijativi u koju je Monitor imao uvid.

Ovaj planski dokument, kako ističe Rakčević u saopštenju za medije nakon predaje inicijative, trebalo je još 2016. godine da bude stavljen van pravne snage, jer mu je tada istekao rok. ,,Međutim, neviđenim pravnim akrobacijama, plan je (u paketu sa brojnim drugim) ‘zombifikovan’ i njegovo trajanje je produženo – do nedefinisanog roka. Razlog više, da se plan hitno stavi van pravne snage”, navodi on.

Sada se čeka na odluku Skupštine Glavnog grada.

Većina objekata u Bokeškoj, kao i u Njegoševoj i Hercegovačkoj ulici podsjetnici su na period prije Drugog svjetskog rata i na drugačiju kulturu življenja. Kuća Vujovića jedna od rijetkih koja je preživjela rat i Petomajsko bombardovanje 1944. godine. Danas je ruševina, i odraz nebrige prema kulturno-istorijskom nasljeđu.

Bilo je primjera da su nadležni iz Glavnog grada, usljed snažnih pobuna javnosti i medijskog pritiska, nekoliko puta povukli različite planove stihijske novogradnje. No, iz tih slučajeva očigledno nijesu ništa naučili.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo