Povežite se sa nama

FOKUS

VLADA MALENIH, ZAVRŠNI RADOVI: Više ministara nego poslanika

Objavljeno prije

na

SDP insistira da se o potpisivanju Temeljnog ugovora, organizovanju popisa i učešća u projektu Open Balkan odlučuje dvotrećinskom većinom članova vlade (a možda se ispregovara prosta). SNP realizaciju ta tri pitanja stavlja u prioritetne ciljeve svog angažmana. URA traži balans, a DPS ćuti

 

U četvrtak u 16 sati, dok ovaj broj Monitora odlazi u štampu, možda smo za korak bliže formiranju nove, manjinske vlade. A možda smo i za dva koraka dalji od nje. Podjela resora i personalni sastav moguće vlade u velikoj mjeri su dogovoreni. Tek se otvara priča o usaglašavanju ključnih programskih principa i tehničkih modela na kojima bi vlada funkcionisala. Ta priča nije jednostavna.

Vatru na ulje doliva sukob funkcionera SNP i SDP koji su se žestoko dohvatili programskih razlika i istorijskog nasljeđa svojih partija.

Mandatar Dritan Abazović je, po običaju, optimista. Pa sve uvjerava da od zahtjeva za zakazivanje sjednice Skupštine na kojoj bi se birala 43. Vlada „dijele dani a možda i sati”. Saopštio je da će, uz SNP, GP URA, BS i dvije koalicije albanskih nacionalnih partija u vladi biti mjesta i za SDP. Za SD „nije siguran”. Naši izvori tvrde da SD neće dobiti prolaz u manjinsku vladu. Spekuliše se da bi partiji Damira Šehovića moglo pripasti mjesto predsjednika parlamenta. Koje je, kažu, ranije obećano SNP-u. A tu nema mjesta za dvoje.

Branka Bošnjak (PzP) insistira da bi – jednom kada se zakaže sjednica parlamenta – prva tačka dnevnog reda morao biti izbor novog predsjednika. To propisuje i poslovnik o radu Skupštine.

Još početkom novembra, uoči posjete specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, upućeni su najavili postupak izglasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapića i izbor nove manjinske vlade, uz podršku DPS, koju bi predvodio Abazović. Omanuli su u dvije stvari: prema njihovim najavama posao je trebao biti okončan prije usvajanja budžeta za 2022. A formiranju vlade trebala je da prethodi obznana odluke Mila Đukanovića da se neće kandidovati za novi mandat na čelu DPS-a. Sada su se stvari bitno promijenile.

Glavni odbor SNP-a je, nakon višemjesečnog odmjeravanja za i protiv, odlučio da uđe u vladu ako u njoj neće biti SD i SDP.

Potpredsjednik SNP Dragan Ivanović kaže da su pozicije u međuvremenu prmijenjene. „Napravili smo ustupak u interesu toga da se vlada sastavi. SDP može i niko više. Oni su opozicija već šest godina i čini nam se da su, u ovom trenutku, bili najprihvatljiviji”, saopštio je Ivanović za RTCG. Naveo je da će u budućoj vladi SNP dobiti mjesto prvog potpredsjednika (predsjednik partije Vladimir Joković) i ministarstva finansija, zdravlja, pravde, prosvjete i ministarstvo sporta i mladih. „To su ministarstva koja bi SNP trebao da dobije i mislim da smo ih dobili”.

Na televiziji Adria druga priča. Slađana Kaluđerović, članica predsjedništva SNP, kaže kako su se „pojavili novi momenti u pregovorima o manjinskoj Vladi, a to je pitanje ulaska SDP-a”. Zato će se sljedeće nedjelje ponovo sastati Glavni odbor partije, kako bi donio odluku o učešću SNP-a u ovako koncipiranoj vladi. „Predsjedništvo nije nadležno za takvu vrstu odluke”.

Ta priča, dakle, nije gotova. Ne treba potpuno isključiti mogućnost da SNP, u jednom trenutku, odustane od učešća u Abazovićevoj vladi. To ne bi značilo da oni, glasovima svojih poslanika, neće podržati projekat manjinske vlade. Pod određenim uslovima.

Dok njene kolege pregovaraju o sastavu i program buduće vlade, doskorašnja predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković nastavlja svoj „privatni rat” sa SNP-om. Počelo je početkom marta kada je, nakon vijesti da SNP svoj ulazak u vladu uslovljava izostankom SDP i SD, Vuksanović-Stanković poručila: „To je minijaturni sedmi bataljon”. Nastavak je slijedio ovih dana, kada je na Jokovićeve konstatacije „opstaće srpstvo i SPC, odradićemo Temeljni ugovor, mi smo na putu Momira Bulatovića”, poslanica SDP odgovorila kontraparolama: „Vratićemo oteto CPC. Svaki ugovor suprotan Ustavu i zakonima neće biti potpisan…”

Ne miruje ni DPS. Umjesto priprema za treću političku penziju, Đukanović, pozivajući se na „logiku i matematiku”, objašnjava novu poziciju DPS – kao ključnog činioca buduće većine. Nešto nalik DF-u spram sadašnje vlade. Nema ih na površini (u ministarskim kabinetima) ali dominiraju dubinom. Blokirajući izglasavanje odluka koje im se ne sviđaju.

Nakon Abazovićeve izjave o satima i danima, u medijima se pojavio popis budućih ministara. Ne kompletne vlade, ali velike većine planiranih, kažu, 18 resora i tri potpredsjednička mjesta. Gotovo identičan spisak pojavio se u više medija, što navodi na pomisao da je stigao sa iste adrese. I da ga, možda, treba čitati i kao vid taktičkog nadmudrivanja kandidata unutar pojedinih partija i među potencijalnim koalicionim partnerima. Mandatar, zvanično, nije potvrdio ali ni demantovao objavljeni popis članova budućeg kabineta.

Iz ponuđenog popisa vidimo nekoliko pojedinosti.

Vlada se vraća na politički model sa 20-ak ministarskih i potpredsjedničkih mjesta, pošto je u većem kabinetu lakše podijeliti resore prema političkim očekivanjima. Monitor nije mogao da potvrdi izvještaje pojedinih medija da će, nakon formiranja nove vlade, uslijediti smjena funkcionera postavljenih po dubini i njihova zamjena kadrovima nove većine. Navodno, promjene se najavljuju i u vrhu Centralne banke, ali bi autori te ideje, ukoliko je vijest istinita, mogli naići na ozbiljne teškoće prilikom njene realizacije (kada je prošla DPS vlast mijenjala guvernera CBCG morala je, prethodno, promijeniti i zakon o Centralnoj banci).

Izuzev mandatara, u budućoj vladi neće biti niko od članova sadašnje vlade. Neki su odbili dalji angažman, neke nijesu ni nudili a većina je demonstrirala neslaganje i sa projektom manjinske vlade. Prema saznanjima Monitora, dio aktuelnih ministara preseliće se kao savjetnici u Abazovićev kabinet. Dio će nastaviti politički angažman na strani opozicije u odnosu na novu većinu kroz nove ili postojeće partije, dok će se dobar dio odlazećih ministara vratiti svojim profesijama i poslovima.

Ne promijeni li se štogod popunom upražnjenih ministarskih mjesta (MUP, kultura i resor ekologije i urbanizma) u budućoj vladi biće znatno manje žena nego u aktuelnoj. U Krivokapićevoj vladi je svako treće ministarsko mjesto popunjavala žena (4/12) dok bi, prema predočenom popisu, njih u novom kabinetu moglo biti manje od 10 odsto (za sada 2/19). Zato bi u pogledu nacionalne zastupljenosti buduća vlada mogla biti bitno šarenija od sadašnje.

Najiskusniji član u novoj vladi mogao bi biti budući ministar odbrane Raško Konjević (prethodno bio ministar MUP i finansija). Njegov partijski kolega Ranko Krivokapić (najavljen kao ministar vanjskih poslova) mogao bi ponijeti titulu ministra sa najdužim političkim stažom i iskustvom. Urini Jovana Marović i Goran Đurović dobiće resore potpredsjednice i ministarke evropskih integracija, odnosno, ekonomskog razvoja. Najnezahvalniji posao u novoj vladi vjerovatno čeka Aleksandra Damjanovića na mjestu ministra finansija. Bošnjačka stranka, preko Ministarstva kapitalnih investicija, vraća pod kontrolu resor saobraćaja koji se još nije oporavio od (ne)rada Osmana Nurkovića (propao MNA, zamrznuti Aerodromi, finansijski iscrpljen Monteput, nezavršena dionica autoputa, Željeznica u haosu…). Taj resor ide u ruke Ervina Ibrahimovića. Genci Nimanbegu dobija resor turizma, a Fatmir Đeka ljudska i manjinska prava. Zanimljiv je i politički put najavljenog ministra poljoprivrede. Dragoslav Dado Šćekić je prije 16 mjeseci bio predsjednik opštine Berane, po formiranju Krivokapićeve vlade preuzeo je Fond zdravstva da bi sada, ponovo, promijenio resor prelazeći u veći rang takmičenja.

Suprotno prethodnoj koalicionoj vladi, sadašnji pregovarači su prvo podijelili resore pa se tek onda prihvatili izrade zajedničkog programa. U srijedu poslije podne pojavio se dokument koji je pripremio SDP i koji su, navodno, već prihvatili u GP URA. Ali je, izgleda, naišao na mnogo tvrđi prijem u SNP-u. Sve ovo je još sada, nezvanično.

Monitor je u posjedu neautorizovanog primjerka ponuđenog Sporazuma o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. vlade. To je opširan i detaljan dokument koji zavređuje pažnju zbog onoga što u njemu piše, ali i zbog onoga čega tamo nema.

Dok akteri pregovora ne ozvaniče njegovo postojanje i pregovore: SDP insistira da se o potpisivanju Temeljnog ugovora, organizovanju popisa i učešća u projektu Open Balkan odlučuje dvotrećinskom većinom članova vlade (a možda se ispregovara prosta). SNP realizaciju ta tri pitanja stavlja u prioritetne ciljeve svog angažmana.

U dokumentu se ne pominje potreba prioritetnog usvajanja zakona o vladi i Skupštini. Pošto je to, očigledno, jedini način da se u budućnosti riješimo aktuelnih političkih vratolomija zakonodavnih i izvršnih vlasti. Konačno, među potencijalnim potpisnicima SDP-ovog Sporazuma nema DPS-a. A „matematika i logika”, ipak, pokazuju da bez njihove podrške nema ni nove vlade. Makar se njeni konstituenti usaglasili po svim spornim pitanjima. Ili je neko od njih „ovlašćen” da zastupa interese onoga čije se ime ne pominje. Do jednog momenta. Konačno, Sporazum predviđa mogućnost produženja nakon 11 mjeseci, što u pitanje dovodi i tvrdnju da je trajanje buduće vlade precizno oročeno.

Nastaviće se.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

POTOMCI FUNKCIONERA, STARATELJI KRIMINALA: Igrajte se, djeco

Objavljeno prije

na

Objavio:

Europol je još u junu prošle godine policiji i tužilaštvu dostavio podatke koji sumnjiče policijske službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića da su članovi takozvanog „kavačkog klana“

 

Predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović rekao je jednom, govoreći o umiješanosti svoje sestre u aferu Telekom, da gluposti dolaze i „sa one strane okeana“. Optužbe su dolazile iz Sjedinjenih Američkih Država i njihovih bezbjednosnih službi – zapadnog partnera tadašnje i sadašnje vlade.

Čini se da nadležni crnogorski organi reaguju isto i na podatke koje im dostavlja evropska policija – Europol, a odnose na djecu nekada visokih funkcionera bliskih Đukanoviću. Kao „gluposti“ sa zapada. Zato je navodna kriminalna grupa oko sina Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, uhapšena zajedno sa njom tek nakon što su podaci Europola objavljeni na istraživačkom portalu Libertas. Isti slučaj je i sa sinom bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Iako ga je evropska policijska agencija označila kao člana takozvanog „kavačkog klana“, Specijalno državno tužilaštvo odbacilo je te navode i ocijenilo da nema elemenata krivičnog djela.

„Službenici policije Petar Lazović (32) i Ljubo Milović (32) članovi su kriminalnog klana ’Kavač’. Istraga usmjerena na Lazovića i Milovića trebalo bi da bude prioritet broj jedan crnogorske policije… Aktivni policijski službenici Petar Lazović i Ljubo Milović članovi su kavačkog klana, uključeni direktno u šverc velikih količina kokaina iz Ekvadora u Evropsku Uniju i Australiju. Takođe, Petar Lazović i Ljubo Milović su bili uključeni u šverc oružja u ime kavačkog klana. U isto vrijeme, Lazović i Milović, u ime kavačkog klana, rade i šverc cigareta. Pretpostavka je da Ljubo Milović posjeduje nepoznati bankovni račun sa iznosom od 48 miliona eura zarađenih upravo švercom kokaina“, ključni su zaključci navedeni u dokumentu Europola u koji je Libertas imao uvid.

Prema najnovijim istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović još u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori i ispita da li postoje elementi krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

„U Specijalnom državnom tužilaštvu povodom podatka koji su u prethodnom periodu dostavljeni od Europola formirani su spisi predmeta u kojima je nakon sprovođenja određenih izviđajnih radnji specijalni tužilac S.Č. donio odluku 20. 1. 2022. godine, da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Nakon medijskih objava koji su objavljeni na portalu „Libertas Press“, glavni specijalni tužilac je naložio da se formira novi predmet i da se preduzmu sve neophodne radnje i mjere radi utvrđivanja da li ima krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva“, piše u saopštenju SDT-a.

Milivoje Katnić ih je „ispravio“ svojim reagovanjem. On je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik samo radio svoj posao.

„Ja sam to kontrolisao i našao da nema razloga za pokretanje krivičnog postupka protiv Petra Lazovića, jer je postupao u skladu sa zakonom i ovlašćenjima koje ima i o svim radnjama pravovremeno je obavještavao pretpostavljene, što je doprinijelo otkrivanju počinilaca teških krivičnih djela“, kazao je Katnić.

Za direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević „šokantno“ je saznanje da je zamjenik glavnog specijalnog tužioca, Saša Čađenović, odbacio izvještaje Europola o tome da su dva istaknuta policajca saradnici kavačkog kriminalnog klana koji se bavi međunarodnim švercom narkotika.

Ona smatra da objašnjenje njegovog pretpostavljenog, bivšeg GST Milivoja Katnića, da je istraga obustavljena jer je jedan od njih, Petar Lazović, zakonito dejstvovao, kao tajni agent – prikriveni isljednik, nije uvjerljivo, izmedju ostalog i zato što za takvo djelovanje od 2018. do 2022. godine nije bilo pravnog osnova – Ustavni sud je 2018. stavio van snage član 159 stav 1 ZKP, koji je propisivao da državni tužilac može da odredi takve mjere, a novi član je usvojen tek na kraju decembra 2021. godine.

Gorjanc-Prelević smatra da je neobično i da Uprava policije nije bila upoznata sa izvještajem Europola, jer je prema sporazumu Crne Gore o saradnji sa tom organizacijom EU iz 2014, koji je dostupan na sajtu Vlade, upravo Odsjek Uprave policije za medjunarodnu saradnju nacionalna kontakt tačka za komunikaciju sa Europolom. Ovaj odsjek je ranije bio u MUP-u, a od marta 2021. godine je u Upravi policije.

“Naravno, mora se istražiti mogućnost da su i Katnić i Čađenović korumpirani, da su spriječili istragu da bi pomogli policajcima Lazoviću i Miloviću i kriminalnom klanu. Ako je predsjednica Vrhovnog suda pod sumnjom da je saradnica klana, zašto to ne bi mogli da budu i VDT, GST, SDT i ko zna ko sve još”, kaže Gorjanc Prelević za Monitor.

Ona sumnja da bi došlo do hapšenja Vesne Medenice i da bismo ikad saznali o čemu je EUROPOL još u julu prošle godine obavijestio crnogorske tužioce i policiju da nije istraživački portal Libertas objavio izvještaje evropske policije. A pitanje je, kaže, i o čemu je sve još Europol obavijestio Crnu Goru. Nada se da je GST Novović do sada tražio da pročita sve te izvještaje, da ga ne bi obavještavao Libertas.

“Najveće pitanje je da li postojeći tužioci i policija imaju kapaciteta da iznesu sve te neophodne istrage u Crnoj Gori. Trebalo bi hitno tražiti ekspertsku podršku i Europola, a i eksperata Evropske Unije za pravosudje. To bi moglo da pokaže i da su stvarne i borba protiv korupcije i želja za pridruživanjem toj Uniji”, rekla je Gorjanc Prelević.

U dokumentu Europola navode se još neki bivši i sadašnji policijski funkcioneri. Navode da crnogorski istražni organi treba da identifikuju i ostale spomenute službenike policije pod šifrovanim imenima ‘Tigar, Aco, Slobodan i Ranko’, jer su svi imali specifičnu ulogu kada je riječ o zaštiti pripadnika „kavačkog klana“ i otkrivanju osjetljivih operativnih podataka. ‘Tigar’ je osoba koja je od Zvicera primila, kao poklon, ilegalno oružje, a bio je i korisnik blindiranih automobila koje su, najvjerovatnije, kupili pripadnici klana Kavač, takođe, na poklon. Tvrde da je Milović bio u jakim „privatnim i poslovnim“ vezama sa direktorom policije Zoranom Brđaninom i direktorom kriminalističkog odsjeka Dejanom Kneževićem. Lazović je, navodi se, Zviceru prosljeđivao informacije koje je dobijao od policijskog službenika Mićka Žižića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Međutim, iz Europola navode da nema dokaza o umiješanosti ovih policajaca u kriminalne radnje.

Iz Uprave policije saopštili su da prvi put čuju za materijale koje je objavio Libertas. Takođe navode da će sprovesti detaljnu istragu povodom ovih navoda i obavijestiti javnost. Više nezvaničnih izvora Monitora saopštilo je da istražni organi još nijesu došli do Lazovića i Milovića, a Uprava policije je saopštila da prema izvještajima sa graničnih prelaza nema dokaza da su napustili zemlju.

U dokumentu se navodi da je Petar Lazović, u SKY aplikaciji, imao šifru Junior i Komandos. Europol je utvrdio da je on preko te aplikacije razmijenio 14.065 poruka. Ljubo Milović, piše u istom dokumentu, koristio je nadimak Zli poručnik i Oficir i imao je nekoliko kriptovanih telefona sa kojih je razmijenio skoro 100.000 poruka.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević zakazao je u petak saslušanje premijera Dritana Abazovića, koji je u to vrijeme bio koordinator službi bezbjednosti, direktora Uprave policije Zorana Brđanina, GST Vladmira Novovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Kaže da je ovo je pokazatelj opšteg rasula u bezbjednosnom sektoru koji je prethodnih godina u potpunosti srastao sa kriminalnim klanovima i postao jači od države.

„Očekujem ekspresnu reakciju i čelnika Uprave policije, i glavnog specijalnog tužioca, a bogami i premijera Dritana Abazovića, jer je on bio u tom periodu koordinator svih službi bezbjednosti pa je potrebno i on da odgovori crnogorskoj javnosti da li je imao uvid u ove transkripte“, rekao je Knežević.

Prema informacijama Monitora, u prepiskama na kriptovanoj aplikaciji SKY pominju se još neki funkcioneri i njihova djeca, čiju su zaštitu uživale pojedine kriminalne strukture. Na redu  je Specijalno državno tužilaštvo da pokaže da li ozbiljno shvata informacije partnera. Ili će i ovo tretirati kao „gluposti sa zapada“.

 

Ispitati umiješanost Enisa Bakovića

Europol tvrdi da bi trebalo istražiti i umiješanost bivšeg pomoćnika direktora policije Enisa Bakovića, u vezi sa određenim obavještenjem Interpola i uloge Tamare Zvicer (supruge Radoja Zvicera). Baković tvrdi  da je profesionalno i zakonito obavljao svoju posao, i da se nikako ne može dovesti u vezu sa bilo kakvim kriminalnim aktivnostima i grupama. „Iznenađen sam pominjanjem mog imena, pa čak i u kontekstu „potrebe preispitivanja umiješanosti moje uloge” kako je to u tekstu navedeno. Naravno, na raspolaganju sam nadležnim organima da ispitaju sve navode u vezi sa mojim radom i postupanjem“, kazao je Baković u zjavi Vijestima.

Nakon što su u oktobru prošle godine policijski rukovodioci Aleksandar Bošković i Saša Đurović uhapšeni po nalogu osnovnog državnog tužioca Vukasa Radonjića zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj ukidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Belivuku i Miljkoviću, tragovi su vodili do njihovog tadašnjeg nadređenog Bakovića. Katnić je preuzeo slučaj od Radonjiča i SDT je u kratkom roku saslušalo Bakovića i donijelo odluku da nema krivičnog djela. Baković je sin bivšeg crnogorskog ombudsmana Šućka Bakovića.

 

Zoran Lazović – od Kalićeve svadbe do skidanja zabrane Belivuku

Otac Petra Lazovića Zoran bio je do 1. marta 2021. godine, kada je smijenjen, šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije. Zoran Lazović dovođen je u vezu sa odlukom da se Belivuku i Miljkoviće skine zabrana ulaska u Crnu Goru krajem 2020. godine, dok ga je opozicija godinama označavala kao koordinatora kriminalnih struktura bliskih Đukanoviću.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je, povodom izbora Zorana Lazovića za pomoćnika direktora Uprave policije, ocijenila da je to dobra vijest, ali za kriminalne strukture u Crnoj Gori. MANS je 2000. godine objavio snimak na kome je Zoran Lazović gost na svadbi kontroverznog rožajskog biznismena Safeta Kalića. Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore je odbila zahtjev MANS-a za pristup dokumentima koji bi pokazali da li je u to vrijeme visoki funkcioner Agencije Zoran Lazović prisustvovao svadbi po službenoj dužnosti ili u privatnoj režiji.

 

Knežević navodno bio u dosluhu sa kriminalcima tokom protesta na Cetinju

Dok „cure“ prepiske policijskih službenika bliskih Đukanovićem režimu, s druge strane je objavljen snimak Petra Kneževića, pomoćnika direktora Protivterorističke jedinice, bliskog aktuelnom režimu, u kojem govori o svojim vezama sa kriminalcima. On je u razgovoru sa nepoznatom osobom kazao da je na dan cetinjskih protesta zbog ustoličenja mitropolita Joanikija bio na vezi sa kriminalnim grupama širom Crne Gore, koje su bile spremne da dođu u Prijestonicu. Knežević tvrdi da je snimak montiran kako bi se on diskreditovao i bacila ljaga na intervenciju njegove jedinice na koju je ponosan.

Aktivista za ljudska prava i jedan od čelnika Pokreta „21. maj” Aleksandar Saša Zeković podnio je prijavu protiv Kneževića, nakon što mu je anonimno poslat snimak. On smatra da je ozbiljan propust što se Knežević odmah nije izjasnio o snimcima za koje se tvrdi da je njegov glas na njemu. Kneževiću je, kaže, dozvoljeno da bude van zemlje i da iz medija prati šta se dešava. To mu je moglo omogućiti i da se stalno konsultuje sa advokatom i ostalim starješinama u Upravi policije kako bi definisali u kom pravcu da ide njegova izjava.

„Plašim se da su protekli dani, od određenih struktura, političkih, vjerskih i policijskih, iskorišteni da se obesmisle dalje tužilačke aktivnosti. To bi moglo da vodi i daljoj kompromitaciji policije posebno ako se pojave i snimci koji bi mogli da predstave određene emotivne nastupe visokih starješina Uprave policije i podsjete nas na svojevremeno ponašanje Crvenih beretki u Srbiji“, kaže Zeković za Monitor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

43. VLADA: Stari znanci 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve u svemu: stari politički kadrovi koji su zemlju i doveli u decenijsku krizu, anonimusi i kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode. A u parlamentu DPS

 

Konačno su, nakon nekoliko mjeseci pregovora o formiranju manjinske vlade, stigla i imena budućih ministara. I ono malo nade da bi ovaj koncept mogao da izvede Crnu Goru iz političke krize, još se istanjilo. Sve u svemu: tu su stari politički kadrovi, koji su zemlju  doveli u decenijsku krizu, anonimusi, kadrovi bez ikakvog iskustva u resorima koje su dobili da vode.

Od koncepta ekspertske vlade, koju je ne tako davno zagovarao mandatar i budući premijer Crne Gore Dritan Abazović, nije ostalo ništa. Koliko do juče Krivokapićevoj vladi zamjeralo se, s pravom, da nije ekspertska, već da se u njoj nalaze i politički kadrovi (Abazović), te oni bliski Mitropoliji crnogorsko primorskoj. I sam Krivokapić nazivao ih je „apostolima“. Abazović je sada u vladu uveo partijske šefove i njihove najodanije saradnike. A umjesto crkve, u dubini – DPS. Ključna zamjerka odlazećoj vladi bila je da nije uspjela da demontira  Đukanovićev sistem, te da je previše ličila na DPS. Neki novi ministri ne liče na DPS, oni većinski jesu izaslanici DPS-a. Novoj Vladi će granice djelovanja iz parlamenta određivati  Đukanović. Istovrmeno i predsjednik države.

„Nova vlada zapravo može produbiti krizu, jer ona leži na iskrivljavanju demokratskih načela. Došli smo u poziciju da ne smijemo reći da je vlada primarno onog ko joj daje podršku, a ne ko je vodi. Dakle, nešto što je udžbenička definicija političkih odnosa”, prokomentarisao je novu manjinsku vladu Srđan Perić, član pokreta Preokret. „Da ovom prilikom ne ulazimo u analizu šta je bila početna namjera, ali mi smo došli do procesa formiranja vlade, koji ukazuje da je primarna bila politička kalkulacija”, zaključio je.

Nakon skoro dva mjeseca od kada je dobio mandat da sastavi vladu, Abazović je ove sedmice i zvanično predložio strukturu i sastav izvršne vlasti, o kojoj će se, kada ovaj broj Monitora bude u štampi, izjasniti poslanici na sjednici Skupštine na Cetinju. Vlada će, najavljeno je,  imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.  I tokom dvomjesečnih pregovora oko toga ko će u manjinsku vladu, jasno je bilo da se ključni pregovori vode oko funkcija. Očito, na kraju, broj ministarskih mjesta povećan je, kako bi se što više pregovarača uguralo u vladu. Do sada nijedna vlada nije imala četiri ministra bez portfelja.

Trn u oku javnosti prethodne, Krivokapićeve vlade, bila je koncentracija moći u rukama ministarke Vesne Bratić koja je pokrivala prosvjetu, nauku, obrazovanje i sport. Abazovićeva Vesna Bratić je Raško Konjević, predsjednik SDP-a. Konjević će, planirano je, pokrivati ministarstvo odbrane, biće i potpredsjednik Vlade za politički sistem i unutrašnju politiku, ranije je najavljeno da će biti i koordinator svih službi bezbjednosti. U Konjevićevim rukama, na taj način, biće koncentrisana poprilična moć. Osim što je SDP bilo višedecenijski koalicioni partner DPS-u, a Konjević više puta i ministar u DPS-ovim vladama, ostalo je upamćeno da je u vrijeme građanskih protesta 2016. godine, kada je Đukanović ugušio proteste, primijenjujući nedozvoljenu policijsku silu i torturu, Konjević bio ministar policije. Abazović mu sada daje kontrolu nad bezbjednosnim sistemom.

Konjević nije jedini stari kadar iz Đukanovićevog vremena u novoj manjinskoj vladi. Tu su i kadrovi manjiskih partija koje su decenijama bile koalicioni partneri Đukanoviću. Tako će potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija u Abazovićevoj vladi biti Ervin Ibrahimović, lider Bošnjačke stranke. Šta ga je preporučilo u Vladu koju će nadzirati DPS, jasno je, ali ne i zašto mu je dato mjesto ministra kapitalnih investicija. Ibrahimović je po struci inžinjer metalurgije, a radni vijek proveo je u skupštini, od odbora do odbora. Njegovo mjesto u Krivokapićevoj vladi pokrivao je Mladen Bojanić, dokazani ekonomski stručnjak. Očekivalo se da bi on, ali i još neki od stručnih kadrova iz Krivokapićeve vlade mogli ostati u novoj, 43. vladi. Od toga ništa. Nema ni ministra policije Sergeja Sekulovića, ministra inostranih poslova Đorđa Radulovića.

Nije jasno ni zašto je Sekulovićevo mjesto, čijim se dosadašnjim rezultatima Abazović javno više puta hvalio, pripalo  potpredsjedniku URA-e Filipu Adžiću. Adžić je završio studije na Fakultetu za turizam. Dosadašnje iskustvo u bezbjednosnom sektoru mu je tek kratka pozicija savjetnika Abazovića za unutrašnju politiku, bezbjednost i borbu protiv korupcije. Istovremeno, rijetki iz prethodne vlade koji je ušao u ovu je državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić. Iako se hvalio rezultatima tog sektora, Abazović ni njega nije ostavio u bezbjednosnom sektoru. Miljanić će biti ministar bez portfelja.

Osim Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke, u Vladu ušao je generalni sekretar Bošnjačke stranke Admir Adrović, do sada praktično nepoznat javnosti. On će voditi ministarstvo rada i socijalnog staranja. Iz redova manjinskih partija koje su decenijama bile u koaliciji sa DPS-om ministarstko mjesto dobio je i Maraš Dukaj iz Albanske alternative. On će biti ministar javne uprave. Dukaj je dugo pokrivao poziciju u Ministarstvu prosvjete u DPS vladama. Tu je i Adrijan Vuksanović, lider HGI, još jedne partije iz spektra vječnih koalicionih partnera DPS. Njemu je pripalo da bude ministar bez portfelja. Vuksanović je u vrijeme DPS-a pokrivao mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za evropske integracije i bio konstantno prezadovoljan rezultatima DPS vlade na tom polju. Tu je i Fatmir Đeka iz Albanske koalicije, odnosno Demokratske partije. Đeka, protiv koga se treutno vodi istraga zbog kupovine glasova u Ulcinju, biće ministar za ljudska i manjinska prava.

Popriličan broj ministarstava u manjinskoj vladi pokrivaće kadrovi vezani za Socijalističku narodnu partiju. Lider SNP Vladimir Joković biće ministar poljoprivrede. Ministarstvo prosvjete takođe je pripalo SNP-u, vodiće ga Miomir Vojinović, predsjednik kluba odbornika SNP-a u Bijelom Polju. Profesor je ruskog jezika. Ministarstvo pravde takođe je u rukama kadrova SNP-a, a njega će voditi advokat Marko Kovač. Vasilije Lalošević, dugogodišnji poslanik SNP-a, biće ministar sporta, a Dragoslav Šćekić, bivši predsjednik opštine Berane, ministar zdravlja.

Zbog koncentracije SNP-ovih kadrova u novoj vladi, lider SD Damir Šehović rekao je da neće glasati za novu vladu. On je kazao da Crnoj Gori ne treba „novi eksperiment koji će biti pod kontrolom Socijalističke narodne partije koja se ne odriče nasljeđa Slobodana Miloševića”. Ima mjesta za kritiku, da ne dolazi od Šehovića. Njegov SD je bio stožer Đukanovićevog sistema, a njegovi ministri nizali korupcionaške afere.

Među rijetkima koji su od avgusta pokazali rezultate, a koji će biti ministar u manjinskoj vladi je Aleksandar Damjanović, bivši vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina. On će voditi ministarstvo finansija. Ministarstvo spoljnih poslova pripašće počasnom predsjedniku SDP-a Ranku Krivokapiću. Krivokapiću se može pripisati dugogodišnje koaliranje sa DPS-om, ali mu je pripalo mjesto koje je možda najmanje sporno po kompetencijama, kada je u pitanju kadrovanje u novoj vladi.

Ostale funckije pripale su URA-i. Jovana Marović vodiće ministartsvo evropskih poslova i biti potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju. Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a minnistar ekonomije Goran Đurović, vlansik kompanije Cerovo.

Dvije pozicije pripale su kadrovima koji se ne vezuju za političke partije. Ministarstvo kulture i medija vodiće Maša Vlaović, trenutno zaposlena u Centru za savremenu umjetnost. Ona je, međutim, predavačica na Đukanovićevom privatnom univerzitetu Donja Gorica. Ministarka nauke i tehnološkog razvoja biće Biljana Šćepanović,  predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Osim SD-a, za vladu neće glasati Demokrate a na sjednicu na kojoj će se birati vlada ne dolaze ni poslanici Ujedinjene i Prave Crne Gore, te Demokratskog fronta. Iz Pokreta za promjene Televiziji Vijesti saopšteno je da će toj sjednici prisustvovati oni njihovi poslanici koji za to iskažu interesovanje.

Poslanik DF-a Slaven Radunović saopštio je da poslanici tog saveza neće prisustvovati sjednici, jer je ona, kako tvrdi, sazvana na nelegalan i nelegitiman način.

Demokrate su najavile i krivične prijave protiv 46 poslanika koji su zakazali sjednicu parlamenta na kojoj se glasa o izboru nove vlade, a najavili su i da će osporavati sve odluke nove vlade. Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Boganović poručio je da  neće prisustvovati „zavjereničkom skupu grupe pučista“, kao i da će prijedloge 43. Vlade Crne Gore smatrati nelegalnim i nelegitimnim.

Novu vladu će u parlamentu, opet su ponovili, podržati DPS. Iz te partije saopšteno je da očekuju da će rukovoditi pojedinim skupštinskim odborima i biti spremni za „pomoć po dubini”.

Uz njihovu „pomoć”, pored starih imena u novoj vladi, jasno je koliko je klimavo Abazovićevo obećanje da će nova vlada počivati na dva glavna stuba – vladavini prava i ekonomskom razvoju.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo