Povežite se sa nama

INTERVJU

GORAN ĐUROVIĆ, MEDIA CENTAR: Vrijeme da se korumpirani povuku iz politike

Objavljeno prije

na

Vjerujem da američka crna lista nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjedik DPS-a Milo Đukanović

 

MONITOR: Mandatar Dritan Abazović kazao je da smo korak do osnivanja manjinske vlade, te nagovijestio da bi u vladu mogao ući i SDP. Kako vidite pregovore oko formiranja manjinske vlade koji već prilično traju?

ĐUROVIĆ: Pregovori oko manjinske vlade traju dugo a u međuvremenu državne institucije rade u ograničenom obimu. To dovodi do lošijeg (sporijeg) ostvarenja interesa svih građana i zato ovakvo stanje treba okončati što prije. Na dinamiku formiranja vlade uticala je i invazija Rusije na Ukrajinu jer su međunarodni partneri Crne Gore postali osjetljiviji na politički uticaj partija koje su bliske političkim stavovima Rusije ili koje su pod direktnim uticajem predsjednika Srbje koji je prepoznat po svojoj bliskosti sa predsjednikom Rusije. Pregovori oko manjinske vlade počeli su u atmosferi koja je obećavala brzo okončanje, ali su nakon početka rata u Ukrajini krenula ozbiljnija uslovljavanja. Sve je počelo da podsjeća na prethodni proces formiranje vlade nakon izbora 30. avgusta 2020. Jačanje podrške manjinskoj vladi je legitimna ideja i vrijeme uloženo u širenje kruga političkih subjekata koji će participirati u vladi može se pokazati kao dobra investicija u stabilnost i brzinu donošenja važnih odluka. SDP je od 2016. i zvanično opozicona partija a treba se podsjetiti da su u Skupštini oni uskratili ranije podršku DPS-u i u značajnom periodu djelovali kooperativno sa subjetkima koji su osvojili vlast 30. avgusta 2020.

MONITOR: Da li je taj model vlade ono što treba Crnoj Gori i ako se konačno formira, kakvi će biti njeni dometi?

ĐUROVIĆ: Crnoj Gori je potrebna vlada koja ima legitmitet potvrđen u Skupštini. Nakon izgasavanja nepovjerenja vladi Zdravka Krivokapvića, ponuđena je manjinska vlada kao model izlaska iz krize koji je pojašnjen detaljnije javnosti. Iznijet je predlog da u takvu vladu neće moći da uđu predstavnici DPS-a i DF-a. Jedni zbog svoje kompromitovanosti a drugi zbog nacionalističkih stavova. U procesu formiranja su definisani prioriteti koji su vezani dobrim dijelom za obećanja političkih partija datih u susret prethodnim parlamantarnim izborima.

Druga opcija koja se pojavila nakon pada vlade Krivokapića bio je predlog Demokratske Crne Gore o organizovanju vanrednih parlamentarnih izbora. U teoriji su izbori najbolji način za izlazak iz političke krize ali treba podsjetiti da je organizacija izbora u ovom trenutku problematična iz nekoliko suviše važnih razloga. Birački spiskovi su „oslobođeni“ nekoliko hiljada birača koji zapravo nemaju pravo glasa a još su ostale vjerovatno desetine hiljada koji moraju biti brisani. Zašto spiskovi nisu očišćeni je odgovornost Vlade koja je izgubila povjerenje. Ustavni sud ima u ovom trenutku četvoro sudija a da bi donosio odluke potrebno je da svih četvoro glasaju identično. Svaka žalba/prigovor političke partije u vezi sa glasanjem na nekom biračkom mjestu na kraju procesa mora doći pred Ustavni sud. Ako sud ne može donijeti odluku, proces ne može biti okončan pa se legitimitet i legalitet takvih izbora dovode u pitanje a postoji i realna opsanost od nastavka blokade. Da bi Ustavni sud mogao da funkcioniše, neophodno je izabrati makar dvoje novih sudija. To je odgovornost partija u Skupštini, a nije ni bilo pokušaja u pretodnom periodu da se ovaj problem riješi. Da bi se organizovali fer izbori, potrebna je transformacija Državne izborne komisije i njena profesionalizacija u skladu sa preporukama OSCE-a. Potrebno je donijeti novi zakon kako bi se taj problem riješio. Sve partije koje vrše vlast su obećale građanima da će izmijeniti izborno zakonodavstvo i uvesti sistem glasanja sa otvorenim listama. Odlaganje ostvarivanja ovog obećanja za neka druga vremena je svojevrsna obmana građana. Građani žele veći uticaj na izbor svojih predstavnika u Skupštini i to im se pravo mora osigurati do sljedećih parlamentarnih izbora. U vezi sa predlogom organizovanja izbora u što skorijem roku postavlja se i pitanje ko će sprovoditi pripreme tj. da li će vlada Zdravka Krivokapića vršiti svoju funkciju do okončanja novih izbora. Na to pitanje nije niko odgovorio od predlagača ovog modela.

Treća opcija je formiranje tzv. tehničke vlade koja bi imala mandat da samo pripremi izbore. Od DF-a do sada nije bilo pojašnjenja ko bi činio tu vladu, ko bi bio predsjednik, ko ministar vanjskih poslova, da li bi se ta vlada izjašnjavala o sankcijama Rusiji ili bi imala neke druge spoljnopolitičke prioritete.

Pravi model za izlazak iz političke krize je onaj oko kojeg se može postići dogovor većine u Skupštini. O svim modelima treba razgovarati u Skupštini. Svakako se sljedeći parlamentarni izbori moraju održati već narednog proljeća. Taj period može da se iskoristi za dobrobit svih građana ili potroši besmisleno za korist političkih partija. Da bi se kriza okončala, potrebno je da Skupština radi svoj posao. To znači da potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić treba da prestane sa kršenjem člana 90 Ustava i člana 83 Poslovnika o radu Skupštie koji propisuju da „prvo redovno zasijedanje počinje prvog radnog dana u martu i traje do kraja jula“. Kako je članom 84 Poslovnika predviđeno da sjednicu saziva predsjednik Skupštine a članom 16 da „ako je predsjedniku Skupštine prestao mandat prije isteka vrmena na koji je biran, dužnost predsjednika Skupštine, do izbora novog predsjednika, vrši potpredsjednik iz kluba poslanika koji ima veći broj poslanika“, onda gospodin Bulajić treba da obavi svoju funkciju i zakaže odmah sjednicu Skupštine jer dosta zakonskih propisa čeka na usvajanje.

MONITOR: Predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je ove sedmice da će DPS imati jasan uticaj na manjinsku vladu. „Pozivam samo na zdravu logiku – imate vladu koju će činiti paritje koje imaju 14, 16 ili 19 poslanika u parlamentu, a potreban im je 41. Razliku do 41 davaće DPS. Šta mislite, je li to uticaj ili nije?”, kazao je. Slažete li se sa njim?

ĐUROVIĆ: Milo Đukanović šalje poruke svom biračkom tijelu u susret lokalnim izborima. DPS nema uticaja i neće ga imati na izvršnu vlast, na policiju i službe bezbjednosti, na tužilaštvo. Jedino što može DPS je ono što može i bilo koja druga partija u Skupštini, a to je da ne glasa za zakone. To može i DF i Demokratska Crna Gora i svi ostali. Oko zakonskih tekstova koji su kvalitetni i važni (kao npr. zakon  koji uređuje pitanje oduzimanja nelagalno stečene imovine) vjerujem da će i partije koje ne participiraju u trenutnoj vladi dati podršku. DPS ima priliku da se domaćoj i međunrodnoj javnosti pokaže kao partija koja je spremna da se mijenja kako bi nakon neminovnog skorog odlaska Mila Đukanovića i kompromitovanih fukcionera ova partija pokušala da se obnovi sa nekim novim ljudima. Ukoliko DPS bude pokušavao da blokira procese i bio nekooperativan, nastaviće da propada do potpunog nestanka. DPS mora da podnese kaznu koja je došla kao posljedica njihove korumpiranosti, bahatosti, halapljivosti itd…

MONITOR: Kako vidite ono što radi odlazeća vlada otkako joj je izglasano nepovjerenje?

ĐUROVIĆ: Odlazeća vlada je dobrim dijelom u izbornoj kampanji koristeći svoje fukcije za propagiranje svoje partije. Donose i odluke koje su dio predizborne propagande jer nisu utemeljene u bilo kojem planu ili strategiji koju sprovodi vlada, kao npr. dodjela nadoknada za novorođenčad. Kada je ovo nekada radio DPS, cijela javnost se dizala na noge, sada se to mnogo mirnije doživljava. Troše se milioni za socijana davanja, ponovo bez kontrole. To ukazuje na karakter ljudi u Vladi koji su po svojim djelima vrlo slični DPS-u. Nije velika pamet potrebna da bi se država zaduživala i smišljali programi koji će donijeti kratkotrajnu popularnost njihovim autorima i dugoročnu zaduženost svim građanima.

MONITOR: Kako komentarišete aferu o umiješanosti u kriminalne aktivnosti Miloša Medenice, sina bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, kao i nečinjenje institucija koje bi time trebalo da se bave?

ĐUROVIĆ: Tek će početi da se otvaraju razne afere koje će pokazati da su najuticajniju funkcioneri iz svih grana vlasti bili u sprezi sa kriminalom. Taj proces se više ne može blokirati jer je i međunarodnim partnerima Crne Gore stalo da se korupcija i kriminal konačno odvoje od državnih institucija i da institucije u koje su uložene stotine miliona konačno počnu da rade za dobrobit svih građana a ne samo vrha jedne partije. Pošto međunarodni partneri pokazuju svakog dana da imaju podatke o različitim „poslovima“ u Crnoj Gori, nervoza kriminalaca će biti sve veća a moguće da će se neki od njih i preporučiti kao saradnici tužilaštvu.

MONITOR: Američka vlada je uvela ekonomske sankcije Svetozaru Maroviću, a na listi je još šest lica sa Balkana. Da li je lista, kada je Crna Gora u pitanju, konačna?

ĐUROVIĆ: Vjerujem da lista „zvanica“ nije konačna i da će se dopunjavati u skladu sa ponašanjem korumpiranih i kompromitovanih funkcionera koji ne shvataju da sami treba da napuste funkcije poslanika i povuku se iz politike. Nadam se da će i ovaj proces isprovocirati pojedine funkcionere da javno saopšte podatke o svim poslovima uključujući i onim koje je vodio predsjednik DPS-a Milo Đukanović. Marović je poslao signal ali iz dosadašnjeg iskustva on je spreman da trguje i ćuti, naravno u Beogradu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

JOVANA MAROVIĆ, SAVJETODAVNA GRUPA BALKAN U EVROPI: Predstoji nam ogroman posao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobijanjem IBAR-a ne zatvaramo ni jedno pitanje i ni jednu oblast „na duže staze“, u smislu da smo napravili toliki iskorak i postigli velike rezultate i da se time ne moramo više baviti. I ona poglavlja koja su spremna za zatvaranje zatvaramo samo privremeno, predstoji nam ogroman posao na svim poljima

 

 

MONITOR:  Momenat kada ćemo znati da li smo dobili IBAR približava se. Je li IBAR izvjestan?

MAROVIĆ: Da, dobijanje IBAR-a je izvjesno i ne bi tu  trebalo da bude nikakvih iznenađenja. S jedne strane, proces evropske integracije je zasnovan na principu zasluga (merit-based) i u okviru njega Evropska komisija utvrđuje politiku uslovljavanja, definiše mjerila koja treba ispuniti, prati njihovu realizaciju i daje svoju (pr)ocjenu o postignutom napretku. Zbog toga bi trebalo da je od presudnog značaja izvještaj koji je Evropska komisija već izradila i njime dala zeleno svjetlo da pređemo u završnu fazu pregovora. S druge strane, proces je i politički, države imaju pravo veta i mogu da blokiraju kandidatkinju za članstvo bez obzira na rezultate. U ovoj fazi, nema najave blokiranja i zato očekujem da ćemo krajem juna i formalno imati čemu se da se radujemo.

MONITOR: Slažete li se sa onima koji smatraju da je usvajanje IBAR zakona pokazalo da se reforma jedne od najvažnjih oblasti svela na  štrikiranje zadataka?

MAROVIĆ: Uzimajući u obzir preostala prelazna mjerila, njih 31, koje je ova Vlada „preuzela“ od prethodnih i krenula u njihovo ispunjavanje, a zbog specifičnih političkih prilika u državi, do sada su se pokazali kao najzahtjevniji politički uslovi koji su se odnosili na imenovanja u pravosuđu, a za koja je potrebna 2/3 ili 3/5 većina u Skupštini. Kada je ovo postignuto u parlamentu, „prozor i šansa“, koji se ukazali zbog geopolitičke situacije, su se još više odrškrinuli, a skroz otvorili zbog izbora za Evropski parlament na kojim su države članice željele da se pohvale i određenim rezultatima na Zapadnom Balkanu. Otuda smo imali intenzivnu komunikaciju institucija sa Evropskom komisijom, brze reakcije sa obje strane, konstruktivnu saradnju koja je u svakom trenutku imala jasan cilj – IBAR. Naravno, bilo je i lakše doći do tog cilja utoliko što smo još  na nivou ispunjavanja tehničkih uslova i tek predstoji da se usvojeno i sprovede u praksi. Zbog brzine su  napravljeni određeni propusti, koji nisu beznačajni, a odnose na često neadekvatno uključivanje zainteresovane javnosti, zanemarivanje konstruktivnih predloga, usvajanje problematičnih rješenja i sveukupno utisak je  da ćemo vrlo brzo morati dodatno da unaprjeđujemo ove zakone. IBAR jeste tehnički izvještaj i on do sada u procesu pregovora nije ni postojao, već su postojala samo mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, pa je zbog toga Evropskoj komisiji i bilo lakše da zažmuri na određene propuste. Iz „IBAR epizode“ treba izvući pouke za dalji tok pregovora: zadržati posvećen odnos s obje strane, a otkloniti nedostatke, i tehničke i suštinske.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DARKO DRLJEVIĆ, KARIKATURISTA: Karikatura ne može promijeniti svijet ali može svijest

Objavljeno prije

na

Objavio:

Karikatura je jednostavno glas razuma i duha, moćna onoliko koliko ima svijesti i kulture u društvu. Moćna koliko ima duha u narodu. Koliko ima prostora za nju u štampi i medijima. Ako toga nema, ona gubi svaki smisao

 

 

MONITOR: Od kada smo prvi put razgovarali, gotovo uvijek Vas pitam koliko nagrada ste do sada osvojili? Poslednjih mjeseci pristigla su neka nova priznanja. Važno je i reći da se radi o internacionalnim nagradama.

DRLJEVIĆ: Da, nagrade pristižu, povećava im se broj. U pravu ste, radi se o internacionalnim nagradama, njih i brojim. Domaćih ili nacionalnih gotovo da i nema, jer nema ni nacionalnih takmičenja. Ali imam jedno veliko priznanje, nije na spisku nagrada za karikaturu. Njega  sam dobio, a ne osvojio. A to je nagrada ili plaketa grada Kolašina za moj sveukupan doprinos kulturi mog rodnog grada, kojom se ponosim.

MONITOR: Za oko mi je zapala vaša novija karikatura „Pregovori“. Osim vrhunske ideje i izvedbe, vjerovatno i zbog aktuelnosti teme. Uvijek neki pregovori, i kod nas i u svijetu. Možete li je opisati i reći kako teče proces nastanka jednog ovakvog bisera?

DRLJEVIĆ: Radi se o karikaturi koja je upravo selektovana za nagradu u Brazilu. Pa eto, konstatujući da se puno pregovara, a  malo dogovara, napravio sam ilustraciju kako to ustvari izgleda. Naime, pošto su se ljudi toliko udaljili i otuđili, jedni druge niti čuju niti  razumiju. To mi liči na pijetla i sovu koji se uopšte ne mogu susresti, jer dok jedan spava  drugi je budan, i obratno.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR TRIFUNOVIĆ, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK BANJALUČKOG PORTALA BUKA: Nemoguća je misija ideju Velike Srbije sprovjesti u djelo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris Deklaracije usvojene  na Svesrpskom saboru u Beogradu – tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima.  Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima

 

 

MONITOR: Na nedavno održanim prvom Svesrpskom saboru u Beogradu, usvojena a je i Deklaracija o zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, tvrdi da se ne radi o projektu Velike Srbije. Kakvo je Vaše mišljenje?

TRIFUNOVIĆ: Na sreću srpskog naroda koji živi van Srbije, trenutno ne postoji neka vrsta političkog pokreta niti neka vrsta političke mogućnosti da se na projektu Velike Srbije radi na bilo koji način. Ta ideja je najviše štete upravo donijela srpskom narodu. Revitalizacija te ideje-pa makar i verbalna, donijela bi veliku štetu i mislim da akteri političke scene za tako šta ne mare. Ali, najveći je problem što političari koji trenutno vladaju na prostorima na kojima žive Srbi, bagatelišu ideju jedinstva- pa na svaki pomen kulturnog ili sličnog ekonomskog  povezivanja Srba, iz regije dobijamo bojazan i strahove da se tu ipak ne radi o nekom pokušaju objedinjavanja teritorija. Kako ne vjerujem u iskrenost naših političara ma šta da pričaju-sa trenutnim političkim i ekonomskim snagama, Veliku Srbiju sprovesti u djelo  to je nemoguća misija. I ako bi neko sa tim i krenuo, to bi se obilo Srbima o glavu, prije svih.

MONITOR: Stevandić je, u intervjuu RTS, rekao da će ona biti početkom jula ratifikovana u parlamentu RS, a da je njen značaj i u tome što tekst Deklaracije pokazuje i adekvatno razumijevanje novih globalnih geopolitičkih odnosa. Kakav  „pogled na svijet“ nudi ovaj srpsko-srpski dokument?

TRIFUNOVIĆ: Parlament RS  će da ratifikuje sve što Dodik zamišlja. Vi nemate društveni dijalog na bilo koju temu. Na temu ovako ozbiljnu-ako su tu temu o srpskom jedinstvu tako shvatili kao što su to tvrdili na Svesrpskom saboru, nije bilo nikakve debate u društvu. Čak nije bilo ni unutar političke scene jer je opozicija bila isključena iz svega toga da bi i oni rekli neko svoje mišljenje. Mada je ovdašnja opozicija isto toliko „zaljubljena“ u Vučića koliko je to  u Vučića politički zaljubljen i Dodik. Naravno, možemo pričati koliko je u tome iskrenosti. Ali, jednostavno, u ovom trenutku u politici RS, odgovara da oni prikažu da imaju slogu sa Vučićem. Što se tiče pogleda na svijet-to je, po meni, najvažniji obris ove Deklaracije, tu je rečeno vrlo jasno: Nas svijet ne zanima. Srbi šalju poruku svijetu: Jedino smo mi ispravni-svijet nije, pa ćemo mi funkcionisati po našim pravilima. To je, samo potvrda toga kako se politički Srbi ponašaju. To ide na štetu, prije svega-Srbima u RS i Srbiji. Ne postoji nikakav pogled na svijet –mi „žmirimo“ prema svijetu gledajući šta se tamo dešava i kako se svijet brzo mijenja. I poručujemo: Mi ćemo po našem. To je nemoguća misija.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo