Povežite se sa nama

Izdvojeno

BIVŠA FABRIKA KOŽE POLIMKA VIŠE NIJE PRIJETNJA OKOLINI: Otrovi konačno uklonjeni

Objavljeno prije

na

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je na svojoj fejsbuk stranici da je uklonila ukupno 85 tona opasnih materija koje su bile uskladištene u magacinima bivše fabrike koze Polimka u Beranama

 

Otrovi koji su se više od deceniju i po nalazili uskpadišteni u jednom betonskom skloništu u krugu bivše fabrike kože Polimka u Beranama, konačno su ovih dana uklonjeni sa tog mjesta.

Agencija za zaštitu životne sredine objavila je na svojoj fejsbuk stranici da je uklonila ukupno 85 tona opasnih materija koje su bile uskladištene u magacinima bivše fabrike koze Polimka u Beranama.

,,Iako je inspekcijskim nalazom na lokaciji bivše fabrike za preradu kože Kips Polimka AD Berane konstatovano 38.270 kg otpadnih hemikalija kojima je istekao rok trajanja i koje su opasne za okolinu, na dan njihovog pretovara pojavilo se 85 tona, ili više nego duplo”, naveli su iz Agencije.

Oni kažu da je Agencija za zaštitu životne sredine, sagledavajući sve činjenice i okolnosti, a prvenstveno ozbiljnost zatečene situacije i opasnost od daljeg neadekvatnog skladištenja supstanci koje su bila prijetnja zdravlju ljudi, riješila problem uklanjanjem hemikalija partnerstvom sa Hemosanom iz Bara.

,,Hemosan je uklonio oko 85 tona opasnih hemikalija. Intervencija koja bi koštala državu, prema procjenama ovog preduzeća, oko 350.000 €, ovaj put je urađena kao donacija saniranju još jednog ekološkog problema u državi, na čemu se ovoj kompaniji najtoplije zahvaljujemo”, saopštili su iz Agencije.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine naglasili su i da su podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica koje je odgovorno za dupliranje količine opasnih hemikalija u skladištu ove fabrike.

Mještani nekoliko beranskih naselja koja se nalaze najbliže nekadašnjoj industrijskoj zoni Rudeš, godinama su tražili od nadležnih državnih organa da što hitnije preduzmu mjere za uklanjanje opasnih hemikalija koje se skoro petnaest godina nalaze u krugu bivše fabrike kože.

Oni su još tada tvrdili da se u Polimkinim objektima i dalje nalazi više od pedeset tona zapaljivih i otrovnih materija koje su korišćene u procesu prerade i štavljenja kože i naglašavaju  da je krajnje začuđujuće što opasne hemikalije i pored brojnih upozorenja niko i ne pokušava da ukloni sa prostora gdje svakodnevno cirkuliše veliki broj ljudi, i što se zna da se radi o supstancama koje mogu da izazovu ekološku katastrofu neslućenih razmjera.

Dok su iz kompanije KIPS, koja je prije deceniju i po privatizovala fabriku za preradu kože Polimka u Beranama, tvrdili da su hemikalije i otrovi na sigurnom, stanovnici susjednih naselja i neki od bivših radnika nisu mislili tako.

,,Godinama se priča da su u krugu Polimke nakon njenog zatvaranja ostale tone i tone otrovnih i zapaljivih materijala koji su korišćeni u procesu proizvodnje i prerade kože. U saznanju smo da su u skloništima ostale i velike količine boja i lakova, razređivača, kao i drugih otrovnih materijala, poput sumporne, mravlje i sirćetne kiseline”, pričali su neki od mještana obližnjeg naselja Budimlja.

Isto se moglo čuti i od bivših radnika Polimke, koji navode da su stručne ekipe morale da istraže cijeli prostor koji je pripadao bivšoj fabrici kože i da odstrane sve ono što bi moglo negativno da utiče na zdravlje ljudi.

,,Hemikalije su bile upakovane u plastične bačve, podložne isparavanju”, kaže bivši sindikalni lider u ovoj kompaniji Dušan Veljić.

Prema njegovim riječima, da stvar bude još opasnija, radilo se o kisjelinama, bojama, lakovima i razređivačima koji su pri maloj nepažnji mogli da planu i izazovu eksploziju.

Iz preduzeća KIPS ranije su tvrdili da su oni postupili po nalogu inspekcije marta 2009. godine i da su izvršili sakupljanje hemikalija iz proizvodnih pogona i da su ih uskladištili u betonskom skladištu.

Isticali su da se to skladište nalazi pod stalnim nadzorom Ekološke inspekcije i da nema nikakvog razloga za bilo kakvu paniku.

Do stečaja 1992. godine bivša beranska Fabrika kože i kožne galanterije Polimka upošljavala je oko 750 radnika. Fabrika je odavno zatvorena, a preduzeće KIPS je u jednom dijelu otvorilo tržni centar.

Nije bivša fabrika kože Polimka jedina u kojoj su poslije gašenja ostali opasni materijalni i hemijske supstance.

U još nekim magacinima nekadašnjih fabrika na sjeveru Crne Gore još uvijek se kriju značajne i opasne količine zaboravljenih hemijskih materija koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje.

Iako fabrike odavno ne rade, hemikalije nijesu uklonjene iz propalih i potpuno neobezbijeđenih objekata.

Prema pouzdanim i provjerenim informacijama velike količine opasne i zaboravljene hemije nalaze se i u objektima bivše fabrike celuloze i papira u ovom gradu.

„Tu ima svega i svačega. Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija“, kazao je jedan od tehnologa.

On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih susptanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.

„Pored kaustične sode i natrijum-metasilikata rumunske prizvodnje, kalcijumoksida i aluminijum-sulfata, tu se nalazi i ogromna količina nedefinisanih supstanci”, kaže taj sagovornik.

On smatra da je vrlo opasno ostaviti sve to potpuno neobezbijeđeno.

„Zgrada laboratorije je u potpunom propadanju i te hemijske susptance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh. Dobrom dijelu tih hemikalija je istekao i rok važenja, a potpuno je nepoznato šta se dešava nakon toga“, priča ovaj tehnolog.

Prema riječima sagovornika Monitora, osim fabrika papira i fabrike kože u Beranama, trebalo bi provjeriti da li zaostale hemije, i u kojim količinama, ima u magacinima biše fabrike Impregnacije u Kolašinu, zatim u fabrici Dekor u Rožajama, u Vunarskom kombinatu u Bijelom Polju, bivšoj Šperani u Beranama.

„U nekadašnjem Termoventu u Andrijevici je trebalo da radi komora, ali taj proces nije završen. Trebalo bi provjeriti da li je imalo tamo neke hemije i gdje je odložena“, kažu tehnolozi.

Ove fabrike su svojevremeno građene na periferiji gradova, daleko od naselja. Sada su, širenjem i urbanizacijom, gradovi stigli do samih fabrika.

U Beranama se odmah pored bivših fabrika za preradu kože, kao i fabrike za proizvodnju papira, danas nalaze velika izbjeglička naselja sa hiljadama žitelja.

I druga velika prigradska naselja, poput Budimlje i Beransela, proširena su do granica nekadašnjih poslovnih krugova ovih kompanija.

Kada je pokrenuta priča o opasnim hemijskim materijama, i za Polimku se najprije tvrdilo da to nije istina.

                                                                                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

DAN NEZAVISNOSTI – 16 GODINA POTOM: Orao potkresanih nada

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Od suštinske važnosti će biti da Crna Gora sagradi državu u kojoj će bolje živjeti svi”, upozoravali su dobronamjerni nakon majskog referenduma 2006. Uzalud

 

Crna Gora između dva Dana nezavisnosti. Traje priča o neostvarenim željama: sloboda, demokratija, pravda, pristojne plate i penzije. I neodagnanim strahovima: kriminal, korupcija, vjerske i nacionalne podjele, siromaštvo, nepravda. Tu su, neko vrijeme, i obnovljene globalne prijetnje: pandemija, rat, glad.

Ponegdje, ipak, napredujemo.

Prošle godine u ovo doba odmjeravali smo – zastave. Jedna, crvena, površine 50X100 metara (5.000 kvadrata ili jedno poveće fudbalsko igralište) viorila se na Cetinju, svjedočeći patriotizam pod njom okupljenih. Druga, ,,najduža trobojka na ovim prostorima”, u Beranama je predstavljena kao iskaz nenatrunjenog rodoljublja dugačak svih 350 metara. S kraja na kraj.

Sada, umjesto zastava, naslovne stranice zauzimaju doskorašnji čelnici pravosuđa, danas pritvorenici Vesna Medenica i Blažo Jovanić. Mediji otkrivaju njihove saradnike, način djelovanja, privilegovane i oštećenje. Rano je za ozbiljnije računice o nezakonito stečenoj koristi i šteti pričinjenoj žrtvama uzurpiranog pravosudnog sistema. Posljedice slutimo, dok čekamo sljedeće privođenje. Biće ih, nepodijeljeno je mišljenje.

Ni zastave nijesu izašle iz mode. Samo su crnogorskim pridodate ukrajinske. Srpskima – ruske. Mašemo Evropi.

Između dva praznika dobili smo novu Vladu. Dritan Abazović zamijenio je Zdravka Krivokapića. Vesnu Bratić mijenja četvoro. S malo nade da će popraviti posljedice njenog rada. URA i SNP zadržali su mjesta u skupštinskim klupama namijenjena parlamentarnoj većini, a SD ona što pripadaju opoziciji. Ostali su zamijenili mjesta. I priču, prebacujući se sa jednog na drugo podešavanje.

Abazović je, neki dan, pod Ostrogom razgovarao sa patrijarhom SPC-a. Sličan razgovor Krivokapić je, prije nepunu godinu, vodio u beogradskoj Patrijaršiji. Tema – Temeljni ugovor, odnosno, mjesto SPC-a u Crnoj Gori i mjesto Crne Gore i njenih vlasti u sistemu pod ingerencijom srpskog patrijarha i Patrijaršije. A on je  sveobuhvatniji od liturgije i molitve.

Samo da ne umislimo kako su te konsultacije nešto što nam je donijela promjena vlasti nakon izbornog poraza DPS-a. Uoči prve proslave Dana nezavisnosti, 2007. godine, tadašnji ministar inostarnih poslova Milan Roćen razgovarao je sa ruskim patrijarhom o pozicijama koje će crkva imati u budućem Ustavu Crne Gore.

U  međuvremenu, u Moskvi smo stavljeni na listu ,,neprijateljskih zemalja”. A u Briselu, Berlinu, Parizu… nijesmo dokazali da smo partner od povjerenja. U bilo kom poslu. Evropska radiodifuzna unija (EBU) eliminisala je, onomad, glasove žirija iz Podgorice na izboru za pjesmu Evrovizije. EBU, saopšteno je, ,,krajnje ozbiljno shvata sve sumnjive pokušaje manipulisanja glasanjem na Eurosongu i ima pravo ukloniti takve glasove”. Saopštenje je pratila informacija da su glasovi iz Crne Gore, skupa sa onima iz Azerbejdžana, Gruzije, San Marina, Poljske i Rumunije – poništeni i izbrisani iz tabele.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE ZAPLIJENE BEZAKCIZNIH CIGARETA U LUCI BAR: Duvanski profit mijenja vlasnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uprava prihoda i carina zaplijenila oko 145.000 paketa cigareta u magacinima Slobodne carinske zone. Šta sad?

 

„Sa velikim stepenom sigurno kažemo da je šverc cigareta preko Luke Bar klinički mrtav“. Tako je premijer Dritan Abazović opisao zaplijenu oko 145.000 paketa cigareta, u magacinima barske Slobodne carinske zone.

„Plan Vlade je da se nakon oduzimanja stvori zakonski okvir i mogućnost da se cigarete izvezu iz zemlje, prodaju, a novac upumpa u budžet”, pojasnio je Abazović koji je prisustvovao početku utovara neocarinjenih cigareta.

Uprava prihoda i carina ranije je naložila Carinarnici Bar da oduzme duvanske proizvode, vrijedne više desetina miliona eura, prethodno ne produživši rok za njihovo skladištenje u Slobodnoj carinskoj zoni. Cigarete su oduzete zbog isteka rokova za izmještanje iz skladišta.

Abazović ističe da je šverc bio najunosniji posao u Crnoj Gori. Tvrdi da je riječ o poslu koji je težak 500 miliona eura godišnje. Kaže da želi da vrati kredibilitet Upravi carina i Luci Bar, nakon čije podrške je država dosla u situaciju da bude vlasnik preko 100.000 paketa duvana.

„Ovo nikada nije bio državni posao. To je velika prevara koja se plasirala. Mi danas završavamo sa ovim procesom. Počinje proces transporta koji će trajati nekoliko dana. Kao što smo obećali, izborićemo se sa svim vidovima kriminala i mafije”, rekao je Abazović.

Premijer je najavio mogućnost da dug Fonda za zdravtsveno osiguranje od 60 miliona eura pokriju iz sredstava od prodaje zaplijenjenih cigareta.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kaže da je intencija da se nakon što se popiše roba koja je pronađena i koja će se izmjestiti, izveze iz Crne Gore. On smatra da Luka Bar i Slobodna zona, koje su bile pod ružnim imidžom, treba da dobiju novo lice. Tvrdi da zaplijenjene cigarete ne mogu biti plasirane na našem tržištu.

„Dolazimo do nivoa da je ostalo malo prostora za nelegano tržište. Prvo ćemo da nađemo mehanizme akciznog opterećenja, kako bi imalo smisla da se pod punim nadzorom države iznese iz Crne Gore. Na taj način ćemo prihodovati ozbiljna sredstva. Ukoliko bi se sadašnja zakonska opterećenja, koja su sada na tržištu, primijenila na ovu robu, koja je nižeg kvaliteta, ona ne bi imala neku ekonomsku prohodnost”, kazao je Damjanović.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da je problem u tom planu to što dio tih cigareta uopšte ne može biti prodat. Pojasnila je da u švercu duvana postoje tri vrste cigareta koje se krijumčare.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ERVINA DABIŽINOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA: Čerečenje leša javne uprave i institucija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prethodna Vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem, a sadašnjoj se prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi,  ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo

 

MONITOR:  Imali smo i dvije vlade ekspertsku i manjinsku. Kako vidite jednu, kako drugu, njen sastav i mogućnosti?

DABIŽINOVIĆ: Svjedočimo velikim obećanjima nakon 30 avgusta koji su se pretvorili u svoju suprotnost. Promjena vlasti nije ispunila ni obećanja koje je dala niti očekivanja građanki/na Crne Gore. Vidjeli smo, a vidimo i sada, bjesomučno čerečenje leša javne uprave i institucija u koji se ubacuju partijski aktivisti po dubini i širini. U duhu takve politike imamo građane prvog, drugog i trećeg reda. U kontinuitetu se povećava jaz između sirotinje i bogatih. Nastavlja zloupotreba političke moći na rad institucije sistema što predstavlja nastavak prethodnika sa kojima se ne želi sarađivati, i tako gradi vlastita politička pozicija.  Često je to jedina tačka programa. Mislim da je o sastavima i jedne i druge vlade bilo dosta riječi. Svela bi sve na političku trgovinu i prevaru. Kako oni koji su u krvi do lakata iz devedesetih a njih je većina,  mogu biti pokretačka snaga državi koja je na aparatima. Zaključujem, prethodna vlada nije promijenila ambijent u kojem bi se razvlastio dotadašnji sistem a sadašnjoj se, prema kapacitetima koje ima i podršci koju može da obezbijedi, ne nazire riješenje te društvene patologije u kojoj se gubimo.

MONITOR:  Da li je nova Vlada u stanju da deblokira evropski proces imajući u vidu da su u njoj mnogi stari politički akteri, a da joj je parlamentarna podrška DPS?

DABIŽINOVIĆ: Prema onom što stiže iz sadašnje Vlade poruke su zbunjujuće. Strateški cilj  ulaska Crne Gore u EU  sada u javnom govoru prvog ministra dobija pandam u Otvorenom Balkanu. Ne bi trošila bespotrebno vrijeme čitalaca baveći se objašnjenima ovog unakrsnog zbunjivanja građana. Ne polažem prevelike nade u sadašnju Vladu. Po mom ubjeđenju ova Vlada bi trebalo da pripremi teren za izbore koji ne bi bili kompromitovani. O raščišćavanju problema i propadanja Crne Gore trebalo bi da povedemo široki društveni konsenzus jer je trideset godina ogroman period za uništavanje a mali za „ozdravljenje“. Društveni procesi koji bi trebalo da donesu duh jednog drugog vremena moraju početi oduzimanjem imovine onima koji su je stekli nelegalno ali i suočavnjem sa prošlošću devedesetih i lustracijom. Za to nam trebaju sve društvene snage i znanje cijelog svijeta ukoliko hoćemo da se procesi pokrenu nabolje.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo