Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILOŠA MEDENICU SUMNJIČE ZA ŠVERC DROGE I DUVANA: Sutkinja i sin

Objavljeno prije

na

U dešifrovanim prepiskama na zaštićenoj aplikaciji „Sky“, koje je istražnim organima dostavio Europol, Miloš  Medenica govori o poslovima sa dogom i duvanom, šalje slike sa oružjem, završava prolaz traženim kriminalcima, i hvali se zaštitom majke – predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Vesna i Miloš Medenica negirali su sve iz prepiske koju je Crnoj Gori poslao Europol

 

„Ja kad krenem, Dacko moj dobri, zaradim iz dva kamiona što ne mogu oni ni za godinu”. To je rečenica kojom se Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, hvalio bivšem policajcu Darku Laloviću u prepisci na zaštićenoj Sky aplikaciji.  Europol je još u oktobru crnogorskim organima proslijedio dešifrovane prepiske, koje ukazuju na to da je Medenica bio umiješan u šverc cigareta i narkotika.

Bivši pripadnik Sektora za obezbjeđenje štićenih ličnost Darko Lalović bio je dodijeljen da čuva Vesnu Medenicu, koja je 17 godina bila u vrhu pravosuđa. On je u decembru lišen slobode nakon što je u istoj Sky prepisci utvrđeno da je umiješan, između ostalog, u pokušaj ubistva istraživačke novinarke i urednice Libertasa Olivere Lakić. Osumnjičen je da je kriminalcima odavao službene tajne o kretanju određenih osoba. Zajedno sa Nikšićaninom Branislavom Karadžićem optužen je za umiješanost u krijumčarenje cigareta i opojnih droga.

Ime Miloša Medenice se ne spominje u tim spisima. On nije saslušan, niti pozvan na razgovor, povodom razmijenjenih poruka na kriptovanoj aplikaciji. U porukama je govorio o poslovima sa cigaretama, kokainom, marihuanom, slao fotografije sa zabranjenim automatskim oružjem, ali i govorio da će ga zaštititi majka, koja je tada još bila na čelu Vrhovnog suda.

„Ona sve zna od početka baš, zbog ne daj bože, da je u toku da nas može zaštititi. Istim napadamo kao oni na nas. Čak i gorim kad im ona zna sve i još su oni došli kod nje da je mole da im izađe u susret. I sve im završeno dok su meni obećavali kule i gradove. I kad su svoj interes završili počinju tako da se ponašaju bahato kao da su oni nama valjali. A osjetili da im se prećutalo jer su oni sve slagali. I to ih sad najviše boli. Oprostiti možemo za dobre pare, ali nikad zaboraviti nećemo kako su nas izigrali kao goveda“, piše u prepisci koju je objavio istraživački portal Libertas.

Miloš Medenica je napustio Crnu Goru dva dana nakon što je uhapšen Lalović. Vesna i Miloš Medenica su  negirali sve iz prepiske koju je Crnoj Gori poslao Europol.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT), na čelu sa Vladimirom Novovićem, ispituje da li je Miloš Medenica počinio bilo koje krivično djelo iz njihove nadležnosti. Predmet protiv Medenice  je, prema nezvaničnim saznanjima Monitora, formiran sredinom marta nakon što je Europol dostavio dopunu dokaza protiv njega. Protiv Miloša Medenice  SDT bi ubrzo mogli i zvanično pokrenuti istragu i raspisati međunarodnu potjernicu. U tom slučaju bi se istovremeno pokrenula i finansijska istraga kako bi se utvrdilo porijeklo njegove imovine. U SDT-u nijesu željeli zvanično da govore o detaljima istrage.

,,Specijalno državno tužilaštvo u konkretnom slučaju ispituje da li ima elemenata krivičnih djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, a o konkretnim radnjama koje je preduzelo ili namjerava da preduzme, nijesmo u mogućnosti da odgovorimo radi zaštite interesa postupka koji je u toku”, piše u odgovorima SDT-a.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i koordinator službi bezbjednosti kazao je da se protiv Vesne Medenice ne vodi nikakav postupak. Nije želio da komentariše da li je ona u državi jer bi, smatra, bilo neprimjereno da traži informacije da li su nekadašnji državni funkcioneri u zemlji.

,,Prema sinu Medenice očekujem da se preduzmu radnje u skladu sa zakonom. To važi za sve sinove i kćerke čije komunikacije upućuju na kriminalne aktivnosti”, rekao je Abazović.

Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević pozvao je Abazovića, glavnog specijalnog tužioca i Upravu policije da pokrenu istragu i objasne ko je štitio Miloša i Vesnu Medenicu. Saopštio je da je crnogorskim službama komunikacija Medenice i Lalovića dostupna od oktobra, ali da su oni zakasnili sa reakcijom, omogućivši sinu bivše predsjednice Vrhovnog suda da napusti Crnu Goru. Tvrdi da je izvjesno da je i Abazović imao tu prepisku još u oktobru.

Knežević tvrdi da nema dilemu da su i crnogorsko pravosuđe i UP nagriženi korupcijom i vezama sa organizovanim kriminalnim grupama. On je pitao postupajuću specijalnu tužiteljku Natašu Bošković, zašto nije privela Medenice i donijela naredbu o proširenju istrage protiv njih.

,,Jer su i sudije Vrhovnog suda imale uvid u komunikaciju, koju je evo vidjela čitava crnogorska javnost, da se sin Vesne Medenice, Miloš, slika sa automatima, poručuje drogu i aktivno govori o svom učešu u švercu cigareta i švercerskim klanovima grand i mojkovačkom klanu. To jasno govori da je neko iz SDT-a i UP-a omogućio Milošu Medenici, prije nego što se formirao predmet protiv njega, i to sa nedopustivim zakašnjenjem, da napusti Crnu Goru, da izbjegne kriivčno-pravno gonjenje, a očigledno je i garantovao njegovoj majci da će biti izuzeta od kriivčno-pravnog gonjenja”, pojašnjava Knežević.

Izvori Monitora tvrde da se Miloš Medenica, prema „operativnim informacijama“, skriva u jednoj državi Evropske unije. Potjernice za bivšim visokim funkcionerom Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozarem Marovićem i direktorom Atlas grupe Duškom Kneževićem nijesu urodile plodom. Ovo će biti  test za novo rukovodstvo Specijalnog državnog tužilaštva da pokažu kako će proći oni koji od dva kamiona zarade više nego  ostali za godinu.

 

Tražio da policija propusti „Pink Pantera“

Miloš Medenica je početkom prošle godine tražio od Lalovića da omogući da bez policijske kontrole u Kolašin stigne Goran Milašinović. Baranin Goran Milašinović navodno je član međunarodne grupe pljačkaša dijamanata Pink Panter. Milašinović je i sada u zatvoru. Osumnjičen je da je učestvovao u dvostrukom ubistvu na Veruši u oktobru 2020.

,,Da završiš da prođe Goran Milašinović oko 6 za Kolašin, hoće tu u Bjanku dvije noći da ostane. Sa A8, sad kreću. Blanka se zove ova đevojka što će da vozi… To sve nama ide u prilog “, zahtijeva od Lalovića Medenica.

Zbog pljačke radnje sa skupocjenim nakitom Milašinovića je tražila španska policija. Za njim je i Kipar raspisao potjernicu zbog ,,oružane pljačke i udruživanja zbog vršenja zločina”. Milašinović je u julu 2017. godine završio u zatvoru zbog sumnje da je povezan sa dvojicom saradnika koji su sredinom marta te godine opljačkali oko 150.000 eura iz filijale Prve banke u Beranama. On je uhapšen u aprilu prošle godine na Marezi zbog prijetnji bivšoj supruzi  i njenoj kumi koje je sreo ispred restorana u tom dijelu Podgorice. Dva mjeseca prije toga supruga Ena je zapalila Milašinovićev stan. Priznala je tužiocu da je to učinila. Miloš Medenica je od Lalovića tražio da, 14. februara 2021. godine, provjeri njeno kretanje.

,,Možeš li mi provjeriti je li Ena Milašinović prešla na Jabuku granični prelaz. Hitno mi je to”, napisao je Laloviću.

 

Darka Lalovića sumnjiče za šverc 550 kilograma marihuane

U spisima Vrhovnog suda, odnosno rješenju kojim je 14. marta Darku Laloviću i Branislavu Karadžiću produžen pritvor, piše da su njih dvojica tokom 2017. pa nadalje, na teritoriji Crne Gore postali pripadnici kriminalne organizacije koju je stvorilo za sada neidentifikovano lice – s ciljem vršenja krivičnih djela za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. U tom dokumentu piše i da su Lalović i Karadžić organizatori šverca oko 550 kilograma marihuane zbog koje su u januaru prošle godine uhapšeni Nikšićanin Marko Vojičić i Danilovgrađanin Slobodan Labović.

Drogu je, prema spisima, kupio Karadžić, ali policija i tužioci još nijesu otkrili od koga, niti koji su članovi klana utovarili marihuanu u kamion kojim je trebalo da bude odvezena u Italiju. Lalovića sumnjiče da je 26. januara 2021. godine u Podgorici, sa Karadžićem – ,,drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela, uklanjanjem prepreka za njegovo izvršenje”, odnosno da je i on učestvovao u kupovini marihuane.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo