Povežite se sa nama

Izdvojeno

NAPADI NA NOVINARE: I novi biju

Objavljeno prije

na

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su najavljivali tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. U praksi, sve je i dalje isto

 

Malo toga se promijenilo, moćni i bahati i dalje napadaju novinare. Ekipa Gradske TV napadnuta je u nedjelju u Budvi. Brat predsjednika Opštine Budva Marka Carevića vrijeđao je i napao novinarku i kamermana na radnom zadatku, dok su u blizini kamenoloma Platac, kojim gazduje firma Carinvest, snimali prilog o divljoj deponiji.

Iz Gradske TV su pojasnili da se Savo Carević, brat prvog čovjeka metropole turizma, unosio u lice novinarki Dubravki Perović, vrijeđao je i urlao na nju, dok je kamermanu Hariju Markoviću zabranio da snima njegovo divljanje i siledžijsko ponašanje.

Iz ove TV tvrde da nisu samo novinari bili na meti: „Osim na televizijsku ekipu, porodica Carević fizički je nasrnula na jednog od okupljenih mještana, ali je, srećom, veći incident spriječen, prije svega zahvaljujući prisebnosti ostalih okupljenih građana zaseoka Višnjeva, koji su za našu televiziju govorili o ugroženosti njihovih kuća i imanja od eksploatacije šljunka, te divlje deponije koju je na javnoj površini napravilo preduzeće Carinvest. Iz Gradske su najavili da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Sava Carevića zbog nasilničkog ponašanja.

I ovaj napad su zvaničnici i političari selektivno osudili, a dobro je došao i za politička prepucavanja.

Ranije ovakvi napadi nijesu imali povoljan epilog za novinare. Kada su tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin Miljan napali ekipu Vijesti 2009. godine – Borisa Pejovića i Mihaila Jovovića, sudu je trebalo tri godine da presudi. Mlađi Mugoša je osuđen na uslovnu kaznu od pola godine zbog nanošenja teških tjelesnih povreda uredniku Vijesti Jovoviću. Stariji Mugoša je kažnjen novčano, 400 eura, zbog vrijeđanja na javnom mjestu.

Slično, i kada je Velizar Marković, brat tadašnjeg premijera Duška Markovića, uputio novinaru dnevnog lista Dan Vladimiru Otaševiću prijetnje smrću u telefonskom razgovoru 2017. godine. Osnov­no dr­žav­no tu­ži­la­štvo u Pod­go­ri­ci od­ba­ci­lo je kri­vič­nu pri­ja­vu pro­tiv Mar­ko­vi­ća, jer je na­kon is­tra­žnih rad­nji utvr­di­lo da pri­jet­nje ko­je je Mar­ko­vić upu­tio Ota­ševiću ne pred­sta­vlja­ju ni­jed­no kri­vič­no dje­lo.

Da je došlo do promjena, bar što se tiče toga da novinare više neće moći nekažnjeno da šikaniraju i biju, gromoglasno su tvrdili tokom protekle godine iz nove vladajuće garniture. Napravljen je i iskorak pa je došlo do izmjena Krivičnog zakonika kojim su popisane i predviđene veće kazne za napade na novinare.

Međutim, u praksi, i dalje je isto. Nakon incidenta u Budvi, saopšteno je da službenici Uprave policije u saradnji sa državnim tužiocem u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru rade na rasvjetljavanju napada na ekipu Gradske RTV. Nakon dva dana slučaj je bio riješen, bar što se tiče tužilaštva. „Povodom incidenta koji se 10. 4. 2022. godine dogodio prilikom snimanja reportaže za Gradsku RTV, u blizini kamenoloma Platac u Opštini Kotor, dežurni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru naložio je službenicima Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor da se prikupe obavještenja od svih učesnika događaja, kao i da se pribavi video snimak koji je sačinjen tom prilikom od strane Gradske RTV. Nakon ocjene svih relevantnih činjenica, postupajući tužilac je ocijenio da se u konkretnom događaju radi o prekršaju, te je dato uputstvo službenicima policije da pokrenu prekršajni postupak“, navodi se u saopštenju koje potpisuje portparol ODT-a u Kotoru, državni tužilac Tijana Čelanović.

Sada je na policiji da li će dalje da goni počinioce incidenta. Ovakvo tumačenje tužilaštva čudi s obzirom da je kao veliki demokratski iskorak krajem protekle godine objavljeno da su usvojene izmjene Krivičnog zakonika koje se odnose na novinare i zaposlene u medijima.  Izmjenama je preciziran termin „posao od javnog značaja” i pet postojećih krivičnih djela prošireno dijelom koji precizira kazne u slučaju kada je napadnuto lice koje se bavi poslom od javnog značaja, a napad je vezan za njegov rad.

Usvojeno je, između ostalog, i novo krivično djelo „sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka“. A ono popisuje: „Ko neovlašćeno spriječi ili ometa štampanje, snimanje, prodaju ili rasturanje knjiga, časopisa, novina, audio i video kaseta ili drugih sličnih štampanih ili snimljenih stvari, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine“.

Radom tužilaštva povodom slučajeva napada na novinare nije bila zadovoljna čak ni prošla vlast. Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković 2013. najavio ispitivanje odgovornosti tužilaca koji su postupali u predmetu Mugoša–Jovović za vrijeme mandata Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić. Do toga nije došlo, pa nijesu ispitani ni nevjerovatni propusti tužilaca u slučaju Tufika Softića i ostalih.

Taj niz se nastavlja. U aktuelnom suđenju za napad na novinara Seada Sadikovića tužilaštvo uporno odbija da ustanovi šta se desilo sa ključnih 10 sekundi snimka prebijanja novinara. Neće u tužilaštvu čak ni da poslušaju zahtjev policije koja je insistirala: „da se utvrde razlozi zbog kojih nedostaje snimak u navedenom vremenu i da se utvrdi da li je neko od lica koja imaju pristup sistemu video nadzora sa eventualnom namjerom brisao ili dorađivao djelove video snimka“.

I pored deklarativno dobre volje nove vlasti, ne čudi ocjena Evropske komisije koja u posljednjem izvještaju navodi da je ostvaren ograničen napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima. „Uprkos određenim signalima od Vlade da će ovu oblast smatrati prioritetnom, prošlogodišnje preporuke samo su dijelom ispunjene i bezbjednost novinara ostaje ozbiljna briga. Puni i djelotvorni epilog u važnim predmetima napada na novinare tek treba da se obezbijedi“, piše u Izvještaju.

Da napomenemo da je protekla godina bila jedna od rekordnih po broju prijetnji i napada na novinare. Uprava policije ih je registrovala 25, a safejournalist, regionalna baza podataka o svim napadima na novinare, 28.

„Od ukupnog broja registrovanih slučajeva, nadležni tužilac je deset događaja kvalifikovao kao krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, osam događaja je rasvijetljeno i izvršioci su procesuirani, dok su dva događaja nerasvijetljena. Dodatno, u pet događaja su pokrenuti prekršajni postupci protiv izvršioca prekršaja, dok je u četiri događaja nadležni državni tužilac procijenio da nema elemenata izvršenja krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Iz Uprave policije navode da je pet predmeta dostavljeno tužiocu na ocjenu, odlučivanje i pravnu kvalifikaciju, dok je u jednom predmetu izrečena mjera upozorenja“, podaci su Sindikata medija.

Tokom protekle godine zabilježene su četiri prijetnje smrću novinarima. Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kolumnista Antene M Dragan Bursać i redakcija su primili otvorene prijetnje smrću putem društvene mreže Facebook sa naloga pod nazivom Marko Aprcović. Ovi slučajevi dobili su sudski epilog, a počinilac je osuđen na četiri mjeseca uslovno. Novinar Vijesti Borko Ždero dobio je prijetnje smrću zbog izvještavanja o eksploataciji šljunka na Morači u mjestu Botun, kada mu je jedan od mještana čiji je kamion kontrolisala policija rekao: „Dođeš li drugi put na moje privatno imanje, baciću te u Moraču”. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković je u Centru bezbjednosti Bijelo Polje prijavio da je putem društvene mreže Facebook primio poruku sa profila izvjesnog K.Č. iz Pljevalja u kojoj su upućene riječi uvrede i prijetnji da će ga „napasti na život i tijelo”.

Desila su se i četiri fizička napada. Ispred zgrade u kojoj živi napadnut je glavni i odgovorni urednik Monitora Esad Kočan, a ovo je i jedini slučaj napada tokom protekle godine koji je dobio sudski epilog. Počinilac je kažnjen sa 10 mjeseci zatvora. Fotoreporterka Pobjede Mara Babović napadnuta je dok pratila doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici. Slučaj nije prijavljen policiji. Novinar TV Vijesti Sead Sadiković napadnut je tokom „patriotskog” okupljanja u Bijelom Polju od strane nekoliko muškaraca. Sadiković je zadobio lakše povrede glave. Suđenje za ovaj napad je u toku. Novinarka Vijesti Jelena Jovanović pogođena je u glavu brisačem sa automobila tokom slavlja pristalica koalicije Za budućnost Nikšića. Protiv počinioca M.J. iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na štetu novinarke.

Broj prijetnji, vrijeđanja, omalovažavanja i ometanja da se radi posao je najveći, a mnogi slučajevi se i ne prijave.

Ove nedjelje objavljen je godišnji izvještaj Stejt dipartmenta. Za Crnu Goru se navodi: „Nasilje i maltretiranje novinara i dalje su problem“. Jesu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo