Povežite se sa nama

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ I MAROVIĆ, POSLIJE SVEGA: Ljudi od stida

Objavljeno prije

na

Opet je za visoku korupciju u Crnoj Gori platio Svetozar Marović, našavši se na američkoj crnoj listi, sa još šest korumpiranih balkanskih političara i funkcionera. Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na tu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. A onda se desio rat u Ukrajini

 

Ipak nije Milo Đukanović taj koji je završio na američkoj crnoj listi. Opet, platio je Svetozar Marović.

Američka vlada uvela je ekonomske sankcije nekadašnjem visokom funkcioneru DPS-a i bišem predsjedniku SCG, sada poznatijem kao šefu budvanske kriminalne grupe, zbog, kako je saopšteno, „destabilizirajućeg i koruptivnog djelovanja u regionu”.

U saopštenju američkog Ministarstva finansija, obrazlaže se da su Maroviću uvedene sankcije „zbog odgovornosti ili saučesništva, direktne ili indirektne umiješanosti u korupciju vezanu za Zapadni Balkan, uključujući i korupciju u ime ili povezanu sa vladom na Balkanu, ili aktuelnim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlade na Balkanu, kao što su pronevjera javne imovine, ili oduzimanje privatne imovine u ličnu korist ili političke svrhe, ili mito”.

Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na crnu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, višedecenijskog  premijera i isto toliko šefa vladajuće partije, tokom čije je vladavine zemlja postala prepoznata kao sistemski korumpirana, pa čak i mafijaška država. Panika u kabinetu Đukanovića za vrijeme Eskobarove posjete, te demantiji da je to razlog posjete visokog američkog funkcionera, išli su u prilog sumnjama da takva namjera SAD postoji. Na kraju – ništa. Barem zasad.

Kada je 2015. uhapšen Svetozar Marović, tada visoki funkcioner DPS-a, poznavaoci prilika to su objašnjavali dvojnom igrom Đukanovića. Tumačilo se da on na taj način uklanja potencijalne političke protivnike u partiji, a istovremeno tako ispunjava međunarodne obaveze u borbi protiv korupcije na visokom nivou.

Optužbe koje su Maroviću stavljene na teret od strane specijalnog tužilaštva kojim je rukovodio bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, u fiokama tužilaštva prethodno su skupljale prašinu godinama. Baš kao i brojne krivične prijave za korupciju protiv Đukanovića i njegove porodice – od afere Telekom do Limenke.

Marović je u maju 2016. godine pušten iz zatvora, nakon što je priznao krivicu i sklopio sporazum sa specijalnim tužilaštvom. Ubrzo je napustio zemlju, navodno zbog liječenja u Beogradu. Iako je za njim raspisana potjernica, srpske vlasti ne izručuju godinama Marovića Crnoj Gori. Poznavaoci ovdašnjih prilika iz svega vide zakulisne radnje, odnosno aranžman između moćnika koji je Maroviću za ćutanje omogućio slobodu.

Kada je uhapšen, Marović je, kako je i objasnio u pismu javnosti, odlučio da ćuti.  Novo pismo napisao je nakon što je objavljeno da se našao na američkoj crnoj listi i nakon izjave crnogorskog predsjednika Đukanovića tim povodom.

„Marović je bio najviši državni funkcioner u Crnoj Gori i državnoj zajednici, pa su pravosudni sistem Crne Gore i država Crna Gora pokazali beskompromisnost u realizaciji politike koja se tiče dosljedne primjene odredbi ustavno-pravnog sistema. Uz to treba podsjetiti da su obje vlade – i ona prije 30. avgusta 2020. godine i ova nakon 30. avgusta tražile od Srbije da ispunjava svoje obaveze saglasno ugovoru o međunarodno-pravnoj saradnji. Do danas nije došlo do ispunjavanja tih obaveza od strane Srbije. Vidio sam apel američkog zvaničnika prema g. Maroviću – da dođe u Crnu Goru. U redu, razumijem i taj apel, ali bih još prije razumio i apel koji bi trebalo uputiti državi Srbiji, zemlji koja je takođe kandidat u pregovorima s EU, da ispuni svoje obaveze iz ugovora o međunarodno-pravnoj saradnji i da odgovori na očekivanja države Crne Gore u slučaju izručivanja g. Marovića”, ocijenio je Đukanović.

Napomenuo je kako nije na njemu da komentariše zašto se na spisku SAD nalazi Marović: „Razumijem i pročitao sam obrazloženje da se želi djelovati prema svima koji ugrožavaju stabilan razvoj međudržavnih odnosa u našem regionu. Mogu da razumijem to obrazloženje, ali smatram da je važnije od toga da identifikujemo mjesto zastoja i pokušamo da djelujemo prema tom mjestu zastoja. U ovom slučaju, to je država Srbija, koja ne ispunjava obaveze iz međunarodnog ugovora”, rekao je Đukanović.

„Imaš li ti stida, čovječe”, uzvratio je Marović u otvorenom pismu Đukanoviću. U pismu koje su objavile beogradske Večernje novosti, Marović je optužio Đukanovića da je privatizovao državu i da se po tom osnovu njegova porodica obogatila.

„Srami se pred sobom kada nećeš pred onima koji ti i danas naivno vjeruju! Imaš ti, kažeš, razumjevanja za američke sankcije protiv mene koga si nekad prijateljem zvao. Jesu li to oni Amerikanci koje si plaćao preko lobističkih grupa uz pomoć svojih kumova ili oni preko Soroša? Da li sam ja ili ti doveo Deripasku u Crnu Goru? Da li sam ja ili ti mu prodao zemlju od 500.000 kvadratnih metara sa pogledom na more, po 10 evra, preko Opštine Kotor u dogovoru sa liberalima čineći danas većinom od DPS radikalno krilo liberala Crne Gore… po 10 evra… koju je on mojim seljanima plaćao stotinama evra i tako Crnu Goru oštetili za preko 100 miliona evra…”, dio je Marovićevog pisma, zbog koga je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet.

Tužilaštvo ispituje Marovićeve navode da je Đukanović povezan sa odlukom o prodaji zemljišta u kotorskoj opštini (Grblju) ruskom oligarhu Olegu Deripaski, kojom je država oštećena za preko 100 miliona eura. „Provjerićemo navode o prodaji zemlje, a ukoliko za ostalo što je pomenuo predmeti nisu formirani, i oni će biti”, saopštili su iz tužilaštva.

Marović poziva američke istražitelje da provjere šta imaju on i njegova porodica, a šta Đukanovići. „Da li sam ja potpisao svome sinu koncesiju za male hidrocentrale, kada si mi govorio nemoj Sveto da Miloš što radi sa državom, a tvoj Blažo može i to sa tvojim potpisom. Kako te nije sramota pred Crnom Gorom?! Da vidimo šta imaš ti, a šta ja?! Zovimo američke istražitelje pošto im ti vjeruješ, da ispitaju i tako utvrde šta ima tvoj brat, a šta moj, osim više godina zatvora gđe si ga ti poslao… Da utvrde što ima sve tvoja sestra i njen sin, a šta moje sestre, da posebno pokažu što to ima moj sin, a šta tvoj koji javno prijavljuje godišnji prihod od četiri miliona”.

U pismu Marović kaže da je on bio Sanader umjesto Đukanovića. „Za to si me mogao zamoliti da si bio čovjek, umjesto da sve radiš iza leđa prijatelja. Kao što sada pokušavaš na isti način da me ponovo zloupotebljavaš da bi spasio sebe, a ja ti i sada želim dobro, kao i svakom čovjeku”.

Analitičari smatraju da trenutna crna američka lista za Balkan nije konačna. Boris Marić, doskorašnji državni sekretar Ministarstva pravde, kazao je da je ukrajinska kriza možda promjenila „listu prioriteta”, ali da su na listi ostali oni koji podsticanjem visoke korupcije prave štetu demokratskim procesima u državama Zapadnog Balkana. „Marović je samo prvi u nizu onih koji treba da se nađu na njoj, po raznim osnovama”, kaže Marić.

U saopštenju američkog ministarstva finansija i Stejt dipartmenta, u dijelu u kom se obrazlaže zašto su sankcije određene bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, podsjeća da „postoje vjerodostojne informacije da je Gruevski zloupotrijebio ovlašćenja za traženje i primanje mita u zamjenu za vladine ugovore, prisvajanje javnih sredstava i miješanje u izborne procese kako bi stekao političku korist za sebe i svoju stranku”. Liči na Đukanovića. Konačno, američke finansijske institucije su utvrdile da je mito za prodaju Telekoma pošao visokom državnom funkcioneru i članovima njegove porodice.

Tu nije kraj sličnostima. Bivša državna tužiteljica BiH Gordana Tadić se našla na listi jer je svojim uticajem ometala sudske procese. „Postoje vjerodostojne informacije da je Tadić manipulisala slučajevima kako bi zaštitila političke pokrovitelje od krivičnog progona”, konstatuju američko Ministartsvo finansija i Stejt dipartment.

Neodoljivo podsjeća na Crnu Goru. Na sve njene ljude bez stida.

 

Američke sankcije u praksi

„Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i prihodi od imovine, određenih pojedinaca ili entiteta, koja se nalazi u Sjedinjenim Državama ili je u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u (Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija). OFAC-ovi propisi generalno zabranjuju sve transakcije američkih osoba ili osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili prihode od imovine označenih ili na drugi način blokiranih osoba”, obrazložilo je američko Ministartsvo finansija šta konkretno znače sankcije za sedam balkanskih funkcionera.

Branilac Svetozara Marovića, advokat Zdravko Begović saopštio je da Marović u Americi nema imovinu, te da zbog toga neće trpjeti praktičnu štetu. „Suštinski, ta jedna mjera koja se tiče ekonomskih sankcija njega neće dodirivati. Smatram da je ona donesena kako bi se podstaklo njegovo izručenje iz Srbije a kao potvrda toga stoji činjenica da je danas Ministarstvo pravde uputilo urgenciju Ministarstvu pravde Srbije, kako bi ono postupilo po potjernici radi izručenja”, ocijenio je Begović.

 

Sankcije i Balkan: Šta se kuva na Zapadu

Osim Svetozara Marovića, na američkoj crnoj listi završilo je još šest balkanskih funkcionera i javnih ličnosti.

Na listi su još po dvije osobe iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.

Sankcije su uvedene bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom i bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove (UBK) Saši Mijalkovom. Na listi su bivša državna tužiteljka BiH Gordana Tadić, Asim Sarajlić, poslanik u Parlamentu BiH i doskorašnji visoki zvaničnik Stranke demokratske akcije (SDA). Što se tiče Albanije, ekonomske sankcije su uvedene Akifu Rakipiju, bivšem poslaniku i Jiliju Ndrokiju, vlasniku medija.

„Te smo radnje preduzeli kao odgovor na umiješanost ovih bivših zvaničnika u značajnu korupciju. Njihovi postupci potkopali su vladavinu prava, demokratske institucije i javne procese u obje zemlje i narušili vjeru javnosti u njihove vlade”, navodi se između ostalog u saopštenju američkog Ministarstva finansija i Stejt dipartmenta.

To nijesu jedine kaznene mjere Zapada kada je u pitanju region. Britanija je 11. aprila objavila da je nakon Amerike i ona uvela sankcije Miloradu Dodiku, članu  Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS i predsjednici tog bh. entiteta Željki Cvijanović zbog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo