Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN ROMA U CRNOJ GORI, IZ GODINE U GODINU: Ista meta – isto odstojanje

Objavljeno prije

na

Rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri pokazali su – svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje – najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori

 

Još jedan Međunarodni dan Roma je za nama. Dan kada se političari i drugi donosioci odluka zabrinuto osvrću na viševjekovnu neravnopravnost, stigmatizaciju i getoizaciju jednog naroda. I sjutradan – zaborave. Do sljedećeg 8. aprila.

Svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. To su pokazali rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri.

,,Živio sam po kontejnerima, na ulici, i nijesam imao podršku roditelja. Tu i tamo, našao bi se dobar čovjek koji bi mi pomogao da nešto zaradim. Sjećam se kada su me u jednom restoranu zadužili za izbacivanje smeća, a zauzvrat sam dobijao besplatne obroke. Mnogo je loših stvari bilo u mom životu, i sve su ostavile posljedice”, kaže za Monitor Sabedin Salihi.

Rođen je u Podgorici. Od kuće je otišao  vrlo mlad, i sada živi na vrhu Sutormana, oko 20 kilometara od Bara.  Ima petoro djece, a jedno je i usvojio. Najveća mu je želja, kako ističe, da im pruži dobro obrazovanje. ,,Želim im drugačiju budućnost, i dajem sve od sebe da idu u školu, kako bi kasnije mogli da nađu posao i da stvore sebi nešto”.

Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori.

Prema UNICEF-ovoj studiji Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori, stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata.

,,Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društvenoprihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema našim nalazima, posebno su ranjiva romska djeca starosti do šest godina kojoj su uskraćeni adekvatan smještaj i hrana”, saopštili su iz UNICEF-a u Crnoj Gori.

Salihijeva djeca, kako ističe, sporo napreduju u školi, gdje nerijetko trpe šikaniranje i uvrede od vršnjaka. Dešava se i da izostaju, jer on i njegova žena nemaju uvijek uslova da ih odvedu u grad. Nakon časova – prose. Tako sakupljaju novac za gorivo.

Prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori iz 2018.), samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 odsto završi osnovnu, a sedam odsto srednju školu. Oko 29 odsto Roma uzrasta od 20 do 24 godine stupilo je u brak prije 15. godine.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander pozvao je na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. ,,To podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Pozivamo i na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka”, saopštio je on.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je sistemska zapuštenost obrazovanja romske djece dodatno pogoršana tokom trajanja pandemije virusa COVID-19. ,,Pružala im se pomoć uglavnom samo kroz projekte međunarodnih organizacija, na šta ukazuje i izvještaj Evropske komisije (EK). Predrasude drže romsku populaciju na marginama. Kontinuirano loš položaj ove društvene grupe i naglašava značaj razvoja učinkovitih mjera obrazovne politike i funkcionalnog opismenjavanja, kao ključnih elemenata za prevazilaženje socijalne isključenosti Roma”, saopštili su iz te nevladine organizacije.

Romi i Egipćani u Crnoj Gori, prema riječima zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ombudsmana Siniše Bjekovića, većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost predrasudama i diskriminaciji. Kvalitetno obrazovanje RE zajednice, kako je istakao, uslov je bez kojeg je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, prvenstveno rada. ,,Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja. Očekujemo da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju njihovog radno-pravnog statusa”, kazao je Bjeković.

Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu, preko kojih bi imali priliku da utiču na stvaranje zakonodavnih i drugih politika. Iz Institucije Zaštitnika su, u posljednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini Crne Gore, preporučili da se pristupi stvaranju pretpostavki za zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i lokalnim skupštinama, saglasno principu afirmativne akcije.

Kako je još saopšteno iz Kancelarije Bjekovića, potrebno je promovisanje uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji inspirišu svoje okruženje. Jedna među njima je djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije.

Sistem obrazovanja Roma u Crnoj Gori, u kvantitativnom smislu, napredovao je. Kvalitativno, nije. Mnoga djeca završe osnovnu školu, a da nijesu elementarno pismena.

O identitetu, istoriji i kulturi Roma, podgorički srednjoškolci ne znaju gotovo ništa, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje NVO Phiren Amenca čiji je izvršni direktor Elvis Beriša. Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je predviđen i slobodni nastavni plan i program, u okviru kog bi nastavnici trebalo da, u saradnji sa lokalnom zajednicom, mrežom roditelja i djecom, problematizuju socijalno osjetljiva pitanja. U praksi, rijetko se događa da to budu ,,romska” pitanja.

Iz NVO Phiren Amenca, krajem januara ove godine, uz pomoć Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, organizovali su posjetu Jasenovcu za srednjoškolce različitih nacionalnih pozadina, kako bi ih informisali o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Na tu temu, uz utiske mladih sa ovog mjesta, snimili su i dokumentarni film, čija je premijera u subotu, 16. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP).

,,Nije važno jesam li ja Rom. Važno je kakav sam čovjek”, zaključuje Salihi. Rom – čovjek.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA I NJEGOVIH PARTNERA U KRIMINALNIM DUVANSKIM POSLOVIMA: Novović ušao u Grand

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ove sedmice uhapšeno je više crnogorskih biznismena i policajaca zbog kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera.  Jedno ime među njima posebno se ističe.  Aleksandar Mijajlović je često  povezivan sa građevinskom kompanijom Bemax, koja je svoj rast doživjela u vrijeme Đukanovićevog režima, poslujući sa državom u milionskim obrtima.

Osim Mijajlovića, uhapšeni su vlasnici podgoričke kompanije DG group Golub Vojinović i Dejan Jokić, te policajci Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Narednog dana u okviru iste istrage, uhapšeni su u Nikšiću  Zoran Đukanović, vlasnik kompanije Đukanović company , Mileta Simanić i Milan Rogač. Takođe. U Nikšiću je uhapšen i Milenko Rabrenović, dugogodišnji šef obezbjeđenja Veselina Veljovića. Rabrenoviću je ranije suđeno zbog prijetnji  novinarki  Oliveri Lakić, dok je u Vijestima pisala o švercu cigareta, ali je na kraju oslobođen.

Mijajlovića Specijalno tužilaštvo vidi kao jednog od dva šefa ove kriminalne grupe. Ko je drugi šef, još nije poznato, ali su najavljena nova hapšenja. Prema spisima SDT, kako navode mediji, Mijlovićeva  grupa krijumčarila je cigarete na međunarodnom planu najmanje tri godine – od 2019. do kraja 2021. godine. Akcija SDT i SPO pokrenuta je na osnovu saradnje i podataka Europola.

Mijajlović nije zvanično suvlasnik Bemaxa, iako ga javnost tako percipira. Ipak, brojne su i zvanične njegove veze sa tom moćnom građevinskom firmom. Prema podacima Registra privrednih kompanija, Mijajlović ima funkcije u tri kompanije čiji je osnivač Bemax –   direktor je Alec Montenegro,  član  Upravnog odbora  Arena B i ovlašćeni  zastupnik  S & I INVEST.  Osim Mijajlovića kao stvarni suvlasnik Bemaxa javnost percipira Ranka Ubovića, još jednog podgoričkog biznismena. Zvanično, njegov sin Ivan Ubović, vlasnik je kompanije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

100 GODINA ODĆUTANOG ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA( MUSLIMANIMA) ŠAHOVIĆA: Može li Crna Gora pogledati sebi u oči

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezolucijom koju su u ime  Odbora za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima potpisali Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i  akademik  Šerbo Rastoder, traži se  da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima, navodi se, treba unijeti u obrazovne i nastavne programe Traži se i da se pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih susjeda muslimana

 

Početkom februara Skupštini Crne Gore i svim poslaničkim klubovima je poslat prijedlog rezolucije koji je uputio  Odbor za obilježavanje stogodišnjice genocida u Šahovićima (današnje Tomaševo) 1924. Potpisnici su predsjednik i potpredsjednik Odbora – Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić i istoričar i akademik  Šerbo Rastoder. Da bi formalno ušao u skupštinsku proceduru, neophodna su najmanje četiri potpisa poslanika.

U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Rastoder je istakao da je Prijedlog rezolucije o genocidu, kako je zvanično nazvana, „pitanje časti sojske i čojske Crne Gore, njenog građanskog karaktera i multinacionalne politike“.

Rezolucijom se traži da parlament osudi zločin, omogući obilježavanje 100 godina od masakra i podizanje spomen-obilježja stradalima. Zločin u Šahovićima treba unijeti u obrazovne i nastavne programe kao “nedopustivu pojavu u civilizovanom društvu”. Traži se i da se posebno pomenu osobe pravoslavne vjere koje su tada spasile jedan broj svojih komšija muslimana od pogroma razularene mase koja je brojala oko dvije hiljade ljudi došlih uglavnom iz Polja, Mojkovca, ali i iz okolnih mjesta u Vraneškoj dolini.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VLADA I PROSVJETA: Bolje tri dan štrajkovati, nego tri mjeseca pregovarati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Razočaranost roditelja i podsmijeh učenika pratili su tri dana štrajka, do koga je došlo zbog neodgovornosti vlasti da se suoči sa problemom. Kad prijetnje i političke egzibicije nijesu uspjele, dogovor je postignut za tri dana, nakon tri mjeseca ignorisanja

 

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od duhovitih komentara na društvenim mrežama tokom neizvjesnosti oko odlaska učenika u školu. U nedjelju veče roditelji i učenici su  do  kasno čekali što će im nastavnici javiti: ide li se ili ne ide sjutra u školu? Većina učenika u školu ipak nije išla. Javnost je pratila kako vlast pokušava da se što prije izvuče iz neugodne situacije u koju je sebe dovela.

Nakon tri dana štrajka, Sindikat prosvjete i Vlada postigli su sporazum. Koeficijenti u prosvjeti će se uvećati od 1. jula za 10 odsto, a od 1. septembra najmanje 17 odsto. Dogovor je postignut nakon trosatnih pregovora na sjednici Glavnog odbora Sindikata prosvjete kojoj su prisustvovali premijer Milojko Spajić i  ministri prosvjete i finansija, Anđela Jakšić-Stojanović i Novica Vuković. Premijer i ministar prosvjete skoro cijeli februar nijesu imali kad da se sastanu sa prosvjetarima, zbog ranije preuzetih obaveza i putovanja.

Da je prosvjeta ovoj, kao i prethodnim vladama, sporedna briga  bilo je jasno kada su prosvjetni radnici iz medija saznali da neće biti ništa od već dogovorenog povećana plata koje su očekivali od januara ove godine.

Prosvjetari su tražili da se poštuje Granski kolektivni ugovor, prema kojem ih je sljedovalo 10 odsto bruto povećanja od 1. januara ove godine. Iz Vlade su im odgovorili da Ministartsvo finansija taj trošak nije planiralo, te da je za to kriva prošla  Vlada. Sindikat je krajem decembra organizovao štrajk upoozorenja,  i dao  rok do kraja januara za dogovor  o povećanju zarada. Ako dogovora ne bude, najavili su – štrajk. Radna grupa u kojoj su predstavnici ministarstva i sindikata nije se sastajala nakon srijede, 7. februara, kada su imali prvi i jedini sastanak. Tada su nadležne obavijestili  da 19. februara kreću u štrajk.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 23. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo