Rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri pokazali su – svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje – najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori
Još jedan Međunarodni dan Roma je za nama. Dan kada se političari i drugi donosioci odluka zabrinuto osvrću na viševjekovnu neravnopravnost, stigmatizaciju i getoizaciju jednog naroda. I sjutradan – zaborave. Do sljedećeg 8. aprila.
Svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. To su pokazali rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri.
,,Živio sam po kontejnerima, na ulici, i nijesam imao podršku roditelja. Tu i tamo, našao bi se dobar čovjek koji bi mi pomogao da nešto zaradim. Sjećam se kada su me u jednom restoranu zadužili za izbacivanje smeća, a zauzvrat sam dobijao besplatne obroke. Mnogo je loših stvari bilo u mom životu, i sve su ostavile posljedice”, kaže za Monitor Sabedin Salihi.
Rođen je u Podgorici. Od kuće je otišao vrlo mlad, i sada živi na vrhu Sutormana, oko 20 kilometara od Bara. Ima petoro djece, a jedno je i usvojio. Najveća mu je želja, kako ističe, da im pruži dobro obrazovanje. ,,Želim im drugačiju budućnost, i dajem sve od sebe da idu u školu, kako bi kasnije mogli da nađu posao i da stvore sebi nešto”.
Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori.
Prema UNICEF-ovoj studiji Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori, stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata.
,,Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društvenoprihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema našim nalazima, posebno su ranjiva romska djeca starosti do šest godina kojoj su uskraćeni adekvatan smještaj i hrana”, saopštili su iz UNICEF-a u Crnoj Gori.
Salihijeva djeca, kako ističe, sporo napreduju u školi, gdje nerijetko trpe šikaniranje i uvrede od vršnjaka. Dešava se i da izostaju, jer on i njegova žena nemaju uvijek uslova da ih odvedu u grad. Nakon časova – prose. Tako sakupljaju novac za gorivo.
Prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori iz 2018.), samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 odsto završi osnovnu, a sedam odsto srednju školu. Oko 29 odsto Roma uzrasta od 20 do 24 godine stupilo je u brak prije 15. godine.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander pozvao je na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. ,,To podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Pozivamo i na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka”, saopštio je on.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je sistemska zapuštenost obrazovanja romske djece dodatno pogoršana tokom trajanja pandemije virusa COVID-19. ,,Pružala im se pomoć uglavnom samo kroz projekte međunarodnih organizacija, na šta ukazuje i izvještaj Evropske komisije (EK). Predrasude drže romsku populaciju na marginama. Kontinuirano loš položaj ove društvene grupe i naglašava značaj razvoja učinkovitih mjera obrazovne politike i funkcionalnog opismenjavanja, kao ključnih elemenata za prevazilaženje socijalne isključenosti Roma”, saopštili su iz te nevladine organizacije.
Romi i Egipćani u Crnoj Gori, prema riječima zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ombudsmana Siniše Bjekovića, većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost predrasudama i diskriminaciji. Kvalitetno obrazovanje RE zajednice, kako je istakao, uslov je bez kojeg je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, prvenstveno rada. ,,Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja. Očekujemo da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju njihovog radno-pravnog statusa”, kazao je Bjeković.
Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu, preko kojih bi imali priliku da utiču na stvaranje zakonodavnih i drugih politika. Iz Institucije Zaštitnika su, u posljednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini Crne Gore, preporučili da se pristupi stvaranju pretpostavki za zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i lokalnim skupštinama, saglasno principu afirmativne akcije.
Kako je još saopšteno iz Kancelarije Bjekovića, potrebno je promovisanje uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji inspirišu svoje okruženje. Jedna među njima je djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije.
Sistem obrazovanja Roma u Crnoj Gori, u kvantitativnom smislu, napredovao je. Kvalitativno, nije. Mnoga djeca završe osnovnu školu, a da nijesu elementarno pismena.
O identitetu, istoriji i kulturi Roma, podgorički srednjoškolci ne znaju gotovo ništa, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje NVO Phiren Amenca čiji je izvršni direktor Elvis Beriša. Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je predviđen i slobodni nastavni plan i program, u okviru kog bi nastavnici trebalo da, u saradnji sa lokalnom zajednicom, mrežom roditelja i djecom, problematizuju socijalno osjetljiva pitanja. U praksi, rijetko se događa da to budu ,,romska” pitanja.
Iz NVO Phiren Amenca, krajem januara ove godine, uz pomoć Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, organizovali su posjetu Jasenovcu za srednjoškolce različitih nacionalnih pozadina, kako bi ih informisali o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Na tu temu, uz utiske mladih sa ovog mjesta, snimili su i dokumentarni film, čija je premijera u subotu, 16. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP).
,,Nije važno jesam li ja Rom. Važno je kakav sam čovjek”, zaključuje Salihi. Rom – čovjek.
Andrea JELIĆ
INTERVJU4 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice