Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN ROMA U CRNOJ GORI, IZ GODINE U GODINU: Ista meta – isto odstojanje

Objavljeno prije

na

Rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri pokazali su – svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje – najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori

 

Još jedan Međunarodni dan Roma je za nama. Dan kada se političari i drugi donosioci odluka zabrinuto osvrću na viševjekovnu neravnopravnost, stigmatizaciju i getoizaciju jednog naroda. I sjutradan – zaborave. Do sljedećeg 8. aprila.

Svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. To su pokazali rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri.

,,Živio sam po kontejnerima, na ulici, i nijesam imao podršku roditelja. Tu i tamo, našao bi se dobar čovjek koji bi mi pomogao da nešto zaradim. Sjećam se kada su me u jednom restoranu zadužili za izbacivanje smeća, a zauzvrat sam dobijao besplatne obroke. Mnogo je loših stvari bilo u mom životu, i sve su ostavile posljedice”, kaže za Monitor Sabedin Salihi.

Rođen je u Podgorici. Od kuće je otišao  vrlo mlad, i sada živi na vrhu Sutormana, oko 20 kilometara od Bara.  Ima petoro djece, a jedno je i usvojio. Najveća mu je želja, kako ističe, da im pruži dobro obrazovanje. ,,Želim im drugačiju budućnost, i dajem sve od sebe da idu u školu, kako bi kasnije mogli da nađu posao i da stvore sebi nešto”.

Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori.

Prema UNICEF-ovoj studiji Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori, stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata.

,,Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društvenoprihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema našim nalazima, posebno su ranjiva romska djeca starosti do šest godina kojoj su uskraćeni adekvatan smještaj i hrana”, saopštili su iz UNICEF-a u Crnoj Gori.

Salihijeva djeca, kako ističe, sporo napreduju u školi, gdje nerijetko trpe šikaniranje i uvrede od vršnjaka. Dešava se i da izostaju, jer on i njegova žena nemaju uvijek uslova da ih odvedu u grad. Nakon časova – prose. Tako sakupljaju novac za gorivo.

Prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori iz 2018.), samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 odsto završi osnovnu, a sedam odsto srednju školu. Oko 29 odsto Roma uzrasta od 20 do 24 godine stupilo je u brak prije 15. godine.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander pozvao je na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. ,,To podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Pozivamo i na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka”, saopštio je on.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je sistemska zapuštenost obrazovanja romske djece dodatno pogoršana tokom trajanja pandemije virusa COVID-19. ,,Pružala im se pomoć uglavnom samo kroz projekte međunarodnih organizacija, na šta ukazuje i izvještaj Evropske komisije (EK). Predrasude drže romsku populaciju na marginama. Kontinuirano loš položaj ove društvene grupe i naglašava značaj razvoja učinkovitih mjera obrazovne politike i funkcionalnog opismenjavanja, kao ključnih elemenata za prevazilaženje socijalne isključenosti Roma”, saopštili su iz te nevladine organizacije.

Romi i Egipćani u Crnoj Gori, prema riječima zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ombudsmana Siniše Bjekovića, većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost predrasudama i diskriminaciji. Kvalitetno obrazovanje RE zajednice, kako je istakao, uslov je bez kojeg je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, prvenstveno rada. ,,Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja. Očekujemo da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju njihovog radno-pravnog statusa”, kazao je Bjeković.

Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu, preko kojih bi imali priliku da utiču na stvaranje zakonodavnih i drugih politika. Iz Institucije Zaštitnika su, u posljednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini Crne Gore, preporučili da se pristupi stvaranju pretpostavki za zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i lokalnim skupštinama, saglasno principu afirmativne akcije.

Kako je još saopšteno iz Kancelarije Bjekovića, potrebno je promovisanje uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji inspirišu svoje okruženje. Jedna među njima je djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije.

Sistem obrazovanja Roma u Crnoj Gori, u kvantitativnom smislu, napredovao je. Kvalitativno, nije. Mnoga djeca završe osnovnu školu, a da nijesu elementarno pismena.

O identitetu, istoriji i kulturi Roma, podgorički srednjoškolci ne znaju gotovo ništa, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje NVO Phiren Amenca čiji je izvršni direktor Elvis Beriša. Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je predviđen i slobodni nastavni plan i program, u okviru kog bi nastavnici trebalo da, u saradnji sa lokalnom zajednicom, mrežom roditelja i djecom, problematizuju socijalno osjetljiva pitanja. U praksi, rijetko se događa da to budu ,,romska” pitanja.

Iz NVO Phiren Amenca, krajem januara ove godine, uz pomoć Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, organizovali su posjetu Jasenovcu za srednjoškolce različitih nacionalnih pozadina, kako bi ih informisali o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Na tu temu, uz utiske mladih sa ovog mjesta, snimili su i dokumentarni film, čija je premijera u subotu, 16. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP).

,,Nije važno jesam li ja Rom. Važno je kakav sam čovjek”, zaključuje Salihi. Rom – čovjek.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo