Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN ROMA U CRNOJ GORI, IZ GODINE U GODINU: Ista meta – isto odstojanje

Objavljeno prije

na

Rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri pokazali su – svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje – najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori

 

Još jedan Međunarodni dan Roma je za nama. Dan kada se političari i drugi donosioci odluka zabrinuto osvrću na viševjekovnu neravnopravnost, stigmatizaciju i getoizaciju jednog naroda. I sjutradan – zaborave. Do sljedećeg 8. aprila.

Svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. To su pokazali rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri.

,,Živio sam po kontejnerima, na ulici, i nijesam imao podršku roditelja. Tu i tamo, našao bi se dobar čovjek koji bi mi pomogao da nešto zaradim. Sjećam se kada su me u jednom restoranu zadužili za izbacivanje smeća, a zauzvrat sam dobijao besplatne obroke. Mnogo je loših stvari bilo u mom životu, i sve su ostavile posljedice”, kaže za Monitor Sabedin Salihi.

Rođen je u Podgorici. Od kuće je otišao  vrlo mlad, i sada živi na vrhu Sutormana, oko 20 kilometara od Bara.  Ima petoro djece, a jedno je i usvojio. Najveća mu je želja, kako ističe, da im pruži dobro obrazovanje. ,,Želim im drugačiju budućnost, i dajem sve od sebe da idu u školu, kako bi kasnije mogli da nađu posao i da stvore sebi nešto”.

Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori.

Prema UNICEF-ovoj studiji Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori, stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata.

,,Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društvenoprihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema našim nalazima, posebno su ranjiva romska djeca starosti do šest godina kojoj su uskraćeni adekvatan smještaj i hrana”, saopštili su iz UNICEF-a u Crnoj Gori.

Salihijeva djeca, kako ističe, sporo napreduju u školi, gdje nerijetko trpe šikaniranje i uvrede od vršnjaka. Dešava se i da izostaju, jer on i njegova žena nemaju uvijek uslova da ih odvedu u grad. Nakon časova – prose. Tako sakupljaju novac za gorivo.

Prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori iz 2018.), samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 odsto završi osnovnu, a sedam odsto srednju školu. Oko 29 odsto Roma uzrasta od 20 do 24 godine stupilo je u brak prije 15. godine.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander pozvao je na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. ,,To podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Pozivamo i na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka”, saopštio je on.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je sistemska zapuštenost obrazovanja romske djece dodatno pogoršana tokom trajanja pandemije virusa COVID-19. ,,Pružala im se pomoć uglavnom samo kroz projekte međunarodnih organizacija, na šta ukazuje i izvještaj Evropske komisije (EK). Predrasude drže romsku populaciju na marginama. Kontinuirano loš položaj ove društvene grupe i naglašava značaj razvoja učinkovitih mjera obrazovne politike i funkcionalnog opismenjavanja, kao ključnih elemenata za prevazilaženje socijalne isključenosti Roma”, saopštili su iz te nevladine organizacije.

Romi i Egipćani u Crnoj Gori, prema riječima zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ombudsmana Siniše Bjekovića, većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost predrasudama i diskriminaciji. Kvalitetno obrazovanje RE zajednice, kako je istakao, uslov je bez kojeg je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, prvenstveno rada. ,,Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja. Očekujemo da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju njihovog radno-pravnog statusa”, kazao je Bjeković.

Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu, preko kojih bi imali priliku da utiču na stvaranje zakonodavnih i drugih politika. Iz Institucije Zaštitnika su, u posljednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini Crne Gore, preporučili da se pristupi stvaranju pretpostavki za zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i lokalnim skupštinama, saglasno principu afirmativne akcije.

Kako je još saopšteno iz Kancelarije Bjekovića, potrebno je promovisanje uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji inspirišu svoje okruženje. Jedna među njima je djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije.

Sistem obrazovanja Roma u Crnoj Gori, u kvantitativnom smislu, napredovao je. Kvalitativno, nije. Mnoga djeca završe osnovnu školu, a da nijesu elementarno pismena.

O identitetu, istoriji i kulturi Roma, podgorički srednjoškolci ne znaju gotovo ništa, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje NVO Phiren Amenca čiji je izvršni direktor Elvis Beriša. Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je predviđen i slobodni nastavni plan i program, u okviru kog bi nastavnici trebalo da, u saradnji sa lokalnom zajednicom, mrežom roditelja i djecom, problematizuju socijalno osjetljiva pitanja. U praksi, rijetko se događa da to budu ,,romska” pitanja.

Iz NVO Phiren Amenca, krajem januara ove godine, uz pomoć Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, organizovali su posjetu Jasenovcu za srednjoškolce različitih nacionalnih pozadina, kako bi ih informisali o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Na tu temu, uz utiske mladih sa ovog mjesta, snimili su i dokumentarni film, čija je premijera u subotu, 16. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP).

,,Nije važno jesam li ja Rom. Važno je kakav sam čovjek”, zaključuje Salihi. Rom – čovjek.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

DRŽAVNE FINANSIJE I PARTIJSKA POLITIKA: Hod po tankoj žici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predloženi rebalans ima potrebnu podršku u parlamentu. Plate, penzije i socijalna davanja iz državne kase nijesu upitni do kraja godine. Onda bi na red mogle doći loše vijesti. Samo da se političari dogovore ko će biti glasnik

 

Crna Gora nije pred kolapsom, ohrabrio nas je ministar finansija Aleksandar Damjanović u srijedu veče, na kraju rasprave o (drugom) rebalansu budžeta za 2022. godinu. „Pokušavamo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja tekuće godine”. Valjda su to dobre vijesti.

Dan je počeo u drugačijem raspoloženju. Zdravstveni i obrazovni sistem mogli bi stati, a država ostati bez novca neophodnog za isplatu plata, penzija i socijalnih davanja, saopštili su iz Ministarstva finansija. „Ukoliko ne dođe do usvajanja rebalansa, uvećane isplate je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”.

Upozorenje je pratio i popis finansijskih obaveza „koja proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu”: za Fond zdravstva (38,6 miliona), Fond PIO (36 miliona), za uvećane zarade zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 miliona), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 miiona), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije (šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima (jedan milion)… Tokom rasprave shvatili smo da problem nijesu samo nova zakonska rješenja nego i loše računice onih koji su, u ime vlade Zdravka Krivokapića, pripremali ovogodišnji budžet.

Slijedio je niz „trulih kompromisa”. Izvršna vlast je podmitila poslanike tadašnje većine ponudom da svaki od njih, pojedinačno ili pod okriljem partije, uveća rashodnu stranu budžeta amandmanom koji bi državnu kasu koštao „do million eura”. Rečeno – učinjeno. Zakonodavna većina je, zauzvrat, prihvatila da tadašnjoj vladi, kao realno očekivane prihode, prizna i projekcije koje su se zasnivale na primjeni nepostojećih zakona. Neke od njih tadašnja vlada nije ni pripremila do usvajanja budžeta, a nijedan od njih do danas nije usvojen u parlamentu.

I, kada se sve sabere i oduzme, dolazimo do rebalansa. Nakon koga će očekivani državni prihodi tokom ove godine biti za tri miliona manji (uprkos inflaciji, poskupljenjima i jačanju fiskalne discipline), a rashodi skoro 200 miliona veći u odnosu na ono što je planirano krajem prošle godine (i pored golemih „ušteda” u kapitalnom budžetu).

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ PREDLOŽIO ŽUGIĆA ZA TREĆI MANDAT GUVERNERA: Da je vječan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev cilj nastavka kontrole bankarskog sektora je jasan, nepoznanica je da li će se u parlamentu sastaviti većina spremna da mu pomogne da taj cilj i ostvari.  Po cijenu još jednog moćnika u trećem mandatu

 

,,Dr Radoje Žugić, ministar finansija, na sjednici od 25. februara 2015, informisao je Vladu, da u ovom trenutku nije moguće obezbjediti ponudu koja će sadržati povoljnije uslove kreditiranja poljoprivrede u odnosu na ponudu Abu Dabi fonda za razvoj”, navodi se u dokumentu, koji Monitor prvi put objavljuje, a koji je Vlada uputila Investiciono razvojnom fondu (IRF) u martu 2015. Tu se citira i Žugićev stav o usaglašenom mišljenju dva ministarstva i IRF-a u vezi sa dva najozbiljnija  pitanja koja se tiču ovog ugovora – troškova valutnog rizika i rizika odobrenja, odnosno procedure kreditnog rizika.

Strah je, pokazalo se, bio  opravdan, pa je nakon četiri godine, u aprilu 2019, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo izviđaj koji se odnosi na radnje prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita iz ovog fonda. Prethodni ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović je po dolasku na čelo tog resora dokumentovao da je novac u državu ušao mimo računa državnog trezora, i da u dokumentaciji nema garancije od 50 miliona koju  je država dala za taj kredit, u okviru Zakona o budžetu za 2015. godinu.

Javnost je tada saznala da je novac išao preko posebnog računa koji je nazvan ,,specijalnim” i koji je u Prvoj banci otvorio tadašnji ministar poljoiprivrede i aktuelni poslanik DPS-a Petar Ivanović. Skupština je na  zahtjev SDT-a Ivanoviću ukinula poslanički imunitet. U sklopu istrage saslušani su i bivši direktor fonda Zoran Vukčević, nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj Vladi 2016. godine i aktuleni državni sekretar u tom resoru Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić. Na saslušanju u SDT-u bili su i korisnici Abu Dabi kredita, među kojima i vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković. Jedini koji nije saslušan je Žugić.

Specijalno tužilaštvo je tokom 2018. ispitivalo minuli rad guvernera CBCG povodom prijave o zloupotrebama novca za udruženja penzionera i naplaćivanja članarina u periodu od 2004. do 2010. kada je bio direktor Fonda PIO. Dok je bio na ovoj poziciji državni fond je učestvovao u transakcijama kojim je Prva banka, familije Đukanović, vraćala kredit Vladi Crne Gore. Ocjena da su transakcije između Prve banke u Vlade sumnjive bile su povod za sukob tadašnjeg guvernera CBCG Ljubiše Krgovića sa Milom Đukanovićem i njegovom DPS većinom. Ubrzo je spremljen novi Zakon o CBCG, Krgović je smijenjen, a zamijenio ga je Žugić.

On je prije toga ispekao zanat kao predsjednik Upravnog odbora Prve banke, i 2008. godine pomogao da se od Ministarstva finansija dobije zajam od 44 miliona evra za spas banke, nakon godina nezakonitih i neregularnih finansijskih aranžmana koji su obilježili njeno poslovanje od kada je Aco Đukanović postao njen najveći akcionar (vlasnik).

I tada je je reagovalo tužilaštvo pa je 2012. vođena  istraga protiv Žugića i ministra finansija Igora Lukšića zbog zloupotrebe ovlašćenja u vezi sa slučajem Prve banke. Kao i u ostalim slučajevima koji se tiču Đukanovića i njegove najbliže okoline, sve prijave su odbačene. Ili arhivirane, pod šifrom „istraga je u toku“.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE KRAJ POLITIČKE KRIZE: Država na pauzi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako će se razriješiti duboka politička kriza u kojoj se nalazi zemlja, niko ne zna. Institucije su ili u blokadi, ili na pauzi. Jedino predano rade političke partije, u susret lokalnim izborima 23. oktobra

 

Nakon burne prethodne sedmice, u kojoj se, makar u medijima, masovno razrješavalo s funkcija i tumačio Ustav – zatišje. I parlament, pred kojim je u narednom periodu glasanje o nekoliko inicijativa, od one za razrešenje predsjednika države, preko „zaboravljene“ inicijative za razrešenje predsjednice Skupštine, do zahtjeva Đukanovića za skraćenje mandata Skupštini – pauzira.

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović rekla je da će se sjednica, na čijem je dnevnom redu njeno razrješenje, nastaviti nakon što to zatraže poslanici koji su tražili pauzu, i podsjetila da je potpredsjednica  Skupštine Branka Bošnjak dala pauzu na zahtjev Poslaničkog kluba Demokratskog fronta. Pauza, kako su izračunali neki od poslanika, traje duže od 624 sata.

Istovremeno, predsjednica Đurović je za kraj sedmice, petak 30. septembar,  zakazala vanrednu sjednicu na kojoj bi trebalo da se glasa o Đukanovićevom predlogu za skraćenje mandata Skupštini. Ukoliko bi taj predlog prošao, raspisali bi se vanredni parlamentarni izbori. Malo je vjerovatno, procjenjuju mediji i analitičari, da će u petak, kada ovaj broj Monitora bude na trafikama, parlament imati većinu za raspravu i glasanje o skraćenju mandata Skupštini, na zahtjev predsjednika države. Prema nezvaničnim informacijama, avgustovski pobjednici u parlamentu neće podržati dnevni red sjednice koju je inicirao predsjednik države.

Đukanović je 23. septembra predložio skraćenje mandata sadašnjeg skupštinskog saziva, nakon što je odbio predlog avgustovskih pobjednika da bude formirana nova vlada na čelu sa Miodragom Lekićem. „Glasaćemo i protiv dnevnog reda i protiv skraćenja mandata ako bude usvojen”, saopštile su Demokrate i ocijenile da bi ukoliko bi neko iz „stare nove većine” odlučio da glasa suprotno, potvrdio da je  u „dilu sa DPS i  Đukanovićem”.

Tim povodom oglasio se i premijer tehničke vlade Dritan Abazović, tokom  višednevne posjete SAD, u koju je pošao neposredno pred posljednji rok da se Đukanoviću dostavi ponuda o novoj vladi, nakon čega su potpisi URA na dogovor avgustovskih pobjednika stavljeni sa zakašnjenjem.

Za Glas Amerike Abazović je kazao da „misli da bi trebalo da u Skupštini izglasamo inicijativu o razrešenju predsjednika Mila Đukanovića, jer se time šalje važna politička poruka, a pitanje je za pravnike da li to može da se operacionalizuje zbog situacije sa Ustavnim sudom”.  Abazović je dodao da bi, i u slučaju da ne dođe do deblokade Ustavnog suda, koji je neophodan u proceduri razrešenja predsjednika, to bila „važna politička poruka”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 30. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo