Povežite se sa nama

MONITORING

MONITOROVA ANKETA: Da je tužilaštva

Objavljeno prije

na

Monitor je pitao – hoće li i afera crne trojke završiti zaboravljena u ladicama tužilaštva kao mnoge druge i šta pravosuđe treba ili je trebalo do učini da se to ne desi

VESELIN RADULOVIĆ, ADVOKAT
Crne trojke ne treba da brinu

Lično ne očekujem da će tužilaštvo sprovesti kvalitetnu i zakonitu istragu iz jednostavnog razloga što to nikada nije uradilo kada su postojale sumnje da je neko od funkcionera izvršio krivično djelo. Tim prije što aktivnost crnih trojki, onako kako ih opisuju oni koji imaju saznanja o njima ili oni koji su bili žrtve njihovih napada, pokazuje nespornim da su ti napadi morali imati organizaciju i podršku sa višeg nivoa vlasti. U protivnom, do sada bi se ti slučajevi svakako riješili. Zato je sigurno da tužioci neće uraditi ništa protiv interesa onih koji su te tužioce izabrali, a izabrani su upravo zato što nemaju ni stručnih, ni profesionalnih, ni moralnih referenci da rade zakonito posao tužioca. Podsjećam da su i policija i tužilaštvo pod kontrolom istih pojedinaca i grupa koje su te institucije kontrolisali i u vrijeme kada je pretučen Duško Jovanović, u vrijeme kada je Jovanović ubijen, u vrijeme kada je pretučen Željko Ivanović i kada su vršena sva ona krivična djela koja nijesu rasvijetljena. U prilog mom zaključku je i postupanje tužilaštva u ovoj novoj aferi. Naime, iako kažu da je predmet ,,prioritetan” čini se da do sada nijesu uradili ništa, odnosno da čine sve kako bi protok vremena ili neka nova afera ovu priču polako prepustili zaboravu. Brajuško Brajušković danima javno tvrdi da ima mnogo informacija i dokaza o težim krivičnim djelima i pri tome saopštava da je spreman ta saznanja da prenese samo Veselinu Vučkoviću. Naravno, Vučkoviću do sada očigledno nije padalo na pamet da se sa njim sastane i čuje te informacije. Te informacije je državni tužilac do sada morao čuti i provjeriti. Umjesto toga, sa Brajuškovićem razgovora tužilac koji je, inače, poznat po slučaju Carine, kada je odbacio krivičnu prijavu baš protiv jednog uličnog nasilnika – Miomira Mugoše. Pri tome, taj tužilac traži od Brajuškovića pisanu naredbu za prebijanja, koja su vršile crne trojke. Zato mi se čini da pripadnici crnih trojki nemaju razloga za brigu dok su tužilaštvo i policija pod rukovodstvom sadašnjih kadrova. Kada Crna Gora dobije državnog tužioca koji će raditi svoj posao, onda treba očekivati zakonite istrage i procesuiranje svih onih koji su vršili krivična djela, ali još važnije i ovih koji su ih prikrivali umjesto da otkriju i učinioce krivično gone.

TEA GORJANC-PRELEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORKA HRA
Tortura kao nasljeđe

Optužbe koje su iznijete u javnost u vezi crnih trojki moraju se doživjeti ozbiljno, zato što su do danas ostali nerasvijetljeni mnogi napadi na novinare i druge u Crnoj Gori. Tortura koju su sprovodili državni službenici i agenti – bilo uniformisani ili u civilu, dokumentovana je već i u Crnoj Gori i u regionu, pa se optužbe o crnim trojkama sasvim uklapaju u takvo nasljeđe. Javnost je obaviještena i da su tri osobe već javno potvrdile da ih je Brajušković, koji je iznio optužbe, prethodno upozoravao da su mete napada, što doprinosi utisku o ozbiljnosti njegovih tvrdnji. Sve to posebno obavezuje tužilaštvo, posebno v.d. VDT-a Veselina Vučkovića, da se ova stvar rasvijetli do kraja. Ako to ne bude slučaj, teško ćemo se oteti utisku da tužilaštvo, kao i u nekim ranijim slučajevima, nije željelo da preduzme sve što je moglo da se do pravde dođe i da, samim tim, Crna Gora nije sposobna da nezavisno istraži postupanje svoje policije i tako položi ispit vladavine prava i pred svojim građanima i publikom Evropske unije.

BORIS MARIĆ, PRAVNIK
Afera se razvodnjava

Crne trojke su dio naše mračne prošlosti devedesetih, ali i metod koji nikada nije prestao da funkcioniše na ovim prostorima. Kada stvari konkretizujemo, onda sa jedne strane imamo sukob unutar vladajućih struktura, u konkretnom slučaju unutar vladajućih-bezbjedonosnih struktura i vjerovatno mnoge neraščišćene račune koji su nastali na platformi „sumnjivih” poslova na koje se nadogradila borba za imenovanja i funkcije.

Posebno treba naglasiti činjenicu da je teško očekivati ozbiljne rezultate u cilju punog razobličavanja afere „crne trojke”. Mediji su ukazali na problem kroz ispovijest jednog od, po svom svjedočenju, pripadnika. Pojavila su se brojna imena. Cijela stvar je razvodnjena po mutnoj bari neriješenih slučajeva. U konkretnom slučaju državno tužilaštvo bi kao fokus istrage moralo da ima dva slučaja koja su se dogodila za vrijeme mandata gospodina Veljovića. To je prebijanje zatvorenika u „Spužu” od strane pripadnika specijalnih jedinica policije i prebijanje pokojnog Saše Pejanovića u „betonjerci”. Samo ako ovi slučajevi budu adekvatno procesuirani, rasvijetljeni i dobiju sudski epilog, možemo se nadati i otkrivanju cijele istine o brutalnoj zloupotrebi „snage države”. Ono što je najbitnije je da se rasvjetljavanjem nepočinstava uspostavi sistem kontrole državnog aparata za prinudu, zaustavi njegova dalja politizacija i korišćenje u svrhu parcijalnih interesa. Kao građani moramo se i boriti i vjerovati da se ovome može stati na put.

GORAN RODIĆ, ADVOKAT
Kontrolisani sukob grupa na vlasti

Iako se radi o slučaju koji opravdano izaziva veliku pažnju javnosti, objektivno se postavlja pitanje kvaliteta informacija i dokaza prezentiranih tužilaštvu da bi se ta afera mogla procesuirati pred sudom. Ovo zbog toga što se radi o ustaljenom receptu. Podsjetiću na aferu listing koja je zbog svog značaja takođe izazvala ogromno interesovanje javnosti, ali do danas nije riješena. Sve ovo ukazuje da se radi o ,,kontrolisanom” sukobu između grupa u vladajućoj strukturi koje se bore za prevlast. Cilj je evidentno da se pripadnik/ci suprotnog tabora etiketiraju u javnosti i oteža im se pozicija u borbi za prevlast. Za sada se ne ide dalje od toga, jer se u suprotnom otvara ,,pandorina kutija” koja bi ugrozila i jedne i druge. Zbog toga takvi slučajevi ostaju neriješeni, odnosno ne završe pred sudom.

FILIP KOVAČEVIĆ, UNIVERZITETSKI PROFESOR
Prvo smjena vlasti

Nijedna afera, pa ni ova oko ,,trojki smrti” od koje je po ljudskoj patnji i nasilju strašniji samo državni zločin deportacija Bošnjaka iz 1992. godine, neće biti rasvijetljena i na pravedan način sankcionisana dok ne dođe do demokratske smjene vlasti u Crnoj Gori. Naime, čitav postojeći pravosudni aparat – svekoliko crnogorsko sudstvo, tužilastvo i policija – je kreiran sa jednim jedinim ciljem: da učvrsti zločinačku oligarhiju na čelu sa sedmostrukim premijerom Milom Đukanovićem i zaštiti je od gubitka vlasti i enormnih novčanih sredstava stečenih kroz ,,prljave” poslove.

Zbog toga je ključna uloga demokratske javnosti, tj. opozicionih partija, NVO sektora i nezavisnih medija da svojim udruženim i hrabrim djelovanjem ne dopuste dalje funkcionisanje nakaradnog sistema koji kontinuirano razara privredne, prirodne i nadasve ljudske resurse. To se može uraditi kroz bojkote, proteste, diogenovske performanse, akcije solidarnosti i građanske neposlušnosti, itd. Važno je i savezništvo sa međunarodnim demokratskim snagama i institucijama.

Mislim da ima prostora za nadu, jer proliferacija ,,afera” u posljednjih godinu dana pokazuje da je režimski brod probijen na nekoliko mjesta i da mnogi koji su na njemu imali ulogu nižih kormilara, želeći da spasu sopstvenu kožu od zatvorske egzistencije, prelaze na već oslobođenu teritoriju. Oportunistički egzodus ,,šrafova” će se nastaviti i intenzivirati (u koordinaciji za akcijama demokratske javnosti), dok konačno sam brod ne potone ili bude poslat u staro gvožđe.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo