Povežite se sa nama

MONITORING

Beba u Mugijevoj školi

Objavljeno prije

na

Vladimir Beba Popović, nekadašnji šef Biroa za komunikacije Vlade Srbije i direktor proljetos registrovane podgoričke NVO Institut za javnu politiku, napao je novinare Vijesti Miodraga Babovića i Luku Zekovića, psovao ih, vrijeđao i razoružao, oduzimajući im dio profesionalne opreme (diktafon) nakon što je sa fotoaparata izbrisao fotografije koje mu nijesu bile po ukusu.

Popović je novinare napao u utorak, ispred poslovne zgrade Europoint, u kojoj se, pored njegovog Instituta nalaze i predstavništvo OEBS-a, Ambasada Austrije, Generalni konzulat Švajcarske… Tokom napada društvo mu je pravio Zoran Jovanović, policijski službenik i dugogodišnji pripadnik obezbjeđenja premijera Đukanovića.

Jovanović je, nešto ranije, automobilom registrovanim na Upravu policije dovezao Stanka Caneta Subotića, kontroverznog biznismena iz Srbije (od čijeg pravosuđa je uspješno bježao skoro deset godina) i dugogodišnjeg prijatelja i poslovnog partnera Mila Đukanovića i Vladimira Popovića. Zapravo, novinari su se na Popovićevoj meti i našli tako što su željeli da zabilježe Subotićev dolazak u Crnu Goru, prvi od kada je srpska policija povukla međunarodnu potjernicu koja ga je pratila godinama.

Babović i Zeković su napad prijavili policiji. Ima indicija da su Popović i Jovanović još iste večeri saslušani u CB Podgorica ali neka ranija iskustva ostavljaju mogućnost da je Popović, zapravo, u CB svratio na kafu i čestitke. Baš kao što je, svojevremeno, to uradio podgorički gradonačelnik Miomir Mugoša nakon što je, sa sinom diplomatom, na ulici napao urednika i fotoreportera Vijesti Mihaila Jovovića i Borisa Pejovića

Vladimir Popović je događaj prijavio – Pobjedi. Tamo je, najavljujući tužbu protiv napadnutih novinara ,,zbog ugrožavanja privatnosti i lažnih optužbi”, osvjedočeni medijski manipulator i cenzor objasnio da nije psovao Babovića i Zekovića već njihove poslodavce; da nije oteo aparat i brisao fotografije (,,to je foto-reporter sam uradio, osim jedne koju sam ja obrisao”) niti je konfiskovao diktafon (dobrovoljno su mu ga predali na pregled, tvrdi Popović). Konačno, novi gospodar paradržavnih medija i provladinog NVO sektora u Crnoj Gori ponudio je neoboriv argument: ,,Da je istina bilo šta od toga što tvrde da su navodno bili ugroženi, zar ne bi odmah zvali policiju”. Vladimir Popović je dovoljno velika beba da zna kako je policija već bila tu, u njegovom društvu (iz Uprave tvrde da je njihov službenik Jovanović imao slobodan dan).

Popović je u Pobjedi pojasnio da on nije javna ličnost, a da je ulica na kojoj je postrojavao novinare njegov privatni posjed. Da se ne sprdamo -ovo za privatnu ulicu, u nekom dubljem smislu, može biti da je čovjek u pravu.

Pokušavajući da dokuče motive novog napada na novinare (izuzev činjenice da crnogorske institucije na tu pojavu gledaju krajnje blagonaklono) pojedinci su pomenuli mogućnost da je Popović namjerno napravio incident kako bi skrenuo pažnju novinara dok se Stanko Cane Subotić ne provuče kraj njih. Jovanović je, prema toj verziji, iskusnim okom službenika Sektora za obezbjeđenje ličnosti nadgledao operaciju.

Nije prvi put kako se Jovanović nalazi u ulozi koja nalikuje ličnom obezbjeđenju Stanka Subotića. Mediji su prije nekoliko godina, dok je Subotić bio na međunarodnoj potjernici, objavili fotografiju na kojoj je Jovanovićev službeni automobil parkiran ispred Canetove vile na Svetom Stefanu. Sumnjalo se tada da ljudi iz Đukanovićevog obezbjeđenja čuvaju njegovog prijatelja Subotića dok on, inkognito, boravi na crnogorskoj obali. Vratimo li se desetak godina unazad, dolazimo i do podataka da je Zoran Jovanović jedna od osoba čije je telefonske razgovora sa viđenijim akterima crnogorsko-italijanskih duvanskih poslova prisluškivalo i snimalo tužilaštvo iz Napulja i Barija. Otud i pretpostavka da su Jovanović i Subotić stari znanci.

A stari znanci su i Cane i Beba. Tim se vezama, dugo i detaljno, bavio direktor RTS Aleksandar Tijanić, novinar kome se spočitava sve i svašta ali nikada da je loše obaviješten. ,,Vladimir Popović stoji iza svake Canetove reči, garderobe, košulje, kravate, fotografije, intervjua, izbora jela i pića…”, tvrdi Tijanić navodeći kako je Popović ,,ključni medijski savetnik Stanka Subotića “.

Kada se Popović zimus obreo u Crnoj Gori, pratile su ga priče da je stigao sa zadatkom da se pozabavi medijima koji nijesu pod kontrolom Đukanovića. Ključni medijski savjetnik je momentalno krenuo u akciju – od prozivki nepodobnih u višesatnom intervjuu na televiziji Atlas do podmetanja i konstrukcija na račun opozicionih političara, vlasnika i urednika privatnih medija koje ne kontroliše DPS, a koje su postale redovan dio tzv. informativnog programa TV Pink Montenegro. U njima su upućeni prepoznali rukopis veoma sličan onome kojim se Popović nekada obračunavao sa neistomišljenicima u Beogradu.

A o strahovladi koju je Popović, kao šef srpskog Biroa za informisanje, zaveo u srpskim medijima nakon ubistva premijera Zorana Đinđića i danas se priča. Mnogi kažu – taj se period može porediti samo sa cenzurom i medijskom torturom koju je, tokom NATO bombardovanja SRJ, u Beogradu provodio tadašnji Miloševićev ministar informisanja – Aleksandar Vučić, danas Prvi potpredsjednik Vlade Srbije. I čelnik partije koju, ako je vjerovati srpskim medijima, izdašno finansira Stanko Subotić.

U Monitoru smo, proljetos, nakon što je u Podgorici registrovan Institut za javnu politiku (opis djelatnosti – nauka) konstatovali kako ni u Beogradu nema nikoga ko je povezao sva lica osobe koju mediji opisuju kao ,,nervoznog konobara sa splava Sava”; ,,uspješnog vlasnika i direktora prve beogradske marketinške agencije”; ,,svemoćnog šefa srpskog agitpropa”; ,,velikog cenzora”, ali i čovjeka koga je ,,pokojni Đinđić, šest meseci pre streljanja, nogom u dupe izbacio iz Vlade”.

Danas smo, makar malo pametniji. Treba, ipak, biti oprezan.

Možda se Popovićev susret sa novinarima Vijesti može posmatrati kao prva sesija projekta monitoringa medija. Taj posao finansiraju NATO odjeljenje za javnu diplomatiju u Briselu i Ambasada Slovenije u Crnoj Gori – a provodi ga Popovićev Institut za javnu politiku. Može vama to zvučati smiješno, ali Popović je plaćen da, od septembra 2013. godine, skupa sa svojim saradnicima obavlja ,,konsultacije sa medijima i predstavnicima medija…”. Nemojte se začuditi ako za koji dan iz policije ili tužilaštva stigne obavijest kako je njegovo veličanstvo Beba nepodobne novinare postrojavao, propitivao i pretresao u sklopu monitoringa izvještavanja o integracijama Crne Gore u NATO.

Koga to ne brine, taj se neće začuditi ni informaciji da su Popović i njegova NVO suorganizatori međunarodne konferencije o ulozi medija u procesu sekuritizacije (to je, kažu, vid eskstremne politizacije pojava i događaja). Taj skup bi, pod nazivom Riječ, slika, neprijatelj, trebalo da okupi poznate i priznate goste iz regiona i Evrope. Onda će im Popović i saradnici pojasniti kako su sve priče o kriminalu, korupciji, nepotizmu i raznim oblicima nasilja koje prate njihove nalogodavce ,,ekstremno ispolitizovane”.

Zato je i ovonedjeljno druženje Popovića sa novinarima Vijesti adekvatna najava skupa Riječ, slika, neprijatelj. U najkraćem – Popović je prepoznao neprijatelje, izbrisao im je slike a riječi zarobio, prekontrolisao pa odnio u policiju.

Preostalo je samo da provjeri stanje na računu. A novinari neka se paze. I po mraku i po danu na njih preže mugići i bebe. Policija, za sada asistira.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo