Povežite se sa nama

Izdvojeno

MORSKO DOBRO I ULCINJ: Opština traži veću decentralizaciju

Objavljeno prije

na

Ključni razlog zaostajanja Ulcinja u odnosu na druge primorske opštine su mala ulaganja koja zvanično iznose tek jedan euro po stanovniku!? U lokalnoj upravi, kojom dominantno rukovodi DPS, tvrde da je to slučaj i u zoni morskog dobra i traže da se formira „Morsko dobro Ulcinja“

 

Predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović kaže da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, najveći dio svog budžeta prikupi baš na prostoru ove opštine. Konstatujući da se preko 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, nalazi upravo u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima.

„Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije Morskog dobra i formirati „Morsko dobro Ulcinja“, uvjeren je Dabović, koji je, inače, i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, stranke koja dominantno vodi lokalnu upravu u Ulcinju u posljednjih pet godina.

No, u Građanskom pokretu URA tvrde da su u pitanju manipulacije sa građanima i resursima ove opštine. ,,Jer, DPS je 2018. godine zajedno sa ’strateškim partnerima’ glasao za betonizaciju najveće nepravde prema Ulcinja u vidu granice Morskog dobra, koja je na nekim mjestima čak i dva kilometra od mora. Sada tri godine kasnije, odnosno nakon gubitka vlasti oni traže nekakvu decentralizaciju“, kaže odbornik te stranke u opštinskoj Skupštini Omer Bajraktari.

A upravo je on odnedavno šef kancelarije JP Morsko dobro za opštine Ulcinj i Bar, koja bi, kako je saopšteno, trebalo da doprinese efikasnijem radu i saradnji sa lokalnim vlastima na obostrano zadovoljstvo.

Tako nije bilo gotovo tri decenije, čega je svjesno novo rukovodstvo u toj instituciji koje najavljuje promjenu odnosa prema Ulcinju. ,,Ulcinj zaslužuje poseban tretman u narednom periodu. Sav novac koji se ovdje prikupi biće vraćen. Kompletna logistika upravljanja biće u kancelariji Morskog dobra u Ulcinju“, tvrdi predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović i ističe da se jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom može promijeniti loš imidž koji je godinama važio kada je Morsko dobro u pitanju.

On je ocijenio odličnim što se na ulcinjskim kupalištima, koja su, što je i ova sezona pokazala, najbolji dio ulcinjske turističke industrije, vijori 11 plavih zastavica dodajući da će ih ubuduće biti još više.

,,Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredijelili smo sredstva u iznosu od 1,3 miliona eura za niz projekata i sanacija u Ulcinju, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprijedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale“, dodaje Rađenović.

No, Ulcinjani su još uvijek skeptični jer su prije dvije godine takođe bila slična obećanja i praktično ništa nije urađeno. I tako godinama, od 1993, dok su prihodi Morskog dobra konstantno rasli. Tako nije bilo samo ove godine, jer je zbog krize izazvane pandemijom umanjena zakupna cijena u zoni morskog dobra za 50 odsto.

Možda se to najbolje vidi na Bojani, gdje je za 20 godina broj privremenih objekata sa 240 narastao na oko 600. Jer, u Ulcinju su i obale rijeke – morsko dobro!?

To nije, naravno, slučaj na drugoj strani Bojane, u Albaniji, gdje na obalama ove rijeke gotovo da nema tzv. privremenih objekata.

A iz Morskog dobra su najavili da će ovog mjeseca krenuti u projekat uređenja pristaništa u podnožju zidina Starog grada, odnosno realizaciju investicije od oko 600.000 eura, te uređenje pješačke staze od Hotela Albatros do rta Đerane.

Navodi se da će se zajednički rješavati problem divljih deponija u zaleđu Velike plaže, kao i onih na prostoru Ade Bojane gdje ih ima preko 75!?

Istovremeno ulcinjski zakupci plaža očekuju promjenu prakse u zoni morskog dobra i kada su inspekcije u pitanju, tj. da će se tokom zime sarađivati na izradi nove regulative za Morsko dobro kada su poslovi inspektora u pitanju.

Naime, nedostatak spasilaca bio je jedan od ključnih problema ovog ljeta na ulcinjskoj rivijeri, jer su nadležni organi tražili od zakupaca da imaju jednog spasioca na 50 metara plaže. To je, kako navode, u praksi bilo nemoguće ostvariti, pa će se u narednim mjesecima raditi na rješavanju ovog problema.

,,Platio sam zbog toga kazne u visini od 4.200 eura, ali nijesam ljut, jer su se inspektori korektno ophodili”, kaže zakupac plaže Safari Zefa Delić.

I prema riječima vlasnika plaže Copacabana Prelje Škrelje, ujedno i predsjednika zakupaca plaža u Ulcinju, Uprava za inspekcijske poslove je ispunila obećanje, i pokazala znatno više razumijevanja prema njima. ,,Sada to očekujemo i od Morskog dobra, kako bismo svi zajednički radili na ostvarivanju što boljeg turističkog proizvoda naše opštine, odnosno da i naši gosti i mi i država budu zadovoljni”, navodi Škrelja.

 

Linija morskog dobra, Solana, Bojana i – cunami

U Ulcinju smatraju da još uvijek ni­je ja­sno što se pod­ra­zu­mi­je­va pod „mor­skim do­brom“. ,,Naime, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, spa­da u mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je mor­ska, ali je proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ribar i Starograđanin Ismet Karamanaga.
Prema njegovim riječima, i sadašnja gra­ni­ca ni­je zakonska, odnosno, kako se navodi u pravnom aktu, „šest metara od najvećeg ta­lasa pri­li­kom naj­ve­ćeg ne­vreme­na“. „U ne­kim zo­na­ma, na području ulcinjske Velike plaže, ona ide čak dva ki­lo­me­tra u kopno, što mo­že da ob­u­hva­ti je­di­no ta­las cu­na­mija“, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kampanja nakon najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu vidno je orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine

 

 

Od tzv. antibirokratske revolucije 1989. godine teško da je bilo toliko povika i gnjeva na malu Crnu Goru od strane srpskog sv(ij)eta diljem regiona. Razlog je navodna izdaja „bratske Srbije“ i „interesa srpskog naroda“ zbog najave premijera Milojka Spajića da će Crna Gora glasati u Ujedinjenim Nacijama (UN) Rezoluciju kojom se osuđuje negiranje genocida u Srebrenici, presuđenog od strane međunarodnog suda u Hagu. Kampanja je vidno orkestrirana iz ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ovakva histerija protiv Crne Gore nije postojala ni u predvečerje referenduma o nezavisnosti 2006. godine. Tada je crnogorska Mitropolija predvođena pokojnim Amfilohijem Radovićem ostala po strani referendumske kampanje pozvavši se na jevanđeosku maksimu „caru carevo, Bogu božje“.

U ovom slučaju se prije pet dana u kampanju uključio i sadašnji mitropolit Joanikije Mićović kome norme Jevanđelja i hrišćanske vjere ne važe kada su politički interesi Beograda i Moskve u pitanju. Mitropolit se prvo na uskršnjoj liturgiji 5.maja u Podgorici, kojoj su prisustvovali premijer, predsjednik i drugi zvaničnici, pojavio sa ruskim carskim grbom na vladičanskoj kapi (mitri). Istina, na štitu grba nije bilo ruskog Sv. Đorđa, (vjerovatno ciljana „korisna nejasnoća“) ali je ornament svakako ruski stiliziran i poruka je jasna. Kasnije je, slijedeći  poruku patrijrha SPC  Porfirija,  Joanikije rekao da „pri­ča o sre­bre­nič­kom ge­no­ci­du ni­je na­uč­no ute­me­lje­na, ali je i te ka­ko po­li­tič­ki mo­ti­vi­sa­na“. Tamo se desio, rekao je  zločin ali „lobiranje, sponzorisanje i propagiranje priče o genocidu u Srebrenici, ne može nadoknaditi nedostatke dokaza za održivost te priče“. Poruka mitropolita je da Crna Gora ne treba glasati predloženu Rezoluciju kako bi „uvijek bila otvorena za istinu,…sačuvala svoje dostojanstvo…(i) svoju unutrašnju stabilnost“.

Da je unutrašnja stabilnost i koaliciona Vlada narušena vidi se i iz izjave lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića koji je „saopštio premijeru da teško možemo nastaviti da podržavamo njegovu Vladu ukoliko CG podrži Rezoluciju“ u UN-u. Pojedini vučićevski mediji u zemlji i van su pozvali na organizaciju protesta i litije koje bi predvoditi episkopi. Andrija Mandić, predsjednik državne Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) nije prijetio izlaskom iz vlasti, na koju je toliko vremena čekao, ali je rekao da „mi srpski lideri u Crnoj Gori tu Rezoluciju i pokušaj da se Srbi proglase genocidnim narodom doživljavamo kao problem“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu, te je sa maksimalne od 15 smanjio na osam godina.  Odluka je izazvala bijes javnosti, brojne reakcije i proteste

Maloljetnicu od 15 godina je pod prinudom početkom 2020. u svoju kuću odveo 50-godišnji  komšija B.B. ,,Ako ne dođe kod njega da ga nešto posluša” roditelji će joj ostati bez posla. Prijetnje su pojačavane, zaprijetio je i da će joj oca ubiti.

Djevojčica je krila od roditelja šta joj se dešava, dok otac nije primijetio promjene u njenom ponašanju, pregledao njen telefon i pronašao poruke komšije. Potom je djevojčica bratu ispričala o nasilnim seksualnim odnosima koje je mjesecima trpjela. Porodica je slučaj prijavila policiji nakon čega je silovatelj uhapšen i pritvoren.

Viši sud je, u dva navrata u julu 2022. i novembru 2023, B.B. osudio na maksimalnu kaznu zatvora od 15 godina. Sud je utvrdio da je B.B. od januara do juna 2020, upotrebom sile i prijetnje, u više navrata silovao djevojčicu, prijeteći joj da će joj ubiti oca ako nekome kaže.

Apelacioni sud je u februaru prošle godine ukinuo prvostepenu presudu Višeg suda koju je potpisala i jula 2022. godine donijela sutkinja Vesna Kovačević. Ona je B. B. osudila na 15 godina zatvora, ali je tadašnjom odlukom Apelacionog suda silovatelj vraćen na ponovno suđenje. Nakon toga, u novembru prošle godine sudija Višeg suda Veljko Radovanović donosi istovjetnu presudu kao i sutkinja Kovačević.

Apelacioni sud je sada preinačio odluku i smanjio kaznu sa 15 na osam godina.

Iako je u ranijim presudama izrečeno da ne postoje olakšavajuće okolnosti te da je B.B. i ranije osuđivan, Apelacioni sud je naveo da je Viši sud ,,prestrogo odmjerio” kaznu. Posljednja odluka Apelacionog suda je pravosnažna.  Ako ona ostane na snazi B.B, koji je već četiri godine u pritvoru izaći će iz zatvora tokom 20**08.????

Odluka Apelacinog suda izazvala je bijes javnosti i brojne reakcije. U srijedu je ispred ovog suda održan protest više desetina građana.  ,,Strože kazne za zločine nad djecom”, ,,Smanjite silovanje, ne kaznu”, ,,Osam godina zatvora za doživotnu traumu”, ,,Produženo silovanje nema prenaglašen značaj”, neki su od transparenata koji su se mogli vidjeti na protestu.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo