Povežite se sa nama

Izdvojeno

MORSKO DOBRO I ULCINJ: Opština traži veću decentralizaciju

Objavljeno prije

na

Ključni razlog zaostajanja Ulcinja u odnosu na druge primorske opštine su mala ulaganja koja zvanično iznose tek jedan euro po stanovniku!? U lokalnoj upravi, kojom dominantno rukovodi DPS, tvrde da je to slučaj i u zoni morskog dobra i traže da se formira „Morsko dobro Ulcinja“

 

Predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović kaže da Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, čije je sjedište u Budvi, najveći dio svog budžeta prikupi baš na prostoru ove opštine. Konstatujući da se preko 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, nalazi upravo u Ulcinju, on je rekao da to ne prati reciprocitet u ulaganjima.

„Stoga bi trebalo pokrenuti pitanje segmentacije Morskog dobra i formirati „Morsko dobro Ulcinja“, uvjeren je Dabović, koji je, inače, i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, stranke koja dominantno vodi lokalnu upravu u Ulcinju u posljednjih pet godina.

No, u Građanskom pokretu URA tvrde da su u pitanju manipulacije sa građanima i resursima ove opštine. ,,Jer, DPS je 2018. godine zajedno sa ’strateškim partnerima’ glasao za betonizaciju najveće nepravde prema Ulcinja u vidu granice Morskog dobra, koja je na nekim mjestima čak i dva kilometra od mora. Sada tri godine kasnije, odnosno nakon gubitka vlasti oni traže nekakvu decentralizaciju“, kaže odbornik te stranke u opštinskoj Skupštini Omer Bajraktari.

A upravo je on odnedavno šef kancelarije JP Morsko dobro za opštine Ulcinj i Bar, koja bi, kako je saopšteno, trebalo da doprinese efikasnijem radu i saradnji sa lokalnim vlastima na obostrano zadovoljstvo.

Tako nije bilo gotovo tri decenije, čega je svjesno novo rukovodstvo u toj instituciji koje najavljuje promjenu odnosa prema Ulcinju. ,,Ulcinj zaslužuje poseban tretman u narednom periodu. Sav novac koji se ovdje prikupi biće vraćen. Kompletna logistika upravljanja biće u kancelariji Morskog dobra u Ulcinju“, tvrdi predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra Blažo Rađenović i ističe da se jedino u saradnji sa lokalnim stanovništvom može promijeniti loš imidž koji je godinama važio kada je Morsko dobro u pitanju.

On je ocijenio odličnim što se na ulcinjskim kupalištima, koja su, što je i ova sezona pokazala, najbolji dio ulcinjske turističke industrije, vijori 11 plavih zastavica dodajući da će ih ubuduće biti još više.

,,Planom korišćenja sredstava za 2021. godinu opredijelili smo sredstva u iznosu od 1,3 miliona eura za niz projekata i sanacija u Ulcinju, čime jasno pokazujemo spremnost i volju da unaprijedimo kvalitet na naljepšem dijelu naše obale“, dodaje Rađenović.

No, Ulcinjani su još uvijek skeptični jer su prije dvije godine takođe bila slična obećanja i praktično ništa nije urađeno. I tako godinama, od 1993, dok su prihodi Morskog dobra konstantno rasli. Tako nije bilo samo ove godine, jer je zbog krize izazvane pandemijom umanjena zakupna cijena u zoni morskog dobra za 50 odsto.

Možda se to najbolje vidi na Bojani, gdje je za 20 godina broj privremenih objekata sa 240 narastao na oko 600. Jer, u Ulcinju su i obale rijeke – morsko dobro!?

To nije, naravno, slučaj na drugoj strani Bojane, u Albaniji, gdje na obalama ove rijeke gotovo da nema tzv. privremenih objekata.

A iz Morskog dobra su najavili da će ovog mjeseca krenuti u projekat uređenja pristaništa u podnožju zidina Starog grada, odnosno realizaciju investicije od oko 600.000 eura, te uređenje pješačke staze od Hotela Albatros do rta Đerane.

Navodi se da će se zajednički rješavati problem divljih deponija u zaleđu Velike plaže, kao i onih na prostoru Ade Bojane gdje ih ima preko 75!?

Istovremeno ulcinjski zakupci plaža očekuju promjenu prakse u zoni morskog dobra i kada su inspekcije u pitanju, tj. da će se tokom zime sarađivati na izradi nove regulative za Morsko dobro kada su poslovi inspektora u pitanju.

Naime, nedostatak spasilaca bio je jedan od ključnih problema ovog ljeta na ulcinjskoj rivijeri, jer su nadležni organi tražili od zakupaca da imaju jednog spasioca na 50 metara plaže. To je, kako navode, u praksi bilo nemoguće ostvariti, pa će se u narednim mjesecima raditi na rješavanju ovog problema.

,,Platio sam zbog toga kazne u visini od 4.200 eura, ali nijesam ljut, jer su se inspektori korektno ophodili”, kaže zakupac plaže Safari Zefa Delić.

I prema riječima vlasnika plaže Copacabana Prelje Škrelje, ujedno i predsjednika zakupaca plaža u Ulcinju, Uprava za inspekcijske poslove je ispunila obećanje, i pokazala znatno više razumijevanja prema njima. ,,Sada to očekujemo i od Morskog dobra, kako bismo svi zajednički radili na ostvarivanju što boljeg turističkog proizvoda naše opštine, odnosno da i naši gosti i mi i država budu zadovoljni”, navodi Škrelja.

 

Linija morskog dobra, Solana, Bojana i – cunami

U Ulcinju smatraju da još uvijek ni­je ja­sno što se pod­ra­zu­mi­je­va pod „mor­skim do­brom“. ,,Naime, So­la­na ne spa­da u mor­sko do­bro, a ri­je­ka Bo­ja­na spa­da. To su naši paradoksi kojima svjedočimo tri decenije. Rije­ka, ko­ja po de­fi­ni­ci­ji ni­je mor­ska, spa­da u mor­sko do­bro, a Sola­na, ko­ja je mor­ska, ali je proda­ta tajkunima, nije pod mor­skim do­brom“, ističe ribar i Starograđanin Ismet Karamanaga.
Prema njegovim riječima, i sadašnja gra­ni­ca ni­je zakonska, odnosno, kako se navodi u pravnom aktu, „šest metara od najvećeg ta­lasa pri­li­kom naj­ve­ćeg ne­vreme­na“. „U ne­kim zo­na­ma, na području ulcinjske Velike plaže, ona ide čak dva ki­lo­me­tra u kopno, što mo­že da ob­u­hva­ti je­di­no ta­las cu­na­mija“, dodaje on.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije  usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta

 

 

Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i  budvanskom parlamentu,  iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.

Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je  izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika,  čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine  drži kao taoca.  Neki opozicioni poslanici  znak protesta zatvorili su  put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.

Istovremeno, u Budvi je  u ponedeljak   izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je  otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića,  i onog koje predvodi Mladen Mikijelj, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića.  Ipak, na tome se stalo.

Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima.  Ljepota poroka.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim raznih iseljeničkih organizacija i putovanja radi putovanja, država  ne pokazuje da ima ikakvu strategiju lobiranja u Americi. Crnogorski kokus, koji okuplja članove oba doma Kongresa  je sada, sa umirovljenjem kongresmena Daga Lembhorna  ,sveden na samo jednu osobu – kongresmenku iz Mejna Čeli Pingri

 

 

Počeo je tradicionalni 73. Molitveni doručak u Vašingtonu koji  okuplja više od tri hiljade lidera i istaknutih ličnosti iz političkog i društvenog života širom svijeta. Oni će  neposredno imati priliku razmijeniti iskustva i napraviti dobra poznanstva (networking) tokom dva dana sastanaka u Hotelu Hilton. Zvanični domaćin je predsjednik Sjedinjenih Država.

U Vladi su pozive dobili premijer Milojko Spajić, vanjski ministar Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj, ministar planiranja i urbanizma Slaven Radunović, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i ministar ljudskih prava Fatmir Đeka. Iz Skupštine pozive su dobili nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, PES-ov Tonči Janović i DPS-ovi Danijel Živković, Andrija Nikolić i Nikola Rakočević. Od DPS-ovaca su pozive dobili i bivši predsjednik države Milo Đukanović, bivši državni funkcioner Branimir Gvozdenović i Nermin Abdić. Iz URA-e su otputovali Dritan Abazović i bivša ministarska Ana Novaković Đurović. Iz Bošnjačke stranke (BS) pored Ibrahimovića su otišli i gradonačelnik Gusinja Sanel Balić i poslanici Admir Adrović i Kenana Strujić Harbić. Osim državnog establišmenta u Vašington je otišao i Željko Ivanović, kolumnista i jedan od osnivača Vijesti. Ivanović je, prema dostupnim informacijama, jedini iz Crne Gore kome poreski obveznici neće plaćati putne troškove. Tu se može dodati i ime Gvozdenovića kome vjerovatno partija plaća put i premijer koji nije otputovao.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo