Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA JOŠ TRAGA ZA ODBJEGLIM DRAGANOM KOVAČEVIĆEM: Srbija bezbjedno utočište za ratne zločince i kriminalce iz regiona

Objavljeno prije

3 godine

na

Tužiteljka Lidija Mitrović podigla je optužnicu protiv Kovačevićeve kriminalne grupe. Izvor Monitora iz Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava kaže da se od raspisivanja međunarodne potjernice za  Draganom Kovačevićem, niko nije obraćao tom organu povodom bivšeg direktora Uprave za imovinu. Zvanično se zna da je on prešao granicu sa Srbijom, operativni podaci istražnih organa pokazuju da je vjerovatno ostao u toj zemlji

 

Prošlo je više od sedam mjeseci otkad je bivši direktor Uprave za imovinu Dragan Kovačević pobjegao iz Crne Gore. Nakon što je odlukom sudije za istragu izašao iz istražnog zatvora (kažu nezvanični izvori), u automobilu se presvukao i sa ličnom kartom prešao granicu. Kad je vijeće Višeg suda preinačilo odluku i Kovačeviću odredilo pritvor, on je već bio nedostupan organima gonjena. Za sobom je ostavio tužilački postupak i međunarodnu potjenicu.

Tužilački postupak je završen i protiv Kovačevića je nedavno podignuta optužnica. Uz njega se na optužnici našlo još osam osoba i jedno pravno lice. Njima se, kako je saopšteno iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), na teret stavljaju krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije (na čijem čelu je Kovačević), zloupotreba službenog položaja, zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, protivpravno zauzimanje zemljišta, krivično djelo – iznuda putem podstrekavanja, krivično djelo – iznuda u saizvršilaštvu, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave, utaja poreza i doprinosa i krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom faslifikovanje isprave…

„Okrivljenima se stavlja na teret da su u okviru kriminalne organizacije koja je formirana u cilju realizacije kriminalnog plana za kriminalnu organizaciju, pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od preko 660.000 eura”, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Kovačeviću će se, sve su prilike, suditi u odsustvu. Nezvanični izvor Monitora iz Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava kaže da se od raspisivanja međunarodne potjernice za Kovačevićem, niko nije obraćao tom organu povodom bivšeg direktora Uprave za imovinu. Zvanično se zna da je prilikom bjekstva prešao granicu sa Srbijom, a operativni podaci istražnih organa pokazuju da je vjerovatno ostao u toj zemlji.

Kada je riječ o Srbiji, Crna Gora već ima iskustvo odbjeglog Svetozara Marovića i njegovog sina Miloša, koji su priznali da su bili dio kriminalne organizacije koja je značajno oštetila budvanski budžet. Oni su u Srbiju poslati na liječenje, nakon čega im se „gubi trag“. Više puta su objavljivane njihove fotografije sa javnih mjesta u Beogradu. Svetozar Marović se prije posljednjih parlamentarnih izbora uključio uživo u razgovor sa odbjeglim biznismenom Duškom Kneževićem. Svaka zvanična zamolnica crnogorskih organa zvaničnom Beogradu za izručenje Marovića vratila se bez odgovora. Milošu Maroviću istekla je zatvorska kazna, koju je trebao da odleži, i on je, po zakonu, slobodan čovjek. Za Srbiju ga sada vežu poslovi proizvodnje malina o kojima je pisala regionalna istraživačka novinarska mreža BIRN. Oni su objavili da je mlađi Marović u Srbiji vlasnik zemljišta vrijednog oko milion eura.

Sumnje da se i Kovačević krije u Srbiji, u aprilu je iznio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović. „Ne znam da li ga Srbija skriva, ali se baš nešto ne trude da ga pronađu“, kazao je  Abazović.

Iz MUP-a Srbije tada nijesu ni potvrdili niti demantovali da li je Kovačević kod njih. U reagovanju na Abazovićevu izjavu, saopštili su da Crna Gora treba da im pošalje zamolnicu kako bi imali osnova da na svojoj teritoriji traže Kovačevića. Prema informacijama Monitora, Crna Gora to nije učinila do danas.

Crna Gora nije jedina zemlja regiona čiji se odbjegli kriminalci  skrivaju u Srbiji. Iako postoje potjernice za tim ljudima, srbijanski bezbjednosni organi ih ne diraju.  Duška Kornjaču, ratnog komandanta opštine Čajniče za kojim je u Bosni i Hercegovini raspisana potjernica zbog ratnih zločina, sarajevski novinar Avdo Avdić pronašao je u Novom Sadu, gdje danas živi kao ljekar. On od 2007. godine živi u Srbiji i ima državljanstvo te zemlje. Srbija nije dužna da izručuje svoje državljane.

Koordinatorka Regionalne komisije za ratne zločine (REKOM) Nataša Kandić kaže da je preko stotinu ratnih zločinaca iz Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske i Kosova našlo bezbjedno utočište u Srbiji. Neki od njih su biznismeni, a neki se i kao eksperti pojavljuju u tamošnjim medijima i komentarišu aktuelne događaje.

Prema pisanju portala Istraga, osuđenici/optuženici za ratne zločine u BiH koji slobodno žive u Srbiji, a za nekima je raspisana i crvena Interpolova potjernica, su bivši general Vojske Republike Srpske (VRS) Milomir Savčić (optužen za genocid u Srebrenici), bivši šef državne bezbjednosti Republike Srpske Ljuban Ećim (optužen za ratne zločine), bivši pripadnik VRS Mirko Todorović Banana (osuđen za ratni zločin u Bratuncu), bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Tomislav Kovač (optužen za genocid u Srebrenici), Duško Kornjača, pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS Zoran Obranović Maljić (optužen za zločine u Srebrenici), bivši pripadnik VRS Momir Savić (osuđen za ratne zločine u Višegradu), bivši načelnik Odjeljenja za obavještajne poslove i član štaba Drinskog korpusa VRS Svetozar Kosorić (optužen za genocid u Srebrenici), bivši obavještajni oficir Glavnog štaba VRS Radoslav Janković i Novak Đukić, čiji je slučaj naročito zanimljiv. Prošlo je skoro sedam godina otkako je Srbija stala u Đukićevu zaštitu iako je pravosnažno osuđen od strane Suda BiH da je kao komandant Taktičke grupe „Ozren“ Vojske Republike Srpske, 25. maja 1995. naredio artiljerijskom vodu da granatira Tuzlu, usljed čega je na tuzlanskoj Kapiji stradalo više od 70 osoba. Osuđen je na 20 godina zatvora ali je pobjegao u Srbiju.

„Prošlo je mnogo vremena, mnogi su se integrisali u lokalne zajednice tako da se oni manje-više u Srbiji osećaju vrlo sigurno. O njihovim zločinima se čuje tek kad se pomenu u nekoj presudi Haškog tribunala”, kaže Nataša Kandić.

Istraga će tek utvrditi da li se  Kovačević krije u Srbiji. Samo je pitanje da li će zvanični Beograd da ignoriše optužnicu kao što je to do sada činio. Ako već ne haju za presude ratnim zločincima, zašto bi za jednog (navodno) korumpiranog šefa Uprave za imovinu.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

2 sata

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

rošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

RATNI ZLOČINI: Crna Gora još bez optužnica protiv ,,vikend ratnika”

Objavljeno prije

2 sata

na

6 Decembra, 2024

Objavio:

Specijalno državno tužilaštvo je  do sada podiglo samo tri optužnice zbog učeća dobrovoljaca iz Crne Gore u ratnim zločinima u BiH i na Kosovu

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije učinilo dovoljno u istragama o učešću tzv. vikend ratnika iz Crne Gore u ratnim zločinima i pljačkama počinjenim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu tokom ratova devedesetih, tvrde sagovornici BIRN-a.

Izraz ,,vikend ratnici” se često koristi da opiše dobrovoljce koji su iz Crne Gore i Srbije putovali u BiH i učestvovali u ratnim zločinima tokom devedesetih.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava (HRA), Bojana Malović, tvrdi da SDT još nije samoinicijativno istraživalo djelovanje tzv. vikend ratnika, iako indicije o učešću crnogorskih državljana u silovanjima u istočnoj Bosni postoje od 1996. kada je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu podignuta prva optužnica zbog seksualnog zlostavljanja.

,,Specijalno državno tužilaštvo od novembra 2020. izviđa dokazni materijal koji se može odnositi na ‘vikend ratnike’, budući da obuhvata više od 15 crnogorskih državljana osumnjičenih za teške zločine − uključujući ubistvo, mučenje, seksualno ropstvo i silovanje na području Foče. Međutim, kako je taj postupak u fazi izviđaja njihovi identiteti nisu poznati javnosti”, kazala je Malović BIRN-u.

Crna Gora je, kao dio Jugoslavije, direktno učestvovala u ratovima devedesetih u Hrvatskoj i BiH, a cnogorski građani su, kao pripadnici Vojske Jugoslavije, učestvovali u ratu na Kosovu. U Crnoj Gori nije bilo ratnih dejstava, ali su na njenoj teritoriji zabilježeni ratni zločini.

U sudskim procesima u BiH, na Kosovu i Hrvatskoj pominju se crnogorski državljani koji su u tim državama kao dobrovoljci učestvovali u ratnim zločinima i pljačkama. U Crnoj Gori su do sada podignute tri optužnice protiv crnogorskih državljana zbog ratnih zločina u susjednim državama, od kojih se jedna završila osuđujućom presudom.

Apelacioni sud je u decembru 2019. potvrdio presudu kojom je bivši pripadnik Vojske Jugoslavije iz Nikšića, Vlado Zmajević, osuđen na 14 godina zatvora zbog ubistva 4 albanska civila u selu Žegra kod Gnjilana tokom rata na Kosovu 1999.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu

Objavljeno prije

7 dana

na

29 Novembra, 2024

Objavio:

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve. Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini

 

 

Deset dana nakon lokalnih izbora u Budvi i proglašenja konačnih rezultata, nema naznaka da se uskoro može očekivati dogovor političkih grupacija koje su učestvovale na njima. Postupci dvije vodeće stranke, koalicija Demokratskog fronta koju predvodi kandidat za predsjednika Opštine, Mladen Mikielj i grupa građana Budva naš grad, Nikole Jovanovića, takođe pretendenta za fotelju gradonačelnika, istovjetni su onima koje su vodili nakon majskih izbora, na kojima je rezultat u broju mandata bio neriješen. Njihove liste osvojile su oba puta po devet odborničkih mjesta u Skupštini grada, nedovoljno da same formiraju izvršnu vlast.

Pregovore pokreće Jovanović, uz uslov da njemu pripada predsjednička fotelja. On  poziva  na dogovore pojedine partije iz DF  SNP i Demokratsku narodnu partiju.. Prošlog puta  iz DF-a mu je stavljeno do znanja da to neće proći. Sasvim izvjesno neće ni sada.

Upućeni tvrde da Jovanović ima podršku aktuelnog predsjednika Opštine Mila Božovića iz pritvorske jedinice u Spužu. To je i podrška moćnog građevinskog lobija, zainteresovanog da unosni poslovi ne presahnu.

Za eventualno  pravljenje postizborne koalicije sa DPS-om, Jovanović bi morao ubijediti odbornike sa svoje liste, Budva naš grad, nekadašnje sledbenike jedinstvenog DF-a. Tokom junskih pregovora to mu nije pošlo za rukom, nekoliko njih odbilo je takvu saradnju. Sada je dovoljno  da tri odbornika to učine,  da otpadne mogućnost  povratka DPS-a u izvršnu vlast u Budvi, poslije osam godina.

Upućeni navode da je uslov DPS-a koji donosi sedam mandata, da dobije opštinska preduzeća na upravljanje. Treći partner, Evropski savez, sa dva mandata, čiji je lider Petar Odžić traži funkciju predsjednika lokalnog parlamenta. Fotelja predsjednika Opštine Budva bila bi Jovanovićeva.

Iz te vruće stolice tri gradonačelnika turističke metropole završila su u Spužu. Prva dvojica, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović kao pripadnici OKG Budva, pravosnažno su osuđeni. Milo Božović, uhapšen u aprilu 2023. godine i dalje je predsjednik Opštine i čeka ishod sprovedenog istražnog postupka u pritvoru.

Uprkos svemu, u gradu bez parlamenta i funkcionalne vlasti, unosni poslovi nimalo ne trpe. Ugovore o javnim nabavkama za izvođenje raznih građevinskih radova, po odobrenju Višeg suda u Podgorici, potpisivao je u Spužu, predsjednik Milo Božović, sve do imenovanja potpredsjednice Opštine Jasne Dokić.

Pregled podataka Službe javnih nabavki, pokazuje kako su pojedine građevinske firme postale stalni pretplatnici na opštinski budžet. Obećane ekskluzivne  kapitalne investicije u gradu svele su se na izgradnju lokalnih puteva i ostale saobraćajne infrasturkture. Na razne atmosferske kanale, podmorske ispuste, sanaciju ili modernizaciju postojećih trotoara i saobraćajnica. Samo u 2024. godini na pomenute radove utrošeno je oko šest miliona eura. Većinu ugovora parafirala je potrpedsjednica Dokić.

Privilegovane firme, odabrane na tenderima na kojima se po pravilu pojavljuju kao jedini i najpovoljniji ponuđači, jesu poznati Bemax sa podugovaračem BB Solar, u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, zatim kompanija Carat vlasnika Dragana Perovića, kuma i poslovnog partnera Mila Božovića. Tu je i neizbježna firma Asfalt beton gradnja iz Podgorice, bliska bivšem predsjedniku Marku Batu Careviću, Hidromont inženjering iz Podgorice i druge.

Tokom 2024. godine firma Asfalt-Beton, koju zastupa izvjesni Vladimir Mirković, realizovala je osam ugovora o javnim nabavkama, vrijednim oko 3,5 miliona eura, bez obračunatog PDV. Ova firma debitovala je u Budvi u doba predsjednikovanja Bata Carevića. Asfalt beton gradnja u jednoj godini od Carevića je dobila poslove vrijedne preko 2 miliona eura. Kako bi se u posao, kao podizvođač, ugradila firma Carinvest. Asfalt beton gradnja od tada čvrsto drži monopol u izvođenju javnih radova na teritoriji Opštine.  Carević javno podržava  Jovanovića i njegov tim.

Pojedinačno najjači ugovor u tekućoj godini dodijeljen je kompaniji Hidromont za sanaciju ispusta u Bečićima i na Zavali, vrijedan 2,5 miliona eura.

Potpredsjednica Dokić potpisala je početkom novembra drugi ugovor sa Bemaxom o izradi atmosferskog kanala u centru Budve, kod gradske Pošte, vrijedan 720 hiljada eura. Podugovarač BB Solar dobija svojih 1,2 procenta za izvođenje elektrotehničkih radova.

Podsjećamo, u decembru 2023. godine, Božović je potpisao prvi ugovor sa Bemax-om  vrijedan 2.924.681 eura za rekonstrukciju ulice 22 Novembar i Mediteranske, u centru Budve. Podugovarač u ovom poslu bila je firma mladog Đukanovića BB Solar, koja je na ime procenta od 16,27 odsto inkasirala 488.000 eura. Nakon završenih radova koji su trajali tokom turističke sezone, glavni problem tog dijela grada, stvaranje velikih poplava tokom obilnih padavina, nije riješen. Poplave su i dalje tu, ulice su neprohodne nakon prvih kiša uprkos utrošenim milionima.

Bemax je ponovo angažovan, da napravi novi atmosferski kanal koji će vodu sa ulice odvesti dalje, u more. Za popravni rad, Bemax i BB Solar prihodovaće 600.000 eura.

Najvrjedniji ugovor u poslednje dvije godine parafirao je predsjednik Božović u julu 2023., tri mjeseca nakon hapšenja, sa konzorcijumom kojeg čine firme Carat doo, Asfalt-Beton doo, Geotim MNE doo,  za izvođenje radova na komunalnom opremanju za izgradnju tri saobraćajnice u naselju Dubovica. Vrijednost ovog posla je vrtoglavih 4,5 miliona eura.

Istog dana Perović i Božović potpisuju još jedan ugovor za igradnju saobraćajnice A 75-75 u Bečićima, na iznos od 347.000 eura. U jednom danu blizu 5 miliona eura iz gradske budžeta prelilo se u ruke budvanskog biznismena Dragana Perovića.

Izbori u Budvi odavno ne služe izjašnjavanju građana za programe stranaka i ljude koji će na najbolji način voditi grad. Izbore vode interesne grupe, građevinski lobi uz moćne uticaje sa strane. Zbog bogatih koji žele biti još bogatiji, čija je jedina ideologija materijalni interes, trpe građani Budve.

Njima se smiješe treći vanredni izbori u jednoj godini.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo