Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I KORONA: Gluvi na upozorenja

Objavljeno prije

na

Po broju oboljelih od korona virusa Crna Gora je prva u Evropi, a sedmi smo u svijetu po broju umrlih. Vlada donosi mjere koje sama ne poštuje, pa se i građani s tim solidarišu. Epidemiolozi upozoravaju da efekte gledamo i da će biti sve crnji

 

U vrtiću „Duško Basekić“ u Bijelom Polju potvrđen je prvi slučaj korona virusa, kod djeteta starije jaslične grupe, zbog čega je cijela vaspitna grupa zatvorena prošlog petka. U 43 predškolske ustanove, u kojima je upisano 21.300 djece, oboljelo je petoro a 10 djece je u samoizolaciji, dok je broj oboljelih nastavnika 22, podaci su sa sajta Kovid i obrazovanje.

Najviše oboljelih je u osnovnom obrazovanju – 143 učenika i 39 nastavnika, dok je u srednjem obrazovanju inficirano 72 učenika i 11 profesora.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić saopštio je da je u crnogorskim školama zaraženo 50 nastavnika i 204 učenika što, kako je ocijenio, nije alarmantno. „Taj podatak nije alarmantan uzimajuću u obzir činjenicu da u Crnoj Gori osnovnu i srednju školu pohađa blizu 96.000 učenika i oko devet i po hiljada prosvjetnih radnika, što znači da je 0,2 procenta učenika inficirano, od toga 0,4 dodatno u izolaciji”, kazao je Galić za TVCG.

Prije početka školske godine iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopšteno je da su obezbijedili toplomjere, sredstva za dezinfekciju ruku, prostora i površina, kao i ostale higijenske potrepštine i izdali smjernice za održavanje nastave. Predavači tvrde da problem u vezi sa nabavkom zaštitne opreme i dalje nije riješen i da su primorani da sami kupuju maske i dezinfekciona sredstva kako bi mogli da održe nastavu.

Predsjednik podgoričkog odbora Sindikata prosvjete Slobodan Savović izjavio je da je izvjesno da učenike i prosvjetare ponovo čeka onlajn nastava. U Ministarstvu čekaju dalje preporuke Instituta i Ministarstva zdravlja.

Evropski statistički centri registrovali su Crnu Goru prošle sedmice kao državu sa najvećim brojem novozaraženih koronavirusom na 100.000 stanovnika od 52 zemlje u Evropi. Prema njihovim podacima, registrovano je 600,9 oboljelih na 100.000 stanovnika. Na drugom mjestu po broju novozaraženih je Gruzija, na trećem Kosovo, četvrtom Ujedinjeno Kraljevstvo, a na petom Srbija, sa 317 novopozitivnih na 100.000 osoba.

Epidemiološkinja Milena Popović Samardžić ocijenila je da je situacija veoma zabrinjavajuća, i to ne samo zbog toga što smo sedmi u svijetu po broju umrlih od kovida i u samom vrhu kad je riječ o novoinficiranim slučajevama, već zato što ovakve zabrinjavajuće činjenice ne dopiru do nas. Ona je za RTCG izjavila da bi mjere koje se donose u cilju sprečavanja širenja infekcije prvo trebalo da poštuju oni koji ih propisuju, ocjenjujući da su slike posljednjih društveno-političkih dešavanja u zemlji dokaz nemara svih. Da mjere postoje, kazala je, trebalo bi podsjetiti i Vladu Crne Gore.

Javnosti će nove mjere biti saopštene u petak, 10. septembra, a direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić je kazao da će na osnovu podataka o poštovanju epidemioloških mjera i procentu vakcinacije donijeti odluku o uvođenju novog seta mjera. On je kazao da će Institut predložiti mjere koje će biti slične nekim ranijim, ali, za razliku od prije, građanima je sada dostupna vakcina, kao jedan od glavnih elemenata digitalne kovid potvrde.

Bivši član Kriznog medicinskog štaba u vrijeme nekadašnjeg NKT-a Nemanja Radojević smatra da zaključavanje više nije opcija, te da je najbolji model kovid propusnica. On je ocijenio da trenutna epidemijska situacija nije povoljna, zbog velikog broja novooboljelih na dnevnom nivou, dodajući da je još ljeto, kad su respiratorne infekcije blaže: „Tek nastupa jesen, pa će se vidjeti kako će sve to ići“, kazao je Radojević.

U suret jeseni i drugi propisuju nove mjere. Tako je austrijski kancelar Sebastijan Kurc najavio težište mjera za jesen, kojima se predviđa da više neće biti opšteg zaključavanja, već samo „zaštitnih mjera“ za nevakcinisane, da je cilj povećanje spremnosti na vakcinaciju, i više kontrola, uz otvorene škole. Cilj je po svaku cijenu spriječiti novo zaključavanje i prelazak na nastavu od kuće.

Kod nas, mjere su uglavnom mrtvo slovo na papiru. Popović-Samardžić objašnjava da ćemo tek u narednih 15 do mjesec dana vidjeti stvarne epidemiološke efekte burnih političkih dešavanja i masovnih okupljanja.

„Ne znam kako da računamo na poštovanje mjera od strane građana, ako imamo nemar predstavnika Vlade prema mjerama koje oni donose“, istakla je Popović-Samardžić.

Spora vakcinacija

I dok je Evropska unija ispunila zacrtani cilj i do 1. septembra vakcinisala 70 odsto odraslih osoba, u Crnoj Gori je taj procenat 47,6 odsto.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, do sredine avgusta obje doze vakcine primilo je oko 50 odsto prosvjetnih radnika. Najmanje je vakcinisano mladih, tek 20 odsto.

Iz Ministarstva zdravlja ističu da su do sada obezbijedili 762.340 hiljada doza vakcina, a da će do kraja septembra stići i novi kontingenti Fajzer vakcine, ukupno oko 100.000, i do kraja godine još 50.000 doza.

„Samo sa visokim procentom vakcinisanih možemo da stvorimo kolektivni imunitet i spriječimo dalje širenje virusa“, uporno saopštavaju iz Ministarstva zdravlja.

 

Trećina građana neće da se vakciniše

Da vakcinacija protiv koronavirusa treba da bude prioritet kako za Vladu Crne Gore tako i za sve građane, smatra gotovo tri četvrtine građana Crne Gore. To su rezultati posljednjeg istraživanja koje je agencija Ipsos sprovela krajem jula u Crnoj Gori, na nacionalno reprezentativnom uzorku, saopšteno je ove nedjelje iz UNICEF-a u Crnoj Gori.

Istraživanja Ipsosa na ovu temu, sprovedena tokom ove godine, pokazuju da je broj građana koji neće da se vakcinišu od januara do jula tekuće godine pao sa 44 na 35 odsto.

Iz UNICEF-a su rekli da prema ovom istraživanju „pola građana Crne Gore koji se još nisu vakcinisali protiv koronavirusa planiraju to da urade, dok trećina kaže da neće da se vakciniše“.

„Ostali su još neodlučni. Među neodlučnima su češće ljudi koji kažu da nisu dovoljno informisani na ovu temu, dok su među onima koji neće da se vakcinišu češće ljudi koji nemaju povjerenja u zdravstvene institucije i koji nisu zabrinuti da će se zaraziti koronavirusom, kao i oni koji sumnjaju u sve vakcine i smatraju da bi ih generalno trebalo izbjegavati“, piše u saopštenju UNICEF-a.

U saopštenju UNICEF-a su poručili da su zabrinutost da je vakcina protiv COVID-19 prebrzo prošla klinička ispitivanja i strah od mogućih nuspojava dva glavna razloga koja građani navode da bi objasnili zašto ne žele da se vakcinišu, pa samim tim i ključne teme za javni dijalog sa stručnjacima.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo