Povežite se sa nama

MONITORING

Mrtvo more

Objavljeno prije

na

nasfica-dps

Očigledna je razlika između DPS-a i cunamija. Cunami dođe, napravi pustoš i ode, DPS traje skoro dvije decenije. Na izborima 29. marta koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović još jednom je osvojila apsolutnu vlast. Zahvaljujući rasutim glasovima i formuli po kojoj se dijele mandati Đukanovićeva koalicija će u Skupštini zauzimati 48 mjesta. Socijalistička narodna partija imaće 16, Nova srpska demokratija osam, a Pokret za promjene pet poslanika. Četiri mjesta imaće četiri albanske partije. Narodnjačka koalicija nije izgubila nadu da će ući u parlament. Narodna i Demokratska srpska stranka osvojile su 9.448, da bi prešle cenzus od tri odsto fali im 447 glasova. Računaju da ih mogu dobiti na nekoliko izbornih mjesta gdje će glasanje biti ponovljeno. Predsjednik Narodne stranke Predrag Popović je osobito ogorčen na CEDEM koji je nekoliko dana pred izbore objavio da Narodnjačku koaliciju podržava jedan odsto građana. Od 498.305 birača upisanih u birači spisak, glasalo je njih 329.818. Za naše prilike to je prilično slaba izlaznost – oko 66 odsto. Bilo je šesnaest izbornih lista – pola nije ušlo u parlament. Prema ocjenama stručnjaka jedna od osnovnih karakteristika ovih izbora je veliki procenat rasutih glasova – između 12 i 15 odsto.

Prema dosad objavljenim rezultatima, vladajuća koalicija je dobila 168.290, SNP 54.545, Nova 29.885 I PzP 19.546 glasova. Rasulo se 9. 448 glasova Narodnjačke i 8.777 glasova koalicije Liberalne partije i Demokratskog centra, 7.691 glas koji je dobila Stranka penzionera, 4.291 glas Srpske nacionalne liste, 3.489 glasova koalicije Bošnjaci i Musliman zajedno, jedno, 2.446 – Otadžbinske srpske stranke i 1.594 glasa Crnogorskih komunista.

Đukanovićeva koalicija dobila je oko 3.553 glasova više nego na izborima u septembru 2006. Za koaliciju u kojoj je bio SNP na prethodnim izborima glasalo je oko 47 hiljada ljudi, zajedno sa NSi DSS imali su 11 poslanika. Njihov napredak je – preko 15 hiljada glasova. Nova srpska demokratija i Pokret za promjene pali su sa 12 na osam i sa 11 na pet poslaničkih mjesta. PZP je izgubio blizu 25 hiljada glasača, Nova ima gotovo 20 hiljada manje glasova od Srpske liste.

Računica kaže kako bi, da su ostali ucijelo, Nova I PZP ostvarili nešto bolji rezultat. Mogu se, na primjer, zbrojati glasovi nekadašnjih članica Srpske liste – Nove, Srpske nacionalne liste i Otadžbinske srpske stranke – sa jedne i Pokreta za promjene i Demokratskog centra (doduše pojačanog Živkovićevim liberalima), sa druge strane. Izborni rezultat tada bi bio 46 mjesta za Đukanovićevu koaliciju, 14 za SNP, devet za NOVU, SNL I OSS i sedam za PZP, DC i LP. Račun ,,šta bi bilo kad bi bilo” po opoziciju najbolje rezultate daje kada se na jednom mjestu saberu glasovi SNP-a i Nove i drugih prosrpskih partija I na drugom Pokreta za promjene sa bivšim drugovima i LP – tada bi vlast imala 43 mandata. Naravno, i dalje bi bili apsolutni, nijesu se oko rasturanja partija džabe mučili.

U SNP-u nijesu zadovojni rezultatima izbora jer su planirali da dobiju 19 mandata. Iz te partije najavljuju da je neophodno preispitati formulu prema kojoj se izračunava broj mandata jer, kako kažu, Crna Gora je zemlja čuda u kojoj se sa 160 hiljada glasova dobija 49, a ne 41 mandat. U

Novoj srpskoj demokratiji takođe se žale na izbornu matematiku koja omogućava da se najmanje polovina glasova opozicionih stranaka preseli kod DPS-a. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je rezultat svoje partije doživio kao veliki uspjeh ,,jer nije mala stvar imati 20 hiljada pristalica spremnih da se bune i protiv organizovanog kriminala i tajkuna i protiv dijela međunarodne zajednice koja podržava ovaj režim”.

Međunarodni posmatrači su ocijenili da su izbori bili veoma dobro organizovani. ,,Izborni dan je bio istinski impresivan. Nema sumnje da su ovi izbori dodatno ojačali demokratiju u Crnoj Gori” rekao je Roberto Bateli, šef delegacije Parlamentarne skupštine OEBS-a. On je kazao da se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glassine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”, rekao je Bateli, a prema nepotvrđenim informacijama, Rajku Kovačeviću, portparolu DPS-a, je veoma teško palo što tu formulaciju nije sam smislio.

Šef dugoročne posmatračke misije OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Artis Pabriks ocijenio je da incident u kojem je, na biračkom mjestu u Podgorici, na lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića nasrnuo aktivista DPS-a ne smatra napadom. Nije ga ni izbio.

Posmatrači ODIHR-a su zabilježili da nedostatak povjerenja javnosti ostaje ,,ključni izazov”, jer su navodi o izbornoj prevari i nejasna podjela između države i partijskih struktura stvorili negativnu atmosferu među biračima. „Ostali izazovi uključuju potrebu za haromizacijom i reformom izbornog okvira, nedostatak adekvatnih pravnih lijekova i nedovoljno kritičko izvještavanje većine elektronskih medija”, zapisao je OEBS. Kad se tako pobroji, postaje nejasno – gdje to posmatrači uočavaju ,,jačanje demokratije”. ,,Osjetili smo dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno. Ponosan sam na kolegu, parlamentarca iz Norveške, koji je u Baru prisustvovao jednom incidentu. On je bio prisutan kada su se ljudi fotografisali da bi dokazali da su uradili stvari koje su od njih tražene. Mi nalaze ne zasnivamo na navodima već na posmatranju, to jest na onome što sami vidimo. Ne možemo da dajemo ocjene na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda”, rekao je šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Andreas Gros.

Ako bi DPS bio ljubazan da potpiše svako obećanje da će nekoga zaposliti, ili da uslika svaku kupoprodaju lične karte – bio bi to odličan dokaz za nesalomive posmatrače naših sudbina. Svejedno, posmatračima je ionako posao da – posmatraju. Naše je da našu stvarnost stvaramo. Zasad smo stvorili – mrtvo more.

Skoro sasvim sigurno

U Budvi i Nikšiću građani su izabrali odbornike za lokalni parlament, a u Tivtu i Herceg Novom predsjednike opština. Koalicija Dobri ljudi – evropska Budva na izborima za opštinski parlament u Budvi osvojili su preko 70 odsto glasova. Imaće 25 od 32 mandata . Koalicija SNP , Nova, NS imaće pet, PZP dva i DC jednog odbornika. U Nikšiću je DPS – SDP koalicija osvojila 24 od 41 mandata. SNP će imati osam, Nova četiri, Narodnjačka koalicija i PZP po dva, DC- LP jedno odborničko mjesto. Kandidat koalicije Evropski Tivat DPS-SDP-HGI Dragan Kankaraš, pobijedio je na izborima za gradonačelnika. Za njega je glasalo 4.067, odnosno 66,4 odsto građana Tivta. Dejan Mandić, kandidat SNP -a pobijedio je na izborima za predsjednika opštine Herceg Novi. Za njega je glasalo 8.937 ljudi, za kandidata DPS-a i SDP-a Zorana Bošnjaka – 5.227. Kankaraš i Mandić i do sada su bili gradonačelnici Tivta i Herceg Novog. Na parlamentarnim izborima u Herceg Novom, najveći broj glasova dobila je vladajuća koalicija – 5.088. Iz toga su čelnici lokalnog DPS-a zaključili da se moraju organizovati lokalni izbori. Na to da je njihov kandidat za gradonačelnika propao, nijesu se osvrtali.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

REVOLUCIONARNE BIZNIS IDEJE ŽARKA RADULOVIĆA: Muke robovlasničke

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stariji će se sjetiti da smo se slatko smijali skeču Nadrealista u kome uprava optužuje rudare što ne rade tri smjene uzastopno. Godine su prošle pune tranzicije pa tragikomediju hoće da pretvore u realnost. Turistički guru Žarko Radulović,  isprave optužuje radnike što neće da rade 16 sati dnevno za startnu platu od 299 eura.  I još idu u Njemačku

 

Neće ljudi u Crnoj Gori da rade pa to ti je, samo kritikuju, piju kafe, izvoljevaju, a posla ima samo treba zasući rukave, često čujete od onih koji su se dobro snašli. I dok to većina misli, i samo privatno govori, recept za ostvarenje crnogorskog sna konačno je javno saopštio turistički guru Žarko Radulović, suvlasnik hotelske grupe Montenegro stars.

,,Priča je sljedeća. U Splendidu imam 15 čistača javnih površina. Startna plata im je 299 eura. Sa prekovremenim i noćnim satima plata im je od 400 do 450 eura. Imaju tri obroka u hotelu i plaćen stan. Predlagao sam im, da makar tokom ljeta rade dvije smjene, uz naravno jedan dan sedmično slobodan. Rekao sam im, ako budete tako radili, plata će vam biti od 850 do 1.200 eura, zavisno od smjene. I to samo da tako rade tokom tri sljedeća mjeseca. Znate li koliko je njih prihvatilo da rade za ovu platu i pod ovim uslovima? Nijedan!”, objašnjava Radulović.

Stariji će se sjetiti da smo se slatko smijali skeču Nadrealista u kome uprava optužuje rudare što ne rade tri smjene uzastopno. Godine su prošle pune tranzicije pa tragikomediju hoće da pretvore u realnost. Da utvrdimo -makar tokom ljeta, na plus 40, da rade 16 sati dnevno! Uz naravno jedan dan slobodan, hvala, i plata će sa početne od 299 porasti možda i na 1.200 eura. Hrana, smještaj, sve, a imaš skoro osam sati i da spavaš. A i samo tri mjeseca. I neće! Baš niko.

Uvod u ovaj lament nad crnogorskim turizmom počinje time da gospodina Radulović, kao i pred svaku sezonu, kuka da radne snage u turizmu nedostaje, ali su radnici u Crnoj Gori spremni da se žale kako su im plate male, a neće da rade prekovremeno kako bi zaradili i više od hiljadu eura.

Ova ideja je izazvala lavine komentara na portalima i društvenim mrežama. ,,Recite, gospodine Raduloviću, kome da se javim i evo me odma dolazim iz Cetinja da radim jer se ne mogu zaposliti godinama. Radiću i prekovremeno. Jedino nisam član DPS-a pa nisam siguran da li je to problem”, konkuriše jedan od komentatora.

Drugome nije jasna računica: ,,Startna plata 299, pa onda sa prekovremenim i noćnim 400, a na kraju kaže plata će vam biti do 1200 eura. Kako? Za koliko radnih sati? Pa ne mogu da radim 45 sati dnevno? Što je ovo? Koja je ovo računica ?”.

Treći se uzda u institucije: ,,Gospodin javno izjavljuje ‘Predlagao sam im, da makar tokom ljeta rade dvije smjene, uz naravno jedan dan sedmično slobodan’. Đe su državne institucije da reaguju?
Zna se koliko je zakonom dozvoljeno trajanje prekovremenog rada.
Ovo je sramota!”.

Očigledno nije. Radulović upozorava da je pred ovu sezonu radne snage manje nego prošle godine, a da će iduće godine to biti još veći problem. I Hrvatska se sureće sa sličnim problemom, pa sve više radnika iz okruženja poslove, tokom sezone, nalazi po Dalmaciji. Razlog – prosječna plata u Hrvatskoj premašila je 800 eura, kod nas je 500.

Neki od komentatora na Radulovićev predlog prenijeli su iskustva iz susjedne zemlje: ,,Prošle sezone sam bio u Hrvatskoj, smještaj perfektan, tri obroka, svaki minut posle 22 uveče, svaka nedelja, dvokratno, praznik plaćeno duplo. Radio sam najviše osam sati dnevno uz zagarantovan jedan dan nedeljno slobodan. Osnovna plata 700 eura, plus bakšiš. Znači otprilike oko 1.200 mjesečno”;  ,,Meni je brat otišao ove godine za Dubrovnik da radi u ugostiteljstvu. Ovdje je za stresan posao koji je radio dobijao 300 eura, dok u Dubrovniku za isti rad dobija početnu platu 700 eura, jedan dan nedeljno slobodno, i plaćeni svi porezi i doprinosi. Plus se prema njemu ponašaju krajnje korektno i pošteno. Da se razumijemo, ima i tri obroka i smještaj koji je više nego korektan”.

Međutim, Radulović se ne upoređuje sa Hrvatskom, on se takmiči samo sa najboljima. Prema njegovim riječima u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji plata za ove poslove, koje on nudi, iznosi od 800 do 1.200 eura. Ni u Americi nije, po Raduloviću, ništa bolje: ,,Ako naš radnik ode u SAD da radi kao konobar, sedmična plata u boljem restoranu ili kafeu je oko 350 dolara, a soba studio je oko 1.500 do 1.800 dolara mjesečno, i to udaljena dva sata vožnje do posla. Oni tamo žive od bakšiša”.

A tek u Njemačkoj, to je mučenje: ,,A njima tamo treba da bi preživjeli do 1.500 eura jer poslodavac ne plaća stan. Tamo svi rade dva posla da bi preživjeli. Naš čovjek tamo može i radi dva posla, a ovdje to neće. Ja nemam objašnjenja za ovo. Još jedna uporedba – 500 eura kod nas vrijedi kao 1.500 u Njemačkoj”, ističe Radulović.

Statistika kaže da u Njemačkoj sobarice u hotelima godišnje zarade 19.000 eura, dok čistačice u ugostiteljstvu imaju hiljadu eura više – mjesečno preko 1.600 eura.  Što je po Radulovićevoj računici kao naših 500 i nešto. Znači naš čovjek, kad bi pristao da radi 16 sati, zaradio bi za tri mjeseca 3.600 eura. Kako ne bi imao gdje da ih tokom ljeta potroši, jer samo radi, a ima i hranu i spavanje sve što je potrebno za preživljavanje, te pare bi mu ostale. Ostale mjesece ne teba ni da radi, samo da odmara i tempira formu za sljedeću sezonu u Splendidu, jer ima da troši blizu 500 eura mjesečno, što je kao 1.500 u Njemačkoj.

Radulovićev koncept bi mogao da bude spasonosan ne samo za Crnu Goru već i za region. Samo mu treba omogućiti otvaranje što više hotela i da on snagom svoje argumentacije zaustavi talas ekonomske migracije koji ne jenjava već godinama.

Naravno ima i oprečnih stavova. ,,Već 11 godina živim i radim u Njemačkoj. Vozim viljuškar u jednoj firmi (posao za koji nije potrebna škola), znate crnogorske diplome su ođe nepriznate, pa iz tog razloga nijesam mogao konkurisat za ono za šta sam se školovao u CG. Vidite, gospodine Raduloviću, iznijeli ste par neistina o njemačkim zaradama i njemačkim cijenama. Da Vam iz ličnog iskustva prenesem da ja zarađujem 2760  eura bruto ili 1806 eura neto na poresku klasu 4. Imam dvoje djece i zbog toga su manji odbici. Radno vrijeme, gospodine Raduloviću, mi počinje u 6 izjutra i završava se u 14:15h. Dvije pauze, jedna pola sata, druga 15 minuta. Svaki prekovremeni sat je plaćen 15 posto,  ako je normalna smjena ili 25% ako je od 20:00 časova. Radi se od ponedeljka do petka, subota je na dobrovoljnoj bazi i plaćena je 100 eura neto. Cijena prehrambenih proizvoda je ođe makar 30 posto jeftinija nego u CG, dizel je juče koštao 1.24 eura. Šamponi, prašak za veš i slično duplo jeftinije nego u CG. Na djecu dobijam 400 eura dodatka, od kojih plaćam vrtić 190 eura za mlađeg i produženi boravak 130 eura za starijeg…”, piše jedan od gastarbajtera vidno iznerviran Radulovićevom optimističkom strategijom.

I na koncu što da se radi kad naš čovjek jednostavno neće da radi i doprinosi malo sebi i domovini, a više novobogatašima sa genijalnim idejama i smislom za biznis. ,,Jedini izlaz iz ove situacije nedostatka radne snage je da Vlada i ministarstva vanjskih poslova, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova vizni režim omekšaju kako bi mogli da dovodimo radnu snagu iz Indonezije, Filipina za turizam, a za poljoprivredu i građevinu Pakistan i Indiju. To je jedini način. Jer, stanje je teško, haotično”, zaključio je Radulović.

Ovaj predlog Radulović uporno ponavlja. Za sada nema ko da ga čuje, a haos traje. A dok institucije ćute, radnika u turizmu i građevinarstvu je sve manje. Većina je otišla u Njemačku. Dnevnica im je ovdje tri a tamo 12 eura. Za sada još niko od njih nije shvatio da je naš euro tri puta vrijedniji od tamošnjeg. Imaju kad.

Nezahvalno je prognozirati u kom će se pravcu ovaj strateški plan razvoja turizma dalje razvijati. Ne zaboravimo, Radulović je predsjednik  Crnogorskog turističkog udruženja, uglednik vladajućih Socijaldemokrata, čovjek sa brojnim priznanjima u turizmu, tokom sezone, i mimo nje, medijski najviše eksponiran kada su turistički uspjesi u pitanju…  Umjesto zaključka prenosimo nedavnu raspravu iz jednog podgoričkog lokala: ,,Je li moguće da ovo priča. Da li ti ljudi uopšte imaju veze sa realnošću”, glasno komentariše jedan mladić. Drugi ironično tvrdi da tu ima istine, dok treći prekida nešto što liči na početak uobičajene rasprave, riječima: ,,Ne, oni se samo sprdaju sa nama”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAD GRAĐANI PLAĆAJU PROPUSTE PRAVOSUĐA: Presipanje iz šupljeg u puno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Račun koji će građani morati platiti porodici Safeta Kalića samo raste. Prema nekim procjenama mogao bi dostići čak  miliona eura. Istovremeno, niko u državi ne snosi odgovornost zbog toga, niti u Upravi za nekretnine, ali ni u pravosuđu, koje je najodgovornijezacijelislučaj

 

Najnovija vijest: prema procjenama sudskih vještaka Rožajcu Safetu Kaliću samo za stan u podgoričkom naselju Gorica C treba dodijeliti odštetu u iznosu od 128 hiljada eura.  Šteta na tom Kalićevom stanu nastala je navodno amortizacijom tokom pet godina procesa protiv  njega, njegovog brata Mersudina i supruge Amine za pranje novca, tokom kojih je tim stanom, kao i drugom vrijednom imovinom koja je Kalićima oduzeta nakon hapšenja 2011, gazdovala Uprava za nekrentine.

Ukoliko se sud složi sa tom procjenom, biće to samo kap u odnosu na višemilionski račun koji je već  isporučen crnogorskim građanima zbog propusta pravosuđa i državnih organa u ovom slučaju. Proces se 2016.  završio oslobađajućim presudama, nakon čega su Kalići pokrenuli osam tužbi protiv države zbog neosnovanog pritvaranja, štete nastale na imovini koja im je oduzeta nakon hapšenja, i gubitka dobiti kada su u pitanju njihove kompanije.

Za sada im je po tom osnovu dosuđeno preko tri miliona eura, na osnovu većinom nepravosnažnih presuda. Ta bi se cifra, kako je nedavno pisao  Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) mogla, međutim, popeti i na deset miliona eura. Branilac Safeta Kalića, advokat Borivoje Borović, je odmah kada su Kalići oslobođeni optužbi najavio medijima da će u ime porodice Kalić protiv države podnijeti “makar tri tužbe uz odštetni zahtjev od najmanje 12 miliona eura”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 14. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA CAREVIĆA, PREDSJEDNIKA BUDVE: Volan, koze, gradonačelnička fotelja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čime je sve ispisana biografija predsjednika opštine Budva i  šta se pod njegovom upravom dešava u metropoli cnogorskog turizma

 

“Gospodine predsjedniče, više bi me poštovale Vaše koze nego Vi!” Kada je ovako nedavno reagovala jedna odbornica budvanskog parlamenta tokom polemike sa predsjednikom Opštne Budva Markom Carevićem, umjetničko ime Bato, mnogi su se prisjetili da u njegovoj  predpolitičkoj biografiji počasno mjesto ima i odrednica vlasnik farme koza u rodnoj Krimovici.

“Za sad ih imam oko 115, sor­ta al­pin­ka i bal­ka­nika, a oče­ku­je­mo iz Srem­ske Mi­tro­vi­ce još 100 al­pin­ki”, pohvalio se Carević početkom 2016. godine u razgovoru za Dan.

Carević vjerovatno tada nije ni sanjao da će jednog dana zasjesti u fotelju gradonačelnika turističke metropole Crne Gore. Trenutno, kako je nedavno kazao, ima pet farmi sa hiljadu grla stoke.

I još nešto iz 2016. Otkrio je i ovo: “Pro­šle go­di­ne nam je sva­ka gla­vi­ca cr­nog lu­ka bu­kval­no bi­la od po ki­lo­gram”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 14. JUNA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo