Povežite se sa nama

MONITORING

Mrtvo more

Objavljeno prije

na

Očigledna je razlika između DPS-a i cunamija. Cunami dođe, napravi pustoš i ode, DPS traje skoro dvije decenije. Na izborima 29. marta koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović još jednom je osvojila apsolutnu vlast. Zahvaljujući rasutim glasovima i formuli po kojoj se dijele mandati Đukanovićeva koalicija će u Skupštini zauzimati 48 mjesta. Socijalistička narodna partija imaće 16, Nova srpska demokratija osam, a Pokret za promjene pet poslanika. Četiri mjesta imaće četiri albanske partije. Narodnjačka koalicija nije izgubila nadu da će ući u parlament. Narodna i Demokratska srpska stranka osvojile su 9.448, da bi prešle cenzus od tri odsto fali im 447 glasova. Računaju da ih mogu dobiti na nekoliko izbornih mjesta gdje će glasanje biti ponovljeno. Predsjednik Narodne stranke Predrag Popović je osobito ogorčen na CEDEM koji je nekoliko dana pred izbore objavio da Narodnjačku koaliciju podržava jedan odsto građana. Od 498.305 birača upisanih u birači spisak, glasalo je njih 329.818. Za naše prilike to je prilično slaba izlaznost – oko 66 odsto. Bilo je šesnaest izbornih lista – pola nije ušlo u parlament. Prema ocjenama stručnjaka jedna od osnovnih karakteristika ovih izbora je veliki procenat rasutih glasova – između 12 i 15 odsto.

Prema dosad objavljenim rezultatima, vladajuća koalicija je dobila 168.290, SNP 54.545, Nova 29.885 I PzP 19.546 glasova. Rasulo se 9. 448 glasova Narodnjačke i 8.777 glasova koalicije Liberalne partije i Demokratskog centra, 7.691 glas koji je dobila Stranka penzionera, 4.291 glas Srpske nacionalne liste, 3.489 glasova koalicije Bošnjaci i Musliman zajedno, jedno, 2.446 – Otadžbinske srpske stranke i 1.594 glasa Crnogorskih komunista.

Đukanovićeva koalicija dobila je oko 3.553 glasova više nego na izborima u septembru 2006. Za koaliciju u kojoj je bio SNP na prethodnim izborima glasalo je oko 47 hiljada ljudi, zajedno sa NSi DSS imali su 11 poslanika. Njihov napredak je – preko 15 hiljada glasova. Nova srpska demokratija i Pokret za promjene pali su sa 12 na osam i sa 11 na pet poslaničkih mjesta. PZP je izgubio blizu 25 hiljada glasača, Nova ima gotovo 20 hiljada manje glasova od Srpske liste.

Računica kaže kako bi, da su ostali ucijelo, Nova I PZP ostvarili nešto bolji rezultat. Mogu se, na primjer, zbrojati glasovi nekadašnjih članica Srpske liste – Nove, Srpske nacionalne liste i Otadžbinske srpske stranke – sa jedne i Pokreta za promjene i Demokratskog centra (doduše pojačanog Živkovićevim liberalima), sa druge strane. Izborni rezultat tada bi bio 46 mjesta za Đukanovićevu koaliciju, 14 za SNP, devet za NOVU, SNL I OSS i sedam za PZP, DC i LP. Račun ,,šta bi bilo kad bi bilo” po opoziciju najbolje rezultate daje kada se na jednom mjestu saberu glasovi SNP-a i Nove i drugih prosrpskih partija I na drugom Pokreta za promjene sa bivšim drugovima i LP – tada bi vlast imala 43 mandata. Naravno, i dalje bi bili apsolutni, nijesu se oko rasturanja partija džabe mučili.

U SNP-u nijesu zadovojni rezultatima izbora jer su planirali da dobiju 19 mandata. Iz te partije najavljuju da je neophodno preispitati formulu prema kojoj se izračunava broj mandata jer, kako kažu, Crna Gora je zemlja čuda u kojoj se sa 160 hiljada glasova dobija 49, a ne 41 mandat. U

Novoj srpskoj demokratiji takođe se žale na izbornu matematiku koja omogućava da se najmanje polovina glasova opozicionih stranaka preseli kod DPS-a. Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević je rezultat svoje partije doživio kao veliki uspjeh ,,jer nije mala stvar imati 20 hiljada pristalica spremnih da se bune i protiv organizovanog kriminala i tajkuna i protiv dijela međunarodne zajednice koja podržava ovaj režim”.

Međunarodni posmatrači su ocijenili da su izbori bili veoma dobro organizovani. ,,Izborni dan je bio istinski impresivan. Nema sumnje da su ovi izbori dodatno ojačali demokratiju u Crnoj Gori” rekao je Roberto Bateli, šef delegacije Parlamentarne skupštine OEBS-a. On je kazao da se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glassine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”, rekao je Bateli, a prema nepotvrđenim informacijama, Rajku Kovačeviću, portparolu DPS-a, je veoma teško palo što tu formulaciju nije sam smislio.

Šef dugoročne posmatračke misije OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Artis Pabriks ocijenio je da incident u kojem je, na biračkom mjestu u Podgorici, na lidera Pokreta za promjene Nebojšu Medojevića nasrnuo aktivista DPS-a ne smatra napadom. Nije ga ni izbio.

Posmatrači ODIHR-a su zabilježili da nedostatak povjerenja javnosti ostaje ,,ključni izazov”, jer su navodi o izbornoj prevari i nejasna podjela između države i partijskih struktura stvorili negativnu atmosferu među biračima. „Ostali izazovi uključuju potrebu za haromizacijom i reformom izbornog okvira, nedostatak adekvatnih pravnih lijekova i nedovoljno kritičko izvještavanje većine elektronskih medija”, zapisao je OEBS. Kad se tako pobroji, postaje nejasno – gdje to posmatrači uočavaju ,,jačanje demokratije”. ,,Osjetili smo dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno. Ponosan sam na kolegu, parlamentarca iz Norveške, koji je u Baru prisustvovao jednom incidentu. On je bio prisutan kada su se ljudi fotografisali da bi dokazali da su uradili stvari koje su od njih tražene. Mi nalaze ne zasnivamo na navodima već na posmatranju, to jest na onome što sami vidimo. Ne možemo da dajemo ocjene na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda”, rekao je šef delegacije Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Andreas Gros.

Ako bi DPS bio ljubazan da potpiše svako obećanje da će nekoga zaposliti, ili da uslika svaku kupoprodaju lične karte – bio bi to odličan dokaz za nesalomive posmatrače naših sudbina. Svejedno, posmatračima je ionako posao da – posmatraju. Naše je da našu stvarnost stvaramo. Zasad smo stvorili – mrtvo more.

Skoro sasvim sigurno

U Budvi i Nikšiću građani su izabrali odbornike za lokalni parlament, a u Tivtu i Herceg Novom predsjednike opština. Koalicija Dobri ljudi – evropska Budva na izborima za opštinski parlament u Budvi osvojili su preko 70 odsto glasova. Imaće 25 od 32 mandata . Koalicija SNP , Nova, NS imaće pet, PZP dva i DC jednog odbornika. U Nikšiću je DPS – SDP koalicija osvojila 24 od 41 mandata. SNP će imati osam, Nova četiri, Narodnjačka koalicija i PZP po dva, DC- LP jedno odborničko mjesto. Kandidat koalicije Evropski Tivat DPS-SDP-HGI Dragan Kankaraš, pobijedio je na izborima za gradonačelnika. Za njega je glasalo 4.067, odnosno 66,4 odsto građana Tivta. Dejan Mandić, kandidat SNP -a pobijedio je na izborima za predsjednika opštine Herceg Novi. Za njega je glasalo 8.937 ljudi, za kandidata DPS-a i SDP-a Zorana Bošnjaka – 5.227. Kankaraš i Mandić i do sada su bili gradonačelnici Tivta i Herceg Novog. Na parlamentarnim izborima u Herceg Novom, najveći broj glasova dobila je vladajuća koalicija – 5.088. Iz toga su čelnici lokalnog DPS-a zaključili da se moraju organizovati lokalni izbori. Na to da je njihov kandidat za gradonačelnika propao, nijesu se osvrtali.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo