Povežite se sa nama

MONITORING

Visoka cijena vladanja

Objavljeno prije

na

Dugo nesmjenjiva vlast je preskupa za svoje podanike. Brza zarada pojedinaca, korupcija i loše vođenje ekonomije su razlozi skupe cijene vladanja koju svi plaćamo. Lična korist koje proizilazi iz bavljenja politikom nije u skladu sa doprinosima društvu U biznisu radnik koji ne može da zaradi svoju platu je višak. Zbog toga ostaje bez posla. U politici trebalo bi da ostane bez vlasti. Na izborima demokratski, ili revolucijom sa ulice. U normalnim društvima, politička mudrost i naporan rad određuje visinu prihoda. Svijetu su potrebni političari koji će posao raditi jeftinije i efikasnije.

PREMIJER, ĐUROVIĆI, PARAČA I DRUGOVI: Problem Crne Gore, kao nedovršene demokratije, je što građani nemaju svijest da su poslodavci političarima. Iz njihovih sredstava pristižu plate, dnevnice, honorari po upravnim odborima i komisijama.

Vidimo u kakvom su finansijskom položaju crnogorski izabrani predstavnici, od kojih jedan kaže ,,neću vam raditi za te pare”. Te pare su osamsto eura. Potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 754 eura.

Upozoravajuće je istraživanje koje je sproveo MANS o prijavljenim prihodima političara i članova njihovih porodica. Bračni par Gordana i Šaleta Đurović naplaćuju svoj rad mjesečno 9906 eura. Premijera izdržava sin, koji ubira rentu 11000 eura. Tu je i Paračina i otpremnine ostalih u Željeznici za koje je izdvojeno više od miliona. Sve ovo plaćaju građani u zemlji u kojoj je, prema ispitivanju UNDP-a, 40 odsto stanovništva u zoni siromaštva.

Nevolja Crne Gore je što javno nije odvojeno od privatnog. Što je vlast svoje interese proglasila nacionalnim. One na javnom položaju pokreće isključivo sopstveni interesi, sebičnost. Njihov sebični cilj je da budu re-izabrani. Vladajuća elita čini sve što je u njenoj moći da bi postigla taj cilj. A građani nemaju svijest da na izborima mogu da kazne loše i skupe.

VULGARNO BOGAĆENJE: Jedno je jasno da se političaru ne isplati posao on ne bi ni tražio novi mandat. Lako je utvrditi kada je političar bolje živio, prije ili poslije izbora za narodnog predstavnika. U obzir se uzimaju novčane, nenovčane, materijalne i nematerijalne koristi iz tog posla. Ne okoriste se samo aktivni političari neke stranke, nego i funkcioneri nižeg ranga, kojih ima prilično. Svi su plaćeni. Zna se od čijeg novca.

Postavlja se pitanje po kojoj to ekonomskoj logici može da funkcioniše jedan poredak u kojem ovako dobro zarađuje samo jedna grupa koja malo radi. Odgovori se traži širom svijeta, posebno u vremenu krize, kada se lomi čitav jedan sistem, a još nije pronađen novi.

Poces vulgarnog bogaćenja obilježio je naše vrijeme, ovaj globalni sistem koji propada. Mali procenat čovječanstva se enormno bogatio do te mjere da je ugrozio opstanak cijelog društva. Teoretičari su uočili jedan trend, koji se ponavlja u ciklusima: kad nastupi dan D, usljed visokih cijena i slabe potražnje, kapitalisti ,,predaju” svoju imperiju građanima, nacionalizuju se banke i privreda. A kada se privreda oporavi, opet grupa privilegovanih preuzima resurse. Kada je dobro onda je privreda u rukama male grupe, a kada je loše onda pripada svima.

Taj proces upravo teče pred našim očima. Kada je bilo dobro, kada su cijene aluminijuma na svjetskom tržištu bile visoke, Deripaska je sa partnerima ubirao enormne profite. Sada, kada KAP proizvodi gubitke, gubici će pripasti svima nama, fabriku samo što nije preuzela država. Isto bi moglo da se desi sa Prvom bankom, koja je vlasnicima donijela ogromne profite kad su je preuzeli. Danas kada je u nevoljama, jedan funkcioner Centralne banke Crne Gore je najavio moguću nacionalizaciju. Dakle, svima nama gubici, bratski da pripomognemo.

REFORMA OPOZICIJE: Čini se da nikada više u Crnoj Gori nije postoji potreba za ljudima koji će se stvarno suočiti sa problemom radi javnog dobra, a ne lične koristi. I to za racionalnu nadoknadu. Ima li takvih ovdje? Pošto je ova dugotrajna i arogantna vlast preskupa na opoziciji je da ponudi jeftiniju cijenu vladavine.

Crnogorska opozicija kao da nije u stanju da ponudi alternativu. Kao da se bori samo za preuzimanje privilegija koju ova vlast ima. To je jedan od razloga zbog kojih gube izbore. Političkoj eliti i u vlasti i u opoziciju cilj je zaposliti svoje ljude, povećati sebi plate, uvećati svoj kapital.

Promjena traži unutrašnju reformu. Političari treba da ponude alternative društvu i da ubijede građane da njihova vladavina neće biti tako skupa. Govori se uglavnom o reformama unutar vladajućih struktura, a zaboravlja se da je nužna reforma ovakve opozicije. Ako nije u stanju da reformiše sebe, ne može ni da reformiše društvo. Izgradnja kapaciteta opozicije neophodna je za promjenu. I konačno uvođenje filozofije u kojoj politika nije korist samo za sebe, već je korist svih i naša lična.

Miodrag RAŠOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo