Postoji li još neradna nedjelja?

O (ne)radnoj nedjelji i dalje se priča

Nakon Ustavnog suda i Skupštine, koji su se zakonskim rješenjem o neradnoj nedjelji u sektoru trgovine bavili u načelu, sa visina najvažnijih državnih institucija, Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore pozabavio se detaljima te priče. „Sve izraženijom zloupotrebom zakonskih izuzetaka koji omogućavaju rad pojedinih trgovinskih objekata nedjeljom, državnim i drugim praznicima”.

Ukazano je na primjere, a njih izgleda nije malo, trgovaca koji „kreativnim tumačenjima zakonskih odredbi” ili prostim nepoštovanjem propisanog, nedjeljom i u dane praznika svoje objekte ostavljaju otvorenim za potrošače. Tako narušavaju tržišnu ravnopravnost, ugrožavaju prava zaposlenih a, makar neki od njih, i državu uskraćuju za dio prihoda od poreza na dodatu vrijednost.

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović navela je, pozivajući se na iskustva tržišne inspekcije u primjeni člana 35b Zakona o unutrašnjoj trgovini, da se propisi pokušavaju zaobići zloupotrebom statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke kojima je rad nedjeljom omogućen zbog specifičnosti.

Radulović je navela da tržišna inspekcija sprovodi kontrole i zatvara objekte koji posluju suprotno propisima, ali da postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju. Vrijedi ponoviti: propisane kazne su takve da se onima koji krše zakon više „isplati” da plate kaznu za počinjeni prekršaj nego da poslovanje usklade sa zakonom. Onako kako to radi velika većina ovdašnjih trgovaca.

Takva praksa narušava pravnu sigurnost, stvara neravnopravne uslove poslovanja u sektoru trgovine i zahtijeva odlučnije institucionalno djelovanje.

Rješenja bi, vjeruju upućeni, treblo potražiti kroz preciznije definisanje zakonskih izuzetaka, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je dozvoljen rad nedjeljom; Izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe, posebno kod subjekata koji ponavljaju prekršaje; Konačno, valjalo bi „unaprijediti kapacitete i koordinaciju svih inspekcijskih organa”.

„Neophodno je unaprijediti međuinstitucionalnu koordinaciju, preciznije definisati zakonske izuzetke i nastaviti rad na izmjenama propisa kako bi njihova primjena bila jasna, efikasna i jednaka za sve učesnike na tržištu“, sažela je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić. Ona je najavila da će inicijativu sa konkretnim prijedlozima za unapređenje zakonodavnog okvira uputiti predsjedniku Vlade i nadležnim ministarstvima.

Samo da se i ta inicijativa ne pridruži zahtjevu za potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora – na čekanju.

R.M.

Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini

Za poslaničke varijabile tokom prošle godine izdvojeno je više od 160.000 eura, a po ovom osnovu najviše su dobili predstavnici Evropskog saveza (ES) i Socijalističke narodne partije (SNP), Boris Mugoša i Bogdan Božović, kojima je isplaćeno 7.300 eura, odnosno 6.800 eura.

To pokazuju podaci koje su Vijesti dobile od Skupštine, uz pomoć aplikacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za slobodan pristup informacijama.

Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.

Tako su parlamentarci tokom 2025. mimo plate primali i po 700,80 eura varijabile mjesečno, a jedini kriterijum za to je da je Kolegijum šefa Skupštine procijenio da su „posebno doprinijeli” ili se „dodatno angažovali” u radu najvišeg zakonodavnog doma ili njegovih radnih tijela.

Prosječna neto zarada u 2024. iznosila je 876 eura, a varijabilni iznosi kretali su se od 20 do 80 odsto nje.

Poslanicima je lani isplaćeno ukupno 162.410,40 eura tog dodatka na zaradu, što je u prosjeku 13,534.20 eura mjesečno. Taj iznos predstavlja rast, jer je u 2024. za varijabile isplaćeno 132.897,60 eura.

Po tom osnovu, tokom 2025. najviše je zaradio Mugoša (šef kluba ES), koji je i na čelu Odbora za ekonomiju, finansije i budžet – 7.358,40 eura, dok je iza njega Božović (šef kluba SNP-CIVIS) sa 6.832,80 eura.

Treću „poziciju” dijele predsjednik Skupštine Andrija Mandić (Nova srpska demokratija (NSD)) i šefovi klubova poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić i Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, sa 6.657,60 eura prihoda od varijabila.

Nikolić je, tokom prošle godine, bio na čelu anketnog odbora koji se bavi slučajevima navodno politički motivisanih ubistava i napadima na novinare i intelektualce od strane tzv. „crnih trojki”, a Knežević njegov zamjenik. Obojica su podnijeli ostavke ove godine (prvi u znak protesta DPS-a zbog izglasavanja zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, drugi zbog izlaska DNP-a iz vlasti).

Više od 6.000 eura zaradio je i šef kluba poslanika NSD-a Dejan Đurović – 6.482,40. Osim te funkcije, na čelu je i Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, zamjenik je predsjednika anketnog odbora koji ispituje dodjelu koncesija za vjetroelektranu Možura, ali i šef Delegacije u Parlamentarnoj skupštini Mediterana (PAM).

Prema Poslovniku Skupštine, poslanik ima pravo na zaradu, naknadu, ali i nagradu tokom obavljanja te funkcije. To znači da parlamentarci imaju pravo da im dodatno bude plaćen rad u Kolegijumu predsjednika Skupštine, ali i skupštinskim odborima. Poslovnikom je ostavljena i mogućnost nagrađivanja poslanika za poseban doprinos.

Do kraja marta 2016. važila je Odluka o naknadama za učešće u radu Kolegijuma i radnih tijela Skupštine. Prema toj odluci, predsjednik Skupštine za rad u Kolegijumu primao je 375, a članovi, potpredsjednici parlamenta i šefovi poslaničkih klubova 300 eura.

Predsjednici skupštinskih odbora imali su pravo na naknadu u iznosu od 300 eura, a članovi 150. Ukoliko je neki poslanik član dva ili više parlamentarnih tijela, imao je pravo na naknadu u iznosu od 225 eura.

Od decembra 2017. na snazi je isključivo Odluka o varijabilnom dijelu zarade za poslanike koja se, umjesto na fiksne iznose, oslanja na prosječnu neto zaradu.

Ta zarada, bar prema zvaničnim podacima, iz godine u godinu raste.

R.M.

Ministarstvo javnih radova je ove sedmice raspisalo tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dijela bloka A1 na Veljem brdu, a ponude se predaju do 27. jula. Tenderom je planirano projektovanje cijelog bloka A1 sa 557 stanova, ali izgradnja samo trećine od 185 stanova

Izgradnja šest zgrada u okviru bloka A1 na Veljem brdu koštaće oko 2.800 eura bez PDV-a po neto kvadratu stana, dok bi projektovanje prvog dijela podgoričkog naselja i podizanje 185 stanova – trajalo tri godine. To pokazuju podaci iz tenderske dokumentacije za ovaj 40,1 milion eura vrijedan posao.

Iz Vlade je ranije najavljivano da će stanove u ovom naselju prodavati za 1.000 eura po kvadratu, uz državne subvencije. Prema podacima o troškovima iz tendera te subvencije bi onda iznosile oko 1.800 eura po kvadratu ili oko 25 miliona za ovih 185 stanova.

Ministarstvo javnih radova je ove sedmice raspisalo tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dijela bloka A1 na Veljem brdu, a ponude se predaju do 27. jula. Tenderom je planirano projektovanje cijelog bloka A1 sa 557 stanova, ali izgradnja samo trećine od 185 stanova.

Kompanija kojoj pripadne posao po principu „projektuj i izgradi”, moraće da uradi glavni projekat za blok koji se sa šest parcela prostire na oko 57.200 kvadrata. Stanove će graditi na dvjema parcelama površine 18.281 kvadrata, pri čemu je planirano ukupno 79 stanova po 100 kvadrata i 106 stanova površine 60 kvadrata. Osim toga, na ovom zemljištu će se graditi i dvije podzemne garaže sa 384 mjesta, infrastruktura, interni putevi, pješačke, zelene i servisne površine.

Procijenjena vrijednost ovog posla je 40.100.000 eura bez PDV-a, a kako je ukupna neto korisna površina ovih stanova 14.260 kvadrata to znači da ukupni troškovi po kvadratu iznose 2.812 eura. Ako se u troškove izgradnje uključi PDV, vrijednost projekta bi bila 48.521.000 eura, a samim tim bi i cijena kvadrata došla do 3.402 eura.

U ovu cijenu troškova ne ulazi izgradnja infrastrukture glavnog bulevara, vodovodne, kanalizacione, elektro i telekomunikacione mreže do parcela. Tender za bulevar je raspisan s početnom cijenom od 33 miliona eura, dok se još rade studije kako će i odakle to naselje dobijati vodu i gdje će ići kanalizacija. Autor idejnog rješenja naselja predvidio je da se za početak zgrade prave na septičkim jamama.

Prema podacima Monstata za prva tri mjeseca ove godine, prosječna cijena kvadrata stana u novogradnji u Podgorici bila je 2.395 eura.

Rok za projektovanje bloka A1 i izgradnju prve faze je ukupno tri godine od zaključenja ugovora. Planirano je da se tri i po mjeseca potroše na izradu glavnog projekta za prvu fazu, uz dodatnih 15 dana ako nakon revizije bude potrebna dopuna dokumentacije. Rokovi su isti i za drugu i treću fazu, ali bi se projektovanju pristupalo postepeno – odnosno glavni projekat druge bi se radio tek nakon dobijanja zelenog svjetla revidenta za prvu.

R.M.