Pavle Radovanović, Veselin Drljević, Amar Škrijelj i Radenko Lacmanović predloženi su za Savjet RTCG. Poslanici se glasom nijesu odredili prema Oliveri Nikolić i Vladanu Mićunoviću. Nijesu glasali za, nijesu glasali protiv, a nijesu bili ni uzdržani

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore predložio je parlamentu da za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore izabere Pavla Radovanovića, Veselina Drljevića, Amara Škrijelja i Radenka Lacmanovića.

Podršku Odbora nijesu dobili kandidatkinja Olivera Nikolić i kandidat Vladan Mićunović. Poslanici se glasom nijesu odredili prema Nikolić i Mićunoviću – nijesu glasali za, nijesu glasali protiv, a nijesu bili ni uzdržani.

Najviše bure u javnosti izazvala je kandidatura dosadašnjeg predsjednika Savjeta, Veselina Drljevića, koga su predložile nevladine organizacije iz oblasti medija od kojih su posljednjih dana pojedine povukle svoju kandidaturu. Radovanovića je predložila Privredna komora Crne Gore, Škrijelja dio civilnog sektora iz oblasti zaštite ljudskih prava,dok su Lacmanovića predložili Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet.

Odluci je prethodila posebna sjednica Administrativnog odbora, na kojoj su kandidati, osim Radovanovića koji je obavijestio odbor da ne može prisustvovati, predstavili svoje viđenje budućeg rada Javnog servisa.

Sjednicu su obilježile primjedbe dijela poslanika opozicije i kandidata na zakonitost i transparentnost procedure, nakon što su se u javnosti pojavile sumnje u vezi sa dijelom organizacija koje su podržale pojedine kandidate.

Nikolić je, predstavljajući kandidaturu, kazala da ne želi ,,na silu” da uđe u Savjet RTCG, već da svojim iskustvom doprinese radu tog tijela.Komentarišući proces izbora članova Savjeta, najavila je da će današnju odluku poslanika preispitivati u sudskoj proceduri.

Ona je kazala da je na proces ,,već pala sjenka”, navodeći da postoje ozbiljne sumnje u vezi sa dijelom NVO koje su podržale Drljevića.

Mićunović je kazao da postoje ozbiljne sumnje u valjanost kompletnog procesa i da je zainteresovan za uvid u dokumentaciju.Ocijenio je da u RTCG postoji institucionalna kriza koja traje godinama, navodeći sudske postupke protiv čelnika Javnog servisa. ,,Kako vjerovati Javnom servisu ako je predmet ovoliko sudskih procesa”, rekao je Mićunović.

Delegacija EU u Crnoj Gori, potvrdila je za TV Vijesti da je primila pismo više medijskih i građanskih udruženja koja upozoravaju na potencijalne nezakonitosti pri predlaganju aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića, za novi mandat. Pozivaju ih da sve sumnje prijave nadležnim organima.

,,Transparentan izbor Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ostaje ključni prioritet za ispunjavanje evropskih mjerila u vladavini prava”, poručili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.

R.M.

Viši sud je potvrdio da to što je Miljana Pavličić 14 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama sa lažnom diplomom nije njen već isključivo propust nadležnih u toj instituciji

To što je Miljana Pavličić 14 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama sa lažnom diplomom nije njen, već isključivo propust nadležnih u toj instituciji sa kojom je sve vrijeme zaključivala ugovore o radu. To je stav Višeg suda u Podgorici koji je prošlog mjeseca odbio žalbu Osnovnog državnog tužilaštva na rješenje Osnovnog suda iz juna 2025, a kojim je obustavljen postupak protiv nekadašnje pomoćnice zdravstvene ustanove, ranije uslovno osuđene zbog falsifikovanja obrazovne isprave.

Viši sud je potvrdio da nije bilo dovoljno dokaza da je Pavličić počinila krivično djelo prevara i dovela u zabludu pravno lice, ali i da nije protivpravno stekla imovinsku korist jer je zarade primala za faktički obavljeni rad.

Pavličić, koja je još 2014. godine zbog falsifikovanja diplome Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu osuđena na četiri mjeseca zatvora a uslovno na dvije godine, od 2010. godine do otkaza krajem 2023. imala je u radnom dosijeu lažno uvjerenje o završenom visokom obrazovanju, bez diplome, kao i uvjerenje o stručnom ispitu pred Ministarstvom zdravlja.

Ona je radila i napredovala u toj ustanovi do novembra 2023, kada su Vijesti objavile da je godinama na odgovornim pozicijama na osnovu falsifikovanog uvjerenja o završenim studijama. Sa beogradskog univerziteta su potvrdili da je Pavličić „ispisana“ 12 godina nakon što je započela školovanje. ODT je tada formirao krivični predmet protiv Pavličić, a nadležni u IJZ i njeni nadređeni saslušani su kao svjedoci.

Viši sud u rješenju od kraja aprila navodi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i zaključak da nema mjesta optužbi protiv Pavličić i dovoljno dokaza da je sumnjiva za djelo koje je predmet optužbe, te da treba obustaviti postupak.

Ističu da krivično djelo prevara iz člana 244 Krivičnog zakonika Crne Gore čini onaj ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu,  ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. Stavom 4 istog člana definisan je kvalifikovani oblik krivičnog djela u slučaju kada je pribavljena imovinska korist ili je nanijeta šteta u iznosu koji prelazi 30.000 eura.

Međutim, tvrde da ne postoje dokazi kojim bi se na nedvosmislen način potkrijepila tvrdnja da je Pavličić od 2014. do 2023. protivpravno pribavila imovinsku korist i da je lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica dovela u zabludu pravno lice i time ga navela da na štetu svoje imovine nešto učini.

Slučaj Pavličić, koja je godinama obavljala važne pozicije, uključujući i funkciju predsjednice Komisije za akreditaciju zdravstvenih ustanova, doprinio je kasnijoj intenzivnijoj kontroli obrazovnih isprava.

U posljednje dvije godine zabilježen je i veći broj krivičnih prijava koje podnosi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija protiv onih koji lažiraju diplome fakulteta i srednjih škola, pred sudovima, i zatvorskih kazni za falsifikovanje obrazovnih isprava.

R.M.

Nakon dvadeset dvije godine, i dalje nema odgovora ko je naredio da se likvidira glavni i odgovorni urednik Dana Duško Jovanović, i i ko je povukao oroz 27. maja 2004

,,Ovo je najmračnija i najsurovija noć u crnogorskoj istoriji iz koje već 22 godine gledamo ka horizontu i tražimo liniju gdje se dodiruju pravda i Crna Gora“, kazao je glavni i odgovorni urednik Dana Mladen Milutinović.On je to saopštio nakon što su, na mjestu gdje je ubijen Duško Jovanović, upaljene svijeće povodom 22. godišnjice od njegovog ubistva.

“Te linije nema. Niti je pravda još ustala i rekla neću suditi na osnovu pretpostavki, već ću naći istinu. Niti je zvanična Crna Gora ustala i rekla istina je tu”, poručio je Milutinović.

Novinar i nekadašnji poslanik ubijen je hicima iz automatskog oružja 27. maja 2004. godine, kada je izašao iz redakcije dnevnog lista čiji je bio vlasnik.

Za učešće u tom zločinu osuđen je jedino Podgoričanin Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. godine potvrdio presudu za saučesništvo i osudio ga na 19 godina zatvora.

Do danas nije utvrđeno ni ko je odgovoran za to što više od dvije decenije nema ozbiljnijih rezultata u istrazi.

Ni ponuđena nagrada od milion eura nije pomogla da se do kraja rasvijetli ubistvo Jovanovića – dvadeset dvije godine nakon tog zločina i dalje nema odgovora ko je naredio da se likvidira glavni i odgovorni urednika Dana i ko je povukao oroz 27. maja 2004.

Da je istraga traljavo vođena upozoravano je godinama – počev od nestajanja službene zabilješke u kojoj je, navodno, zapisano sve što je Mandić ispričao odmah nakon hapšenja, pa do čuvenog “umora tužioca” i nestanka puške iz depoa Višeg suda.

Na brojne propuste godinama upozorava i Vladina Komisija za praćenje istraga napada na novinare i imovinu medija – članovi tog tijela, zasada uzaludno, traže i stalnu provjeru baze bioloških profila, kako bi se konačno utvrdilo kome pripadaju tragovi pronađeni tokom uviđaja i istrage.

Petnaest godina nakon zločina, Više državno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je novu istragu o ovom ubistvu, kojom rukovodi tužiteljka Danka Ivanović Đerić.

Pred njom je saslušano više osoba – jedni su iznosili svoja saznanja o odgovornima za zločin, dok su se drugi izjašnjavali o načinu na koji je vođena prvobitna istraga. Među saslušanima u svojstvu građana našli su se nekadašnja šefica pravosuđa Vesna Medenica, bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, sada optuženi tajni agent Duško Golubović, nekadašnji premijer Dritan Abazović, novinarka Nataša Miljanović Zubac…

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je  nakon polaganja vijenca, kazao da su građani umorni od praznih obećanja i floskula koje godinama dolaze iz tužilaštva i policije, i da zahtijevaju konkretne rezultate – otkrivanje ubica, nalogodavaca i njihovo procesuiranje.

On je naglasio da je prošlo dosta vremena od promjene režima u Crnoj Gori, a da se u tom slučaju ništa nije promijenilo.

“Ništa nijesmo vidjeli, niti od VDT-a, niti od ostalih nadležnih državnih organa. Građanima i Duškovoj porodici je dosta floskula. Zahtijevamo pravdu i istinu. Ako ljudi koji su na čelu nadležnih institucija, ovdje prije svega mislim na VDT, to nijesu u stanju da urade, neka onda odu sa tih pozicija, doći će neko drugi ko to može”, poručio je Milatović.

R.M.