Direktor ANB Ivica Janović podnio je krivičnu prijavu protiv novinarki CIN-CG-a Andree Perišić i Đurđe Radulović, kao i protiv NN lica, zbog navodnog odavanja tajnih podataka u tekstu Bezbjednosne provjere u ANB-u: Zapošljava li se više po volji moćnih, koji je 31. maja objavljen na sajtu CIN-CG-a. Novinarke su izjavile da krivična prijava nije utemeljena, jer u tekstu nijesu odati tajni podaci

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) saopštio je da najoštrije osuđuje pokušaj kriminalizacije novinarskog rada kroz krivičnu prijavu koju je direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović podnio protiv novinarki CIN-CG-a Andree Perišić i Đurđe Radulović, kao i protiv NN lica, zbog navodnog odavanja tajnih podataka u tekstu Bezbjednosne provjere u ANB-u: Zapošljava li se više po volji moćnih, koji je 31. maja objavljen na sajtu CIN-CG-a.

Iz CIN-CG-a su kazali da se novinarsko istraživanje bavilo kadrovskom politikom u ANB-u.

„Novinarke CIN-CG-a danas su pozvane u Centar bezbjednosti Podgorica kako bi dale izjave povodom krivične prijave, što su i učinile, u pratnji advokata Siniše Gazivode. Kako im je saopšteno, krivičnu prijavu je direktor ANB-a Ivica Janović podnio 2. juna Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), na ruke glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, ali je predmet proslijeđen Višem državnom tužilaštvu, koje je naložilo Centru bezbjednosti Podgorica da od novinarki prikupi obavještenja“, rekli su iz CIN-CG-a.

Perišić i Radulović su izjavile da krivična prijava nije utemeljena, jer u tekstu nijesu odati tajni podaci, zbog čega je Janović podnio krivičnu prijavu, već podaci od interesa za javnost.

U krivičnoj prijavi se od novinarki traži i da otkriju izvore informacija, što su one odbile da učine, jer se zaštita izvora garantuje zakonima Crne Gore.

„Zaprepašteni smo krivičnom prijavom, jer su novinarke CIN-CG-a i uredništvo sa dužnom pažnjom uradili cijelo istraživanje. U objavljenim tekstovima nema riječi o odavanju tajnih podataka. Vjerujemo da ovom krivičnom prijavom rukovodstvo ANB-a nastoji da zaustavi naša istraživanja koja su od najvišeg javnog interesa. Mi ćemo, uprkos pritiscima, nastaviti da istražujemo pitanja od javnog interesa i da građanima pružamo informacije koje su važne za funkcionisanje demokratskog društva“, kazala je predsjednica CIN-CG-a Milka Tadić Mijović.

CIN-CG smatra da je riječ o pritisku na istraživačko novinarstvo i pokušaju zastrašivanja novinarki koje profesionalno rade svoj posao.

„Posebno zabrinjava što ANB, umjesto odgovora na pitanja od javnog interesa, poseže za mehanizmima koji mogu imati obeshrabrujući efekat na novinare i njihove izvore. CIN-CG poziva nadležne institucije da postupe u skladu sa Ustavom, zakonima Crne Gore i međunarodnim standardima koji garantuju slobodu izražavanja, slobodu medija i zaštitu novinarskih izvora. CIN-CG ostaje posvećen profesionalnom, odgovornom i istraživačkom novinarstvu u interesu javnosti i neće odustati od istraživanja tema, pa i onih vezanih za ANB, koje su od značaja za građane i građanke Crne Gore“, poručili su iz CIN-CG-a.

R.M.

Pavle Radovanović, Veselin Drljević, Amar Škrijelj i Radenko Lacmanović predloženi su za Savjet RTCG. Poslanici se glasom nijesu odredili prema Oliveri Nikolić i Vladanu Mićunoviću. Nijesu glasali za, nijesu glasali protiv, a nijesu bili ni uzdržani

Administrativni odbor Skupštine Crne Gore predložio je parlamentu da za članove Savjeta Radio-televizije Crne Gore izabere Pavla Radovanovića, Veselina Drljevića, Amara Škrijelja i Radenka Lacmanovića.

Podršku Odbora nijesu dobili kandidatkinja Olivera Nikolić i kandidat Vladan Mićunović. Poslanici se glasom nijesu odredili prema Nikolić i Mićunoviću – nijesu glasali za, nijesu glasali protiv, a nijesu bili ni uzdržani.

Najviše bure u javnosti izazvala je kandidatura dosadašnjeg predsjednika Savjeta, Veselina Drljevića, koga su predložile nevladine organizacije iz oblasti medija od kojih su posljednjih dana pojedine povukle svoju kandidaturu. Radovanovića je predložila Privredna komora Crne Gore, Škrijelja dio civilnog sektora iz oblasti zaštite ljudskih prava,dok su Lacmanovića predložili Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet.

Odluci je prethodila posebna sjednica Administrativnog odbora, na kojoj su kandidati, osim Radovanovića koji je obavijestio odbor da ne može prisustvovati, predstavili svoje viđenje budućeg rada Javnog servisa.

Sjednicu su obilježile primjedbe dijela poslanika opozicije i kandidata na zakonitost i transparentnost procedure, nakon što su se u javnosti pojavile sumnje u vezi sa dijelom organizacija koje su podržale pojedine kandidate.

Nikolić je, predstavljajući kandidaturu, kazala da ne želi ,,na silu” da uđe u Savjet RTCG, već da svojim iskustvom doprinese radu tog tijela.Komentarišući proces izbora članova Savjeta, najavila je da će današnju odluku poslanika preispitivati u sudskoj proceduri.

Ona je kazala da je na proces ,,već pala sjenka”, navodeći da postoje ozbiljne sumnje u vezi sa dijelom NVO koje su podržale Drljevića.

Mićunović je kazao da postoje ozbiljne sumnje u valjanost kompletnog procesa i da je zainteresovan za uvid u dokumentaciju.Ocijenio je da u RTCG postoji institucionalna kriza koja traje godinama, navodeći sudske postupke protiv čelnika Javnog servisa. ,,Kako vjerovati Javnom servisu ako je predmet ovoliko sudskih procesa”, rekao je Mićunović.

Delegacija EU u Crnoj Gori, potvrdila je za TV Vijesti da je primila pismo više medijskih i građanskih udruženja koja upozoravaju na potencijalne nezakonitosti pri predlaganju aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG, Veselina Drljevića, za novi mandat. Pozivaju ih da sve sumnje prijave nadležnim organima.

,,Transparentan izbor Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ostaje ključni prioritet za ispunjavanje evropskih mjerila u vladavini prava”, poručili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.

R.M.

Viši sud je potvrdio da to što je Miljana Pavličić 14 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama sa lažnom diplomom nije njen već isključivo propust nadležnih u toj instituciji

To što je Miljana Pavličić 14 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama sa lažnom diplomom nije njen, već isključivo propust nadležnih u toj instituciji sa kojom je sve vrijeme zaključivala ugovore o radu. To je stav Višeg suda u Podgorici koji je prošlog mjeseca odbio žalbu Osnovnog državnog tužilaštva na rješenje Osnovnog suda iz juna 2025, a kojim je obustavljen postupak protiv nekadašnje pomoćnice zdravstvene ustanove, ranije uslovno osuđene zbog falsifikovanja obrazovne isprave.

Viši sud je potvrdio da nije bilo dovoljno dokaza da je Pavličić počinila krivično djelo prevara i dovela u zabludu pravno lice, ali i da nije protivpravno stekla imovinsku korist jer je zarade primala za faktički obavljeni rad.

Pavličić, koja je još 2014. godine zbog falsifikovanja diplome Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu osuđena na četiri mjeseca zatvora a uslovno na dvije godine, od 2010. godine do otkaza krajem 2023. imala je u radnom dosijeu lažno uvjerenje o završenom visokom obrazovanju, bez diplome, kao i uvjerenje o stručnom ispitu pred Ministarstvom zdravlja.

Ona je radila i napredovala u toj ustanovi do novembra 2023, kada su Vijesti objavile da je godinama na odgovornim pozicijama na osnovu falsifikovanog uvjerenja o završenim studijama. Sa beogradskog univerziteta su potvrdili da je Pavličić „ispisana“ 12 godina nakon što je započela školovanje. ODT je tada formirao krivični predmet protiv Pavličić, a nadležni u IJZ i njeni nadređeni saslušani su kao svjedoci.

Viši sud u rješenju od kraja aprila navodi da je prvostepeni sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje i zaključak da nema mjesta optužbi protiv Pavličić i dovoljno dokaza da je sumnjiva za djelo koje je predmet optužbe, te da treba obustaviti postupak.

Ističu da krivično djelo prevara iz člana 244 Krivičnog zakonika Crne Gore čini onaj ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, dovede koga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu,  ili ga održava u zabludi i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini. Stavom 4 istog člana definisan je kvalifikovani oblik krivičnog djela u slučaju kada je pribavljena imovinska korist ili je nanijeta šteta u iznosu koji prelazi 30.000 eura.

Međutim, tvrde da ne postoje dokazi kojim bi se na nedvosmislen način potkrijepila tvrdnja da je Pavličić od 2014. do 2023. protivpravno pribavila imovinsku korist i da je lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica dovela u zabludu pravno lice i time ga navela da na štetu svoje imovine nešto učini.

Slučaj Pavličić, koja je godinama obavljala važne pozicije, uključujući i funkciju predsjednice Komisije za akreditaciju zdravstvenih ustanova, doprinio je kasnijoj intenzivnijoj kontroli obrazovnih isprava.

U posljednje dvije godine zabilježen je i veći broj krivičnih prijava koje podnosi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija protiv onih koji lažiraju diplome fakulteta i srednjih škola, pred sudovima, i zatvorskih kazni za falsifikovanje obrazovnih isprava.

R.M.