Povežite se sa nama

Izdvojeno

MUKE MALINARA I VLASNIKA HLADNJAČA NA SJEVERU: Razvoj bez vizije

Objavljeno prije

na

Sa protesta u Bijelom Polju, malinari su upozorili da je njihov prošlogodišnji rod još u hladnjačama, i to samo desetak dana prije nego su planirali da počnu pripremne radove u svojim malinjacima. Najavili su i blokade magistralnih puteva

 

Ekonomska kriza  izazvana ratom u Ukrajini, prelila se odavno i u Crnu Goru, a ovih dana u poljoprivredi je kulminirala sa problemom sa kojim su se suočili vlasnici hladnjača na sjeveru Crne Gore.

Sve se to moglo naslutiti još prošle jeseni kada su upozoravali da nemaju gdje više da skladište pečurke i šumske plodove, ali njihova upozorenja niko do sada nije shvatao ozbiljno.

Tek ove sedmice oni su saopštili da su se našli u ozbiljnom problemu zbog toga što im je u hladnjačama zarobljeno oko 350 tona malina, koje više ne mogu prodati ni približno po cijeni po kojoj su ih prošle sezone otkupljivali. Zbog toga ne mogu ni isplatiti veći dio proizvođača malina.

Iz Ministarstva poljoprivrede saopštili su da je Vlada nemoćna. I tu se krug zatvara. Kako iz tog kruga izaći, za sada niko ne zna.

Sa protesta u Bijelom Polju, malinari su upozorili da je njihov prošlogodišnji rod još u hladnjačama, i to samo desetak dana prije nego su planirali da počnu pripremne radove u svojim malinjacima. Najavili su i blokade magistralnih puteva. Oni su poručili da i pored svih nedaća koje u kontinuitetu prate poljoprivrednike na sjeveru, neće otići sa svojih imanja, te da će se svom snagom boriti da dobiju prava i mogućnosti kao poljoprirednici i privrednici u drugim crnogorskim regijama.

,,Ovdje sve što je započeto od strane državnih organa, propalo je, što nije slučaj sa južnom i srednjom regijom”, tvrdi predsjednik Udruženja malinara Malina Polimlja, Andro Delić.

On poručuje da neće dozvoliti da im unište malinarstvo, kao posljednju nadu, koje je, u neku ruku, socijalni program za one koji su ostali da žive u Polimlju.

,,Nepostojanje ozbiljne strategije razvoja sjevera je više nego uočljivo. Svi dosadašnji projekti, upravo zbog te neozbiljnosti su propali. Ubjeđivali su nas da sijemo krompir radi čipsa, kada smo krenuli projekat je propao. Nije imao ko da kupi krompir koji je na naše tržište stizao iz Poljske. Došla je na red aronija koja je takođe propala, potom su nas ubjeđivali da se bavimo proizvodnjom puževa radi izvoza u Italiju. Svi koji su ušli u taj posao su i sada u dugovima. U Vraneškoj dolini bačeni su milioni na razvoj stočarstva i izgradnju mljekare i pogona za preradu mlijeka, sve je to propalo. Na red je, izgleda došlo i malinarstvo, što nećemo dozvoliti da propadne”, kaže Delić.

Proizvođači maline podsjećaju da većina od njih 500 iz tog centra crnogorskog malinarstva nije uspjelo da naplati malinu jer hladnjačari nisu uspjeli da je prodaju u Srbiji, koja je po mnogo nižoj cijeni otkupila ovo voće iz Ukrajine i Poljske.

,,Trudili smo se da u rješavanje našeg problema uključimo nadležne institucije brojnim dopisima i sastancima, ali pored šturih obećanja nije bilo konkretnog pomaka. Sljedeća sezona je na pragu, a hladnjače su pune. Trenutno se u hladnjačama nalazi 350 tona maline. Velikom broju malinara je isplaćeno po 4,30 eura, što u novcu, a nešto direktno proslijeđeno apotekama gdje su uzimali preparate, neposredno po završetku sezone. Međutim, zbog ekonomske krize koja je pogodila region odmah nakon završetka berbe, cijena u Srbiji je pala na 2,30 eura i to sa velikim problemom prodaje”, pričaju malinari.

Oni su tražili od Ministarstva poljoprivrede da subvencionišu svim malinarima do cijene 4,30 eura, s tim sto će, kako upozoravaju, hladnjačari opet biti u minusu za troškove otkupa, smrzavanja i održavanja koji je sada i do 0,70 centi po kilogramu.

,,Ako ne pomognu na ovaj način, hladnjačari će otići u stečaj, a malinarstvo kao jedina grana poljoprivrede koja je predstavljala žilu kucavicu Bijelog Polja i Polimlja će nestati. Ogromnom broju zasada prijeti opasnost od uništavanja, a samim tim još većim migracijama iz sjevernih opština prema zapadu. Malinarstvom se bavi preko 500 porodica samo u Bijelom Polju,  a u sezoni branja prihoduje i do 2.500 građana. Država ima devizni priliv od 2,5 miliona eura”, kažu malinari.

Smatraju i ističu da Ministarstvo poljoprivrede postoji zbog njih, a ne obrnuto.

,,Poljoprivrednici sa sjevera su takođe građani Crne Gore, pa kad se pomažu razni gubitaši po centralnim i južnim krajevima, smatramo da treba i nama da se pomogne, koji od toga živimo i hranimo svoje porodice”, pričaju ogorčeni malinari.

Komentarišući zahtjeve hladnjačara i malinara ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je saopštio da resorno ministarstvo ne snosi nikakvu odgovornost za formiranje otkupne cijene maline od 4,3 eura koja je danas znatno niža.

,,Ministarstvo nema mogućnost niti opredijeljena sredstva da nešto učini po tom pitanju. Mislim, da su otkupne cijene prošle godine bile previsoke, te da oni koji su je tada otkupili imaju sada problem. Naravno, ne bježimo od toga da čujemo malinare i da vidimo šta je moguće uraditi. Moramo poštovati princip da se ne miješamo u politiku cijena, no, vidjećemo šta možemo da uradimo po tom pitanju”, izjavio je Joković.

Prošla godina je bila jedna od najrodnijih godina ne samo maline, već i pečurke i drugih šumskih plodova i ljekobilja, koje je, takođe, bilo teško uskladištiti i čuvati do nekog povoljnijeg trenutka na trištu.

„Naša roba se smatra luksuzom čak i na zapadoevropskom tržištu. Zbog globalne ekonomske krize, potražnja za njom je manja, pa je manji i izvoz. Najveći dio robe smo bili prinuđeni da lagerujemo i čuvamo do nekog povoljnijeg momenta za prodaju“, kaže vlasnik bjelopoljske firme Eko promet, Nebojša Nedović.

Njegova firma, jedna od većih na sjeveru, svake godine izvozi po stotinu tona pečurke, ali je sada to dovedeno u pitanje.

„Država bi morala da pomogne da se ovaj problem riješi“, smatra Nedović.

I u Rožajama postoje makar tri registrovana preduzeća u oblasti otkupa i prerade pečurke, šumskih plodova i voća, i svi se suočavaju sa sličnim problemom. Vlasnik kompanije K.D. Sloga iz tog sjevernog grada, Feho Kalač, kaže da od kada se bavi ovim poslom, ne pamti bolji rod pečurke nego što je to prošle godine.

On je uspio da izveze oko pedeset tona pečurke u svježem stanju, ali je zato još pedeset tona zamrznuo, dvanaest osušio, a oko četrdeset tona salamurio i pripremio, odnosno sačuvao za naknadnu preradu.

„Prošle sezone je i rod i kvalitet pečurki najbolji od kada sam ja počeo da radim. Obično godišnje otkupim 150 tona pečurke, i sve je to išlo u izvoz. Ovog puta sam izvezao samo trećinu“, kaže Kalač.

Zbog ranije privatizacije i propasti nekih velikih poljoprivrednih preduzeća, kakvo je, na primjer, bilo beransko Agropolimlje, sada se osjeća veliki nedostatak skladišnih prostora i hladnjača. Sagovornici Monitora slažu se da privatni preduzetnici, kojih nije malo, ipak to nijesu nadomjestili.

Prošla sezona i početak ove godine, sa svim problemima sa kojima se suočavaju malinari i vlasnici hladnjača,  pokazala je da bi država morala da se organizovanije uključi, i da pomogne privatne preduzetnike koji zapošljavaju značajan broj radnika, ali i da spriječi propadanje već zamrznutih plodova.

Najbolji način za to je, smatraju vlasnici hladnjača, razvijanje prerađivačkih, ali isto tako i većih skladišnih kapaciteta u Crnoj Gori, u kojima bi sirovina mogla da se čuva sve do trenutka kada je najpovoljnija situacija  i najbolja potražnja i cijena na tržištu. Za to je neophodno imati viziju.

                                                         Tufik SOFTIĆ  

Komentari

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo