Nedavnim druženjem građana sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju otpočela je kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici, površine od čak 43, 7 hektara

,,Podgorici, kao glavnom gradu jedne evropske države, neophodan je glavni gradski park. U prethodnih nekoliko godina, izgradnja pojedinih parkovskih površina doprinijela je razvoju mikro sredina, i ljudi su tu počeli više da se okupljaju. Međutim, do sada su ta zelena područja ‘targetirala’ samo mještane okolnih naselja, što ne bi smio da bude slučaj sa budućim glavnim gradskim parkom. On mora da ponudi nove sadržaje“, kaže za Monitor Igor Majer, mještanin Starog aerodroma i jedan od brojnih građana koji su bili na nedavnom druženju, 19. maja, sa predstavnicima Glavnog grada na Ćemovskom polju, gdje je najavljena gradnja centralnog parka u Podgorici.

Time je otpočela kampanja čiji je cilj da podstakne što više ljudi da svojim sugestijama i prijedlozima učestvuju u osmišljavanju prostora budućeg najvećeg parka u Podgorici.

Ćemovsko polje nalazi se na samo tri i po kilometra od grada, najveća je ravnica koja pripada dolinama rijeka Cijevne i Morače. Zbog toga ono, kako je saopšteno iz Glavnog grada, predstavlja najpogodniju lokaciju za izgradnju najvećeg gradskog parka, koji će sadržajima zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetilaca Podgorice. ,,Vrijeme je da Podgorica dobije park na čak 43,7 hektara u kom će građani moći da provedu čitav jedan dan”, kazali su još iz kancelarija gradonačelnika Ivana Vukovića.

Park će se graditi u dijelu Ćemovskog polja kod naselja Stari aerodrom i Konik, u blizini upravne zgrade Fudbalskog saveza Crne Gore (FSCG) i fudbalskog kampa. To je dio  Ćemovskog ranije poznat po sumornim slikama – posječenog drveća, spaljenih guma, leševa životinja, raznog otpada koji leži posvuda u okolini.

Zahvaljujući angažovanju lokalaca, i dobroj saradnji sa gradskim preduzećima i službama, ovaj prostor danas drugačije izgleda. Oplemenjen je različitim biljnim vrstama i vrtnim elementima, posjeduje trim stazu u dužini od 1 150 metara, kao i ugrađen parkovski, sportsko-rekreativni, dječiji mobilijar i sprave za trening pasa.

,,Definitivno drugačije izgleda nego  prije desetak godina – čistije je, ne mašu iz trave vlažne maramice, nema leševa i kostiju. Smeća ima i dalje ali daleko je to od nekadašnje slike”, kaže za Monitor novinarka Vijesti Damira Kalač, koja godinama kroz tekstove na svom blogu Skitanja umom i drumom ukazuje na značaj Ćemovskog polja za Podgoricu.  ,,E sad, da li je to tako zato što  smo proteklih godina nas nekoliko pozivima zbog nelegalne sječe i istovaranja smeća izluđivali i inspekciju i policiju? Da li  su i ovi koji su se neodgovorno ponašali prema tom prostoru shvatili da neko brine i da rizikuju da budu kažnjeni? Da li zato što smo toliko čistili i sadili? Da li zato što sada više ljudi koristi taj prostor za rekreaciju, pa žele da je čistije i zelenije? Možda i zato što je  uz Bulevar Veljka Vlahovića sa kojeg se prilazi tom dijelu Ćemovskog, u toku gradnja stambenih objekata, pa je i broj prilaza tom prostoru manji… Možda je razlog – zbir svega toga”, objašnjava Damira Kalač.

Poziv iz Glavnog grada da se direktno uključi u proces uređenja parka, jako je obradovao. ,,Kako tokom proteklih godina nije bilo planskog upravljanja tim prostorom, on izgleda daleko od onoga kako bi trebalo. Inicijativa Glavnog grada da tu lokaciju uredi i da Ćemovsko bude najveća zelena površina u Podgorici, ohrabruje, najviše zato što će, jednom kad se to desi, taj prostor biti nečija briga”.

Na tom dijelu Ćemovskog polja, podsjeća Kalačeva, kao zaštita od vjetra, poslije Drugog svjetskog rata zasađen je alepski bor. ,,Nekad gusta šuma, u međuvremenu je prorijeđena – u požaru 2012. godine, usljed nelegalne sječe… U međuvremenu je organizovano  više akcija pošumljavanja, pa sada na tom prostoru uz alepski bor rastu i neke listopadne vrste. Iz Glavnog grada su saopštili da 70 odsto prostora mora biti zelena površina i to me raduje. Želim da dok šetam tuda, čujem ptice, pčele, da čujem lišće koje šušti, jednostavno – da čujem prirodu”.

Kao neko ko je od 2012. godine uključen u inicijativu očuvanja Ćemovskog polja, Igor Majer napominje da glavni gradski park treba da bude prva asocijacija na jutarnju šetnju ili neku sportsku aktivnost. ,,Njegovi sadržaji su jedino što će privući ljude iz svih djelova grada. O tome da li će to biti BMX zone, skejtbord površine, mjesta pogodna za piknik, umjetnički paviljoni ili nešto sasvim drugo – treba neko stručan da odluči, i da osmisli suštinu parka”.

Na pomenutom druženju sa donosiocima odluka o budućnosti Ćemovskog, kako još ističe, izdvojila su se neka viđenja sugrađana o tome kako bi trebalo da izgleda park. ,,Bilo je prijedloga o otvorenim bazenima i vještačkim stijenama za penjanje. Za mene su to ideje bez osjećaja za planiranje prostora i bez vizije. Najinteresantnija su definitivno bila pitanja koliko će biti kafića i kafana u parku, kao i ko može da bude vlasnik. To dosta govori o našem mentalitetu”.

Gradonačelnik Ivan Vuković tom je prilikom kazao da je za realizaciju parka potrebno mnogo novca, i godine. ,,Zbog značaja ovog projekta, smatrali smo da je važno da se od prvog dana građani uključe u proces planiranja. Naredne godine započeće fazna realizacija ovog projekta, a u zavisnosti od finansijskih mogućnosti u narednih pet do deset godina na ovom prostoru Podgorica će dobiti prostor na koji već dugo čeka”.

Direktor Centra za informacioni sistem Glavnog grada Džemal Lekić okupljene je uputio na platformu nacemovsko.me, preko koje građani mogu elektronskim putem da kandiduju svoju ideju za uređenje parka. ,,Putem ovog sajta građani mogu do 1. jula uputiti svoj prijedlog. Treba da se registruju, potom da ispune formular, a njihovu ideju treba da podrži 500 posjetilaca ove platforme. Ideje koje dobiju neophodnu podršku u prvom krugu naći će se na listi prijedloga o kojima se glasa. Stručni tim će analizirati sve prijedloge i razmotriti mogućnost njihove realizacije”, kazao je on.

Botaničke bašte, vještačka brda i jezera sa ostrvima, samoodrživi park, akvarijumi, prirodnjački izložbeni prostor, otvoreni bioskop za djecu i odrasle, park za djecu sa autizmom, ljetnje pozorište, urbani buvljak, vrt ruža i cvjetne bašte, šah na otvorenom, akva park i tematski parkovi za najmlađe, mini golf teren i teren za boćanje, parkour park, kuglana, prostor za vjenčanja na otvorenom, minijaturna željeznica, prostor za kampovanje, 3D slova grada – prostor za fotografisanje, astronomska opservatorija, rupe za klikere, izviđačka staza… – samo su neke od mnoštva ideja koje su do sada kandidovali građani na sajtu nacemovsko.me.

,,Građanima bih sugerisala da pažljivo čitaju prijedloge drugih i, ako među njima prepoznaju svoje želje, radije neka podrže tuđe, nego da se energija rasipa na mnogo sličnih. Koliko god je važno što će o tom dijelu Ćemovskog, kad jednom bude uređeno, brinuti službe grada, važno je, možda i najvažnije, da taj prostor osjećaju i vole građani”, zaključuje Damira Kalač.

Andrea JELIĆ