Uncategorized
Na početku
Jedna od najozbiljnijih primjedbi Evropske komisije u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2013. godinu je ,,problem integracije organizovanih kriminalnih grupa u javni i privatni sektor”. To smatraju i u vlasti i u opoziciji.
„Iako me nije iznenadila, priznaću da tu ocjenu doživljavam kao jednu od najtežih, ako ne i najtežu u ovogodišnjem izvještaju”, prokomentarisao je ministar pravde Duško Marković.
U Izvještaju, u poglavlju 24, koje je uz poglavlje 23 najzahtjevnije za našu zemlju, navodi se da je organizovani kriminal u Crnoj Gori ozbiljan problem. Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje Evropske komisije Dirk Lange poručio je još početkom oktobra: „Evropska unija traži da Crna Gora pokaže konkretne rezultate u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala “.
Duško Marković je pokušao da pojasni. ,,Dozvolite mi da pojam infiltracije u ovoj ocjeni tumačim kao sinonim za korupcionaške veze između kriminalaca i pojedinaca iz državnih institucija, što nije ništa novo, ni u Crnoj Gori, ni u Evropi”. Marković tvrdi da Crna Gora već ima rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, ali nije precizirao koje.
Dok predstavnici vladajuće partije relativizuju primjedbu EU o infiltraciji organizovanog kriminala u svim sferama društva, u opoziciji i civilnom sektoru smatraju da je problem ozbiljan, a da rezultata gotovo nema. Ukazuju da se Crna Gora od Evrope razlikuje po tome što organizovani kriminal ovdje ima veze ne sa pojedincima iz državnih institucija, kako to pokušava predstaviti ministar pravde, već sa – samim vrhom vlasti.
Samo nekoliko dana pošto je Izvještaj objavljen, lider PzP Nebojša Medojević saopštio je da je Sava Grbović Džigi, vlasnik jednog od najprofitabilnijih preduzeća Lutrije Crne Gore koja ima milionske obrte – ,,član budvanskog klana.” Medojević je kazao da su to podaci domaće Agencije za nacionalnu bezbjednost do kojih je on došao kao član skupštinskog odbora za bezbjednost.
Grboviću nije dovoljna Lutrija, on bi i da odlučuje u parlamentu. Tužio je državu jer mu nije bilo dozvoljeno da prisustvuje sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju. U tužbi je sebe predstavio kao uglednog građanina i člana Radne grupe za izradu Zakona o igrama na sreću pri Ministarstvu finansija.
,,Sramim se što sam poslanik u državi u kojoj se ovo dešava. Organizovani kriminal postoji i u drugim državama, ali u šahtama, ispod zemlje, dok kod nas dolazi u parlament”, kazao je lider PZP nakon tužbe Grbovića.
Grbović je najbliži saradnik Nikšićanina Branislava Mićunovića, premijerovog prijatelja sa italijanske potjernice za šverc cigareta. Mićunović je sa Grbovićem skupa u kompaniji Džek Pot, a Mićunovićeva kćerka Andrea u upravnom je odboru Lutrije Crne Gore, rijetke državne lutrije koja je prešla u privatne ruke.
Mićunovićeva porodica obilno je kreditirana od strane Prve banke braće Đukanović. Njegovi najbliži rođaci u poslovnim su vezama sa porodicom Svetozara Marovića, potpredsjednika DPS-a i to preko budvanske marine. Kao što je Monitor pisao jedna od kompanija koja je nedavno bila partner Vlade u privatizaciji Duvanskog kombinata povezana je sa Marovićem i Mićunovićem. Državna Pobjeda je godinama dok ju je uređivao aktuleni šef Vladinog biroa Srđan Kusovac bila glasilo preko kog je Grbović vrijeđao opozicione političare i kritičke medije i novinare.
Predrag Bulatović, poslanik DF i član skupštinskog Odbora za bezbjednost, smatra da su veze vrha vlasti i ljudi iz kriminalnog miljea i razloge zbog kojih crnogorski organi nisu otkrili veće količine droge, što im se, takođe, spočitava u Izvještaju. On podsjeća da je jedan od glavnih narko bosova u regionu Darko Šarić bio partner crnogorske vlasti. „O tome postoji dovoljno dokaza, uključujući i aferu Listing koja je zataškana upravo da se do kraja ne rasvijetli veza vlasti i ljudi iz kriminalnog miljea. Šarić, Safet Kalić i Naser Keljmendi su opranim novcem od droge u Crnoj Gori napravili poslovne imperije. Zato DPS, osim deklarativno, neće voditi ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala”, ističe Bulatović.
,,Crna Gora se nalazi na glavnoj balkanskoj ruti trgovine drogom. Dodatni napori policije i carinske uprave potrebni su za otkrivanje i oduzimanje opojnih droga na granicama, uključujući i sve luke. Značajna količina kanabisa je oduzeta; zaplijenjena količina heroina i kokaina i dalje vrlo niska”, navodi se u Izvještaju Evropske komisije.
Prema dokumentima koje je u susret Izvještaju pripremilo Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija navodi se da je crnogorska policija u prvom dijelu 2013. godine zaplijenila ukupno 957.718 kilograma droge, od čega je tek 15 kilograma heroin i 6,86 kilograma kokain.
,,Zaplijenjene količine su neznatne u odnosu na procijenjeni tranzit, tako da je logičan zaključak da su pipci organizovanog kriminala zašli duboko u javni i privatni sektor, odnosno da su ih praktično zarobili. Uprave policije, carina, poreska, visoki državni funkcioneri, firme registrovane na kontraverzne biznismene i sa njima povezana osoba, kao i oni sami, moraju se naći pod posebnom pažnjom nadležnih organa”, kaže Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO).
I Borislav Banović, poslanik vladajuće SDP, primijećuje da je problem ozbiljan:„Na odboru za bezbjednost smo ukazivali nadležnim službama da su zaplijenjene količine nekih droga značajno manje nego u susjednim zemljama i njihovim graničnim prelazima. To ukazuje na problem resursa u našim službama, stručnih, finansijskih… Ali i mogućih težih problema – volje i korupcije. Sada kada je EU na našoj zapadnoj granici bićemo oš više pod pažnjom”.
Posebno se naglašava problem zaštita graničnih prelaza i luka. Neke od naših luka, međutim, ustupljene su narko klanovima. Tako je Luku Risan, dok je na čelu Vlade bio Filip Vujanović, privatizovao Dragan Dudić, Šarićev partner koji je kasnije ubijen. Vujanović je kao premijer potpisao Odluku o ispunjenju uslova Luke Risan za otvoreni javni pomorski saobraćaj. I isticao javni značaj Dudićevog preuzimanja Luke.
Evropska komisija navela je u Izvještaju da je Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) pružio obuku Ministarstvu zdravstva i Ministarstva unutrašnjih poslova, ali da Crna Gora ipak nije još osposobljena za sistematsku saradnju sa EMCDDA, zbog nedostatka ljudskih i budžetskih sredstava.
„Poražavajuća je činjenica da se još 2005, u Studiji izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru posebno isticao problem veza između organizovanog kriminala i dijelova političkog i institucionalnog sistema, isto kao i danas u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2013. Po nekim procjenama uloženo je najmanje 80 miliona eura u posljednjih šest godina kako bi se to riješilo. Rezultate lupom tražimo”, kaže Uljarević.
Predrag Bulatović napominje da će uslov za napredak ka Evropi biti konkretni rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. „Pravno procesuiranje krupnih slučajeva i njihovih aktera, donošenje pravosnažnih presuda…. Trajno oduzeta imovina stečena kriminalom, kao i osude za korupciju onih koji su bili ili jesu i dalje na državnim funkcijama, važni su parametri za ocjenu da ili ima rezultata ili ne. Za sada, nema rezultata. I po tome je Crna Gora jedinstvena.”
U posljednjem Izvještaju akcentuje se i poništenje prvostepenih presuda za organizovani kriminal. ,,To izaziva ozbiljnu zabrinutost”, konstatuje EK. U februaru ove godine Apelacioni sud preinačio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju u slučaju Duško Šarić i Jovica Lončar. Oni su oslobođeni u dijelu koji se odnosi na stvaranje kriminalne organizacije i trgovine drogom. Ostalo im je na teret djelo pranja novca Postupak je vraćen na početak.
Lončar i Šarić se terete da su novac prali preko dvije banke, Hipo i Prve banke braće Đukanović. Monitor je prvi pisao o sumnjivim transakcijama klana Šarić preko Hipo Alpe Adria banke, kao i da je Duško Šarić dobio višemilionski kredit od Prve banke u vrijeme kada je banci braće Đukanović bila zabranjena kreditna aktivnost. Šarić nije jedini iz svijeta organizovanog kriminala kojem je Prva banka obilno pomogla. Među kreditiranima bio je i Naser Keljmendi, nedavno uhapšeni narko bos.
U dokumentima Ministarstva inostranih poslova kao prilog tezi da je Crna Gora posvećena borbi protiv organizovanog kriminala podsjeća se na akcije obavještajnih službi na prikupljanju podataka o organizovanim kriminalnim grupama, uglavnom adresiranim na klanove – Kalić, Šarić, Keljmendi.
Iako godinama bezbjednosno interesantni Šarić, Kalić i Keljmendi imali su razgranate poslove i sa državom i sa lokalnim vlastima – od Rožaja, Pljevalja, do Ulcinja.
Nakon hapšenja, Dušku Šariću i Lončaru oduzeta je imovina. Ali, nakon više licitacija, tom imperijom u Crnoj Gori gazduje Radovan Štrbac, Šarićev advokat i osoba sa potjernica u okruženju. Vlasti su oduzele i imovinu Safeta Kalića, narko bosa koji je u bjekstvu. No, prema napisima medija, i Kalićeva imovina data je pod zakup njegovim bliskim prijateljima. U Izvještaju o napretku traži se, pored rezultata u istragama u oblastima organizovanog kriminala, i veća efikasnost prilikom konfiskacije imovine kriminalaca.
,,Pripadnici organizovanog kriminala često su predstavljeni kao kontroverzni biznismeni, sa njima naši donosioca odluka održavaju javno prijateljske veze, a što je veća ta sprega to je teže izvesti bilo kakav efikasan tužilački i sudski postupak”, kaže direktorica CGO.
Podsjeća na primjer Hrvatske i uspjehe Uprave za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala (USKOK), ali i da su na tom polju podbacile Bugarska i Rumunija. ,,Tendencije fingiranja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su očigledne u Crnoj Gori, ali mnogo opasnija je tendencija poistovjećivanja kritičara režima sa organizovanim kriminalnim grupama, u čemu samom režimu nerijetko stiže pomoć iz samog civilnog sektora. To je i jedna od karakteristika djelovanja hobotnice radi uklanjanja javnih protivnika”, kaže ona.
Institut Alternativa je u svojim analizama vezanim za poglavlje 24 još prošle godine ukazao na primjer Hrvatske kao dobar. Formiranje radnih grupa za pregovore u Hrvatskoj počelo je 2005. godine. U radnoj grupi za poglavlje 24 učestvovalo je 29 članova. Poglavlje 24 Hrvati su zatvorili u oktobru 2010. godine. Glavni temelj pozitivne ocjene EU bilo je efikasno procesuiranje visokoprofilisanih slučajeva organizovanog kriminala. Rad policije i tužilaštva (naročito USKOK-a) na identifikovanju krupnih kriminalnih grupacija i hapšenju njihovih rukovodilaca, te na oduzimanju ilegalno stečene imovine, predstavljao je jednu od osnova za napredak Hrvatske u ovoj oblasti, navodi ta NVO.
Crna Gora tek priprema odjel po ugledu na hrvatski USKOK, a saradnja sa EUROPOL-om još nije zaokružena. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević početkom oktobra izjavio je da je u pripremi formiranje specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala, po uzoru na hrvatski USKOK. On je u razgovoru sa Langeom kazao da je crnogorska vlast posvećena ostvarivanju mjerljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
,,Veze između vrha vlasti i struktura organizovanog kriminala se Crnoj Gori spočitavaju godinama od strane Evropske komisije. Crna Gora i dalje nema ne konkretne, nego bilo kakve rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. Kada vidite čime se bavi policija i tužilaštvo, jasno je i da nema političke volje da se uđe u ozbiljnu borbu”, kaže za Monitor Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Zvanično vlada ističe više uspješnih slučajeva i policijskih akcija. Posljednja je hapšenje jednog od vođa Barskog klana Armina Osmanagića, koji je ranije dovođen u vezu sa ubistvom Duška Jovanovića, vlasnika dnevnika Dan. Osmanagić je uhapšen sredinom ove sedmice zbog sumnji da je oprao preko svoje kompanije više stotina hiljada eura, stečenih nelegalno organizovanim igrama na sreću. ,,Želim da ohrabrim policijsko- tužilačke organe da sa ovakvim akcijama nastave, jer se naporan rad isplati”, rekao je ministar Konjević. U brojnim evropskim izvještajima i dokumentima ističe se da Crna Gora ima mali broj presuda vezanih za pranje novca, što je još jedan od ozbiljnih izazova.
Napretka ima uglavnom u istragama vezanim za niže kriminalne strukture. Rijetko se procesuiraju krupne zvjerke. Ako i dođe do velikih slučajeva – od Zavale do Šarića, procesi se pretvaraju u sage sa mnogo obrta, presude se ukidaju, vraćaju na ponovno suđenje, a glavni akteri kao u bajci – završe na slobodi.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
Dugo čekani Dnevni boravak za stare u Kolašinu radio je samo mjesec i po. U lokalnoj upravi i Centru za socijalni rad ne može se dobiti informacija kada bi taj servis mogao biti ponovo dostupan korisnicama
Najstariji Kolašinci ponovo su bez prostora gdje bi mogli da provode određeni dio dana, ali i da dobiju toli obrok i najneophodniju stručnu podršku. Privilegiju da imaju na raspolaganju servis za podršku, pripadnici „trećeg doba” u toj varoši imali su samo od novembra do kraja decembra prošle godine. Najavljivan od 2018, adaptiran dvije godine, Dnevni boravak za stare u Kolašinu zvanično je otvoren u novembru prošle godine. Od Nove godine, vrata tog prostora su zaključana, a trenutno je teško dobiti odgovor na pitanje do kada. Prema nezvaničnim informacijama iz Centra za socijalni rad Kolašin i Mojkovac, resorno ministarstvo, koje je nosilac tog projekta, čeka da se u vođenje servisa uključe ili lokalna uprava ili licencirana NVO.
Dnevni boravci za stare u Crnoj Gori otvarani su u saradnji sa Kancelarijom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj, kroz projekat razvoja kapaciteta usluge socijalne zaštite u našoj državi. U okviru tog projekta trajalo je i dugo adaptiranje prostora u Kolašinu. Opština je dugo prolongirala odluku o određivanju lokacije. Sada smatraju da su sve svoje obaveze prema najstarijim sugrađanima završili, ustupajući prostor za Dnevni boravak. U kolašinskoj lokalnoj upravi još ne znaju koje bi trebalo da budu njihove obaveze u funkcionisanju tog servisa. Kako je za Monitor kazao Sekretar za finansije Dragan Bulatović, još nijesu dobili zvanični dopis sa sličnim očekivanjima sa bilo koje adrese. Zbog toga, objašnjava, ne mogu ni kazati da li će Opština i na koji način doprinijeti projektu.
„Lokalna uprava je, skupštinskom odlukom, za potrebe Dnevnog boravka za stare ustupila prostor od 80m2 u zgradi koja je opštinsko vlasništvo. Taj objakat se nalazi u Ulici Jagoša Simonovića. Nemamo, koliko je znam, nikav upit, predlog incijativu ili informaciju o načinima na koje bismo se mogli uključiti u funkcionisanje tog servisa. Obaviješteni smo kad je počeo da radi. Ne znam ništa o zatvaranju niti kako funkcioniše“, kazao je Bulatović.
Na sajtu JU Centri za socijalni rad Crne Gore, uz informaciju o početku rada, piše i da će Dnevni boravak korisnicima u Kolašinu pružati usluge toplog obroka, psihosocijalne podrške, sitnih medicinskih usluga… Takođe i organizovanje društvenih igara, dnevno posluženje, realizaciju radionica u saradnji sa osnovnim školama, orgnizovanje izleta…
Tokom kratkog rada, u Dnevnom boravku bilo je svega nekoliko korisnika. Uglavnom onih koji su u stanju socijalne potrebe. No, njihovo iskustvo govori da je taj servis, čak i u tom kratkom periodu, bio nedostupan mnogima kojima je podrška neophodna.
„Bila sam svega dva dana. Nije bilo loše. Dobijali smo sok, kafu, jedan obrok, koji je donošen iz obližnjeg restorana. Imali smo televiziju i mogućnost za društvene igre. Bilo je toplo i udobno. Međutim, i da nastavi da radi, ne znam kako bih više mogla da dolazim. Ta kuća je u centru grada, a ja živim u prigradskom naselji, dva i po kilometra daleko od centra. Svaki put treba da platim taksi u oba pravca, što nije malo s obzirom na to da sam korinica socijalnih davanja. Uostalom, za taj novac bih mogla bih sebi taj jedan obrok da obezbijedim”, kaže sedamdesetdvogodišnja Kolašinka.
Ona tvrdi da bi trebalo razmisliti i o načinima da se u staračka, i uglavnom samačka domaćinstva, besplatni obrok nekako dopremi, pa da korinici ne moraju dolaziti. Tvrdi i da je čula od ostalih rijetkih korisnika kratkotrajnog rada servisa Dnevnog boraka da im je komplikovano da dolaze svakodnevno.
„Bilo je korisno jer sam se poslije dužeg vremena zatvorenosti u kući, srela sa nekim vršnjacima. Razgovarali smo, gledali TV… Pričali smo o zajedničkim mukama, a nije ih malo. Predugo traju dani kad je čovjek bolestan, star i sam… Nijesu nas obavijetili o zatvaranju Dnevnog boravka, čula sam nešto da je problem plaćati struju, a to bi, valjda, trebalo Oština da radi. Dobro bi bilo da ga ponovo otvore, pa ko može da dolazi, nek’ dolazi, ko ne može, neka sjedi kući, kao i do sada”, priča sagovornica Monitora.
U Opštinskoj organizaciji penzionera Kolašin gotovo da ne znaju ništa o načinu na koji je zamišljen rad Dnevnog boravka. Niko ih, tvrde, nije pitao za savjete niti pokazao incijativu da ih uključi u funkcionisanje. Iako su prostorije Udruženja penzionera i Dnevni boravak u istoj zgradi, kažu da su potpuno neinformisani.
„Dok se prostor uređivao pružili smo tehničku podršku, koliko smo mogli, s obzirom na to da smo u istoj zgradi. To je sve. Čula sam da je ideja da se tamo pružaju usluge starima u stanju socijalne potrebe. Ni to precizno ne znam. U svakom slučaju, podržavamo svaki oblik osnaživanja i pomoći najstrijim, ali uz brižljivo analiziranje njihovih stvarnih potreba. Čini mi se da je to izostalo”, kaže predsjednica kolašinske organizacije penzionera Ljiljana Tatić.
Ona podsjeća na veliki broj starijih ljudi na seoskom području, kojima su, kaže ona, usluge Dnevnog boravka daleko i nedostižne. Tatić kaže da je u Kolašinu oko 1.400 penzionera, te da ni njihov položaj nije zavidan. Potrebana im je, zaključuje ona, višestruka i multidiscplinarna podrška. Objašnjava da je pandemija donijela nove strahove, izolovanost i nove egzistencijalne probleme.
„Podjednako bitno kao i novac za osnovne potrebe je uključivanje starijih u aktivnosti koje su primjerene njihovom zdravstvenom stanju i starosnom dobu. Druženje, zabava, razgovori, izleti… sve bi to upotpunilo i uljepšalo njihovu svakonevnicu. Mi se trudimo, i pored orgraničenih sredstava, da dio tih potreba i zadovoljimo. Međutim, opet, ostaje veliki broj naših vršnjaka izvan toga. Ili su daleko od grada ili su bolesni”, objašnjava ona.
Organizacija penzionera u Kolašinu koristi prostor od oko 80m2, uključujući i kancelariju. No veliki problem je održavanje, zagrijavanje i plaćanje računa za struju. Iz opštinske kase ove godine će biti izdvojeno svega 1.000 eura za to udruženje. Imaju još 400 eura prihoda od članarina. Polovinom novca dobijenog iz lokalnog budžeta, kažu, kupili su drva za ogrjev, a račun za struju im je opterećen i ratama kojima otplaćuju raniji dug. Od Opštine su ove godine tražili oko 5.000 eura. Međutim, taj zahtjev su iz lokalne uprave ocijenili kao neosnovan.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
Imate li ideju za novinarsku priču od javnog interesa, želite li da istražujete teme od značaja za Crnu Goru i proces evropskih integracija, vezanih prije svega za Poglavlje 27 i zaštitu životne sredine? Da li hoćete da uz trening i mentore iz zemlje i regiona, rukovodeći se najvišim standardima, razvijete temu koja vas zanima? Hoćete li da se vaša priča objavi u regionu, da se prevede na engleski jezik, dopre do čitalaca van našeg govornog područja?
Ako na ova pitanja odgovorite potvrdno, prijavite svoje ideje za istraživačke tekstove od javnog interesa vezane za proces evropskih integracija. Autori najboljih prijedloga će proći trening, koji će se održati u Crnoj Gori krajem aprila 2021.
Nakon trenga, izvršiće se selekcija. Tri kandidata sa najboljim idejama, novinarskim vještinama i znanjima, uz mentorsku podršku uredničkog tima iz zemlje i regiona, realizovaće svoje istraživačke projekte.
Nakon završetka istraživanja, svi radovi će biti objavljeni na sajtovima CIN-CG-a i BIRN-a, kao i u posebnoj dvojezičnoj publikaciji i e-knjizi.
Pravo apliciranja imaju svi novinari iz Crne Gore sa istraživačkim sklonostima i iskustvom. Pored treninga, mentorske i uredničke podrške, odabrani kandidati dobiće i 1000 eura za rad na pričama (umanjenih za oko 9% poreza na honorare).
Konkurs se sprovodi u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.
Prijave sa prijedlozima se šalju do 26. marta 2021. godine, na email: konkurscincg@gmail.com i assistantcincg@gmail.com.
Formulare za prijavu možete preuzeti na ovom LINKU
Ukoliko imate dodatnih pitanja, pošaljite ih na e-mail: konkurscincg@gmail.com ili na assistantcincg@gmail.com.
Komentari
Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city – these were images of everyday life of young people in Podgorica. Closure of schools and one-month home isolation made the teens, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates
The new emergency situation caused by spread of COVID- 9, closure of schools and one month home isolation, made teenagers, after loosening of prevention measures, massively physically active. Podgorica streets these days are full of young people, who enjoy riding bikes, scooters, roller skates… Basketball is played on the sports fields in the blocks. “Tracksuit” style can be seen throughout the city.
The situation was completely different before the coronavirus. Empty, broken playgrounds and benches, young people staring at smartphones while walking through the city. Taking photos for Instagram was a favourite sport. Cafés, bookmakers, rare bikers – these were images of everyday life of young people in the capital. Now, after a month long isolation, Podgorica has another, more beautiful face that resembles some European “smart city” with fewer cars, cleaner air and a wide range of alternative traffic.
As high school students told us, before the closure of schools, physical education classes were attended only by students who liked sports. Professors, they said, had an understanding, so they closed their eyes to those who were not interested in sports. The conditions for teaching in high schools range from poor to almost ideal.
– It all depends on the professor. New, young professors insist on work at the beginning, but gradually they also abate. Only those who want, attend physical education classes, mostly guys. I have no need to do that. I spend time learning some other subject with my friends. That's a great option. We have the equipment and space, the conditions in the gym are excellent. We have a lot of sections – skiing, cycling, hiking, swimming which operate at full capacity – said M.M. student of “Slobodan Skerovic” Grammar School.
And while in Grammar School students have the opportunity to socialize and have fun during organised recreational extracurricular activities, in some high schools there are high irregularities, so physical education classes have not been implemented at all.
– During four years of my education, I’ve entered gym only few times. We have almost never had that class. We use that time to take a break from school at a nearby café or to walk. We often see physical education professors sitting in cafés across the school – told us A.P. student of Economic High School “Mirko Vesovic”.
We should seek reasons for avoiding physical education classes, whose impact is vital for adolescents’ psychophysical development, also in breakthrough of new technologies. They captivate youth minds, tying them up to computers and surfing on the Internet.
– There is a sports court in the block, it's great, but it happens that there is nobody to play basketball with, everyone is online and it bothers them to go out – says S.L.
Besides that, teenagers mostly spend time in cafés, playing raffle or filling out bookmaker tickets or just hanging out in the street. Researches show an increase in drug, alcohol and gambling addictions among youth. The age limit for addicts is getting lower every year. It seems that the former campaign Sports against Drugs (2010) would be even more needed for young people today, giving them clearer insight into promising different reality. And maybe coronavirus isolation achieved that much faster.
– A new basketball court was built in the backyard of my building. A lot of kids play there. The courts are much better than before. Finally something starts to change – said M.Z.
Director of “Vaso Aligrudic” Electro-technical High School Veselin Picuric, points out that, thanks to the new young professors, physical education classes take place regularly, as well as that students within this subject have possibility to learn dance basics. He adds that outdoor sports fields were renovated three years ago in cooperation with the Ministry of Sports and are constantly available to recreational athletes in the area. However, the school gym is still inadequate.
– Sports hall, built in the early 70s, is deteriorated and has never been generally reconstructed. The roof leaks, the old wooden windows have collapsed, so we have to repair the floor every year. It is the only sports hall that was not renewed within the Energy Efficiency Program in Public Institutions three years ago. It is used by approx. 3,000 students from Electro-technical, Chemical and Civil Engineering high schools. Those children deserve a normal gym and adequate conditions – explains Picuric.
Despite their different starting positions, the most fortunate ones seem to be those students who have a good elementary school teacher who succeeds in fulfilling his/her mission despite the existing restrictions – to develop good recreational habits in young people through fun and socializing, often with his/her ideas, enthusiasm and extracurricular activities.
– All professors who take kids to competitions do it because they love their job. And it’s not the point to be the first, as some people think, but to participate. I often take kids to watch a game, skiing, swimming… And during this crisis period, physical education takes place on online platforms, and children submit their videos with successfully done exercises. We all do our jobs, but each of us in his/her own way. Guests in the class are also our friends, actors, singers, athletes, who explain children why they love sports. It is important not to experience sports as a competition, but to focus on awakening in children the desire to play a sport. Only then our mission is successful. It is not easy for us, because we are fighting against technology, lack of free time and everything else that makes modern life – said teacher of physical education at Primary School “Pavle Rovinski” Velimir Vlahovic.
It would be good to get good ideas and habits in place, and bad ones to bring to a minimum.
Balloon sports halls as an alternative
School gyms and outdoor courts are not the only places where young people engage in sports activities. During bad weather, young people opt for the use of balloon sports halls, although they are not satisfied with the quality of air inside them. “I prefer open space, it's healthier, only when the weather is bad, I opt for balloon sports halls, though the air is stale inside. Renting is not expensive, it depends, we give from 1.5 to 2.5 euros each – this is not expensive when more people gather to play”, said high school student M.K.
Renting costs are acceptable for children and income from balloon sports halls is used for school purposes. “70% out of income generated from balloon sports halls owned by schools, goes to school and 30% to Fund for Talents of the Ministry of Education”, told us Dijana Lakovic, Director of Elementary School “Pavle Rovinski”.
School management in Grammar School “Slobodan Skerovic” plans to invest income which they generate from balloon sports hall in an innovative way. “The contracts with the owners of balloon sports halls expire next year. Generated profit is used for school purposes. Part of my second mandate development plan includes building of a park space behind the school and possibly, restoring an athletic track”, announced Zoja Bojanic, Grammar School Director.
Reconstruction and construction of halls
The Ministry of Education points out that a lot of money has been invested in construction and reconstruction of the existing sports infrastructure in recent years.
Only last year, 16 projects, concerning reconstruction or construction of gyms throughout Montenegro were carried out, independently or in cooperation with other entities. Sports halls of Primary School “Ristan Pavlovic” in Pljevlja, Maritime High School in Kotor, Primary School “Marko Miljanov” in Bijelo Polje, Primary School “Salko Aljkovic” in Pljevlja, Grammar School in Cetinje, Primary School in Rozaje, Grammar School in Tuzi, Primary School “Blazo Jokov Orlandic” in Bar, Primary School “Oktoih” in Podgorica, Primary School “Orjenski bataljon” in Bijela and many others were equipped, constructed or reconstructed, as well as sports fields in Plav and Gusinje. Reconstruction of sports hall in Grammar School and Vocational High School in Rozaje will start soon, as well as construction of sports hall in Primary School “Lovćenski partizanski odred” in Cetinje.
Irena CEJOVIC
Elena DABETIC
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35
I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda
KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube
-
Izdvojeno3 sedmiceANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmicePRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
OKO NAS2 sedmiceULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
FOKUS4 sedmiceĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
DRUŠTVO4 sedmice18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
FOKUS1 sedmicaPRVI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Poraz ili pobjeda Đukanovićevog i Mandićevog partnerstva
-
INTERVJU3 sedmiceBETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmiceVeliki prelom