Povežite se sa nama

OKO NAS

NA POMOLU DOGOVOR O NOVIM VLASTIMA U BERANAMA: Bez SNP-a se (ne)može

Objavljeno prije

na

Stranke nove većine ponavljaju kako, bez SNP-a, sve rade da bi građanima Berana bilo bolje. Prvi pravi test njihovih obećanja biće kadrovska rješenja u lokalnoj samoupravi. Za sada je, nezvanično, poznato samo ime budućeg predsjednika Opštine

 

Beranski postizborni rebus počeo se, nenajavljeno, razrješavati na ovonedjeljnoj konstitutivnoj sjednici lokalnog parlamenta. Gotovo dva mjeseca nakon izbora održanih 27. marta.

Već prije početka zasjedanja koje je trajalo svega petnaestak minuta, tokom ulaska odbornika u salu, pozdravljanja i ljubljenja, stvari su bile potpuno jasne. Odbornici Socijalističke narodne partije (SNP) ostali su da sjede u opozicionim klupama, sa odbornicima Demokratske partije socijalista (DPS), dok su se na suprotnoj strani, rasporedili odbornici partija koje će, kako sada stvari stoje,  činiti buduću lokalnu vlast bez SNP-a.

Mada je sjednica, kojom je predsjedavao najstariji odbornik, Rajko Ivanović (Prava Crna Gora), prekinuta poslije verifikacije mandata, jer, kako je objašnjeno, nije bilo predloga za predsjednika Skupštine, izjave nosilaca lista nakon sjednice pokazale su da bi zauzeti raspored na mjestima pozicije i opozicije, u sali i na političkoj sceni, mogao potrajati u narednom mandatu beranskih vlasti.

Dok je Tihomir Bogavac (SNP) kazao da ta partija ostaje ispružene ruke prema svima, da je narod pokazao da želi da oni budu vlast, ali da će, ako bude suprotno, biti jaka opozicija, ostali su jasno i glasno saopštili da će vlast praviti bez Socijalističke narodne partije.

To su u kamere, odmah nakon sjednice, pritvrdili Damjan Ćulafić (Demokrate), Vuko Todorović (Za budućnost Berana, odnosno NSD), Mladen Premović (Berane sad) i Milovan Živković (Prava Crna Gora). Uz njih je odbornik Ujedinjene Crne Gore Milo Pajković. U skoro identičnim izjavama svi su kazali da je dogovor napravljen i da će ,,detalji” biti riješeni u narednih nekoliko dana.

,,Još neke nijanse su samo u pitanju”, kazao je budući predsjednik Opštine Vuko Todorović. Na pitanje o kakvim nijansama se radi, on je rekao da žele da dogovore kompletan paket lokalne vlasti, kako kasnije ne bi bilo nesuglasica. I Todorović je bio vrlo jasan da se neće praviti vlast sa SNP-om. Naravno, ni sa DPS-om i njenim koalicionim partnerima u Beranama, Socijaldemkratskom i Bošnjačkom strankom.

Valja se prisjetiti izborne noći. Mada je SNP osvojila sedam mandata, najviše poslije DPS-a i njenih kolicionih partnera koji su osvojili devet mandata, već tada su se pojavile najave da će preostale ,,prosrpske” stranke sa devetnaest odborničkih mjesta, od kupno 35, formirati većinu bez SNP-a.

Takve poruke su te noći stigle iz NSD-a, koja je bila nosilac koalicije Za budućnost Berana (DNP, PZP i Radničke partije). Oni su kazali da neće praviti koaliciju sa SNP-om ako ta partija podrži i uđe u manjinsku vladu. Demokrate su saopštile da je došlo vrijeme da vlast u Beranama ne zavisi ni od SNP-a ni od DPS-a. Iste poruke  stigle su i iz pokreta Berane sad koji su u to vrijeme, sa pozicija ministara i predsjednika Vlade, na svim skupovima podržali Jakov Milatović, Milojko Spajić i Zdravko Krivokapić, što je rezultiralo sa solidna četiri odbornička mjesta. U njihovom štabu se slavlje zavrišlo pjesmom Veseli se srpski rode. Pristalice Prave Crne Gore su kroz glavnu ulicu prošli sa državnim zastavama Rusije i Srbije. Njihovo objašnjenje je bilo jednostavno. Volimo Rusiju i volimo Srbiju – kazao je nosilac liste Milovan Živković. I oni su nedvosmisleno saopštili da mogu sa svima osim sa SNP-om i DPS-om.

Vladimir Joković, lider SNP-a, koji se ulaskom u manjinsku vladu opredijelio za isticanje svog građanskog profila, iste noći je odgovorio porukom da se ne može biti tako neprincipijelan pa praviti koaliciju sa njegovom strankom tamo gdje se to mora, a ne praviti tamo gdje postizborna matematika dozvoljava drugačiji rasplet, makar SNP bila i pojedinačno najjača, kao što je u Beranama.

Ovo je prvi put poslije mnogo godina da u Beranama nisu zajedno Nova srpska demokratija i Socijalistička narodna partija. Oni su u prethodna dva saziva lokalnog parlamenta, u koaliciji Zdravo Berane nosili vlast. Prvi put su DPS prije osam godina smijenili sami, a drugi put 2018. godine, ponovo pobijedili pojačani Demokratama.

Euforija je, nakon martovskih izbora, trajala svega  nekoliko dana. Onda je nastupila zagonetna tišina, u iščekivanju raspleta pregovora oko formiranja manjinske vlade. Tada je još vladalo uvjerenje da možda neće doći do njenog formiranja. Manjinska vlada je, međutim, formirana, a SNP je u toj vladi dobila čak šest ministarskih mjesta.

Iz te partije sada, nakon (ne)očekivanog razvoja događaja u Beranama, nezvanično može se čuti kako ,,svaka akcija izaziva reakciju”.  A to bi moglo značiti da njihova dva odbornika u Mojkovcu i dalje neće dolaziti na sjednice Skupštine opštine koje se zbog toga već nekoliko puta odlažu, i da bi vlast mogla da se zaljulja i u Andrijevici, Nikšiću i Herceg Novom.

Za očekivati je da SNP neće mirno posmatrati kako ga izostavljaju iz vlasti u Beranama. Šta će konkretno preduzeti ostaje da se vidi. Stranke nove većine ponavljaju da se bez SNP-a može i kako sve rade da bi građanima Berana bilo bolje. Prvi pravi test njihovih obećanja biće kadrovska rješenja na svim, za građane važnim, pozicijama u lokalnoj samoupravi. Za sada je, nezvanično, poznato samo ime budućeg predsjednika Opštine.

 

                            Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo