Povežite se sa nama

MONITORING

Na tajnom zadatku

Objavljeno prije

na

viktor-restis

Opet Vlada gleda kroz prste Viktoru Restisu i protežira poslove i kompanije u Crnoj Gori povezane sa grčkim milijarderom. Restis je u sopstvenoj zemlji ljetos uhapšen, zbog optužbi vezanih za pranje novca.

Krajem prethodne sedmice Dan je objavio da je ministar finansija Radoje Žugić odobrio Restisovoj kompaniji Adriatik propertis, koja je zakupac hotela na Svetom Stefanu, da 801 hiljadu eura duga za doprinose i osiguranje plati u deset rata.

To je samo mali dio ustupaka koje su premijeri Lukšić i Đukanović tokom proteklih nekoliko godina učinili grčkom milijarderu, kako u vezi sa zakupom hotela na Svetom Stefanu, tako i oko drugih poslova koje Restis grupa ima u Crnoj Gori. Ćutke su posmatrali kako Restis krši ugovor o zakupu našeg najčuvenijeg ljetovališta, odobravali garancije za desetine miliona eura kredita, smanjivali cijenu zakupa, povećavali period tokom kog će Restis gazdovati najljepšim crnogorskim hotelima, aminovali divlju gradnju… Krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi zbog svega toga koju je podnio MANS, tužilaštvo nije procesuiralo.

Nije samo vrh vlasti u neobično dobrim odnosima sa grčkim investitorom, već i njihovi odabrani ljudi. Akcije First financial banke (FFB), koja je u većinskom vlasništvu Restisa, kupili su ove sedmice Petros Statis, Restisov glavni čovjek u Crnoj Gori i partner u Adriatik propertisu, i Predrag Drecun, doskorašnji direktor Prve banke u vlasništvu porodice premijera Mila Đukanovića.

Statis i Drecun su preko 90 odsto akcija banke kupili za svega pola miliona eura. Pošto se protiv Viktora Restisa u Grčkoj vodi istraga zbog sumnji da je umiješan u pranje novca i pronevjeru u iznosu od 500 miliona eura upravo posredstvom First financial banke, a banka u Podgorici je prodata po neobično niskoj cijeni, ovdašnji mediji sumnjičavo pitaju da li se možda radi o pokušaju Restisa da samo sakrije svoje vlasništvo i ,,prebaci” ga na Statisa i Drecuna.

Tu nije kraj. Na listi kompanija kojima je Vlada odlučila da dozvoli da u ratama plate dug za poreze i doprinose, uz Restisov Adriatik properties i nekolicinu privilegovanih kompanija poput Bemaksa, našla se i Media nea u čijem su vlasništvu Dnevne novine. Ta kompanija, čiji je donedavni većinski deklarisani vlasnik bio Boris Darmanović, duguje 200 hiljada eura državi za poreze i doprinose. Kako je ta kompanija uspjela da neometano nagomila toliki dug, i čime je zaslužila da sada dobije mogućnost da ga vraća u ratama, iz ministarstva nije objašnjeno.

,,Tačno je da smo dobili mogućnost da u skladu sa zakonom otplatimo dug što i činimo. To što su i neke druge firme dobile tu mogućnost je suludo komentarisati, jer niti znam ko su niti me interesuje. To je kao da ja vas pitam jeste li rođak komšije jer živite u istoj zgradi”, kaže za Monitor Darmanović. ,,Vladi nismo dužni ništa iako vjerovatno to tako želite da predstavite.Vaše pitanje čime smo to zaslužili je nefer i tendenciozno. Shvatam da je ovo opet pokušaj diskreditacije našeg medija od onih medija koji su etiku ostavili po strani”, kaže Darmanović.

Odavno se međutim sumnja da se iza Dnevnih novina od osnivanja kriju Restis i njegovi i da se u stvari radi o Restisovom paket aranžmanu sa Vladom – oni njemu Sveti Stefan, a on da pomogne u finansijskom gušenju kritičkih medija. To je Darmanović oštro negirao više puta.

Neće ipak biti da Darmanović nema nikakve veze sa ostalim privilegovanim kompanijama kao što tvrdi. Spisak firmi kojima je Žugić dopustio da nagomilani dug plaćaju u ratama, pokazao je još nešto – da Darmanović ima tek 0,01 jedan osto vlasništva nad Dnevnim novinama, a Statis, Restisov partner iz Adriatic properties čak 99,99 odsto. Taj novi podatak potvrđuje i evidencija Privrednog registra, po kojoj je Statis zvanično preuzeo Dnevne novine u julu ove godine. Tada je barem izvršena preregistracija njega kao većinskog vlasnika u Privrednom sudu.

Ministar Žugić je to, u stvari, grčkim partnerima Restisu i Statisu omogućio da na rate plate ukupno milion eura poreskog duga, koji su napravile njihove kompanije Adriatic properties i Media Nea.

,,Stvarni vlasnik Dnevnih novina se sada i formalno pokazao a dil Vlade i mafije, koja je njihov investistor i partner, je ogoljena “, kaže za Monitor direktor Vijesti Željko Ivanović

Nije to pri tom jedini milionski dug grčkih investitora u Crnoj Gori. Adriatik properties punih 20 mjeseci nije plaćao zakup hotela na Svetom Stefanu HG Budvanskoj rivijeri i HTP Miločeru uz prećutnu saglasnost Vlade. Tako je napravljen dug od 2,6 miliona eura koji je Vlada Restisu od januara ove godine omogućila da plaća u ratama.

Zašto je Vlada, na čijem se čelu tada nalazio Igor Lukšić, uopšte dopustila da Restis i njegovi nagomilaju više miliona duga za zakup i doprinose?

Indikativno je da je Restis prestao da plaća kiriju za zakup hotela u aprilu 2011, neposredno prije nego što je izašao prvi broj Dnevnih novina, na jesen iste godine. Darmanović je od štamparije Vijesti tražio ponudu za Dnevne novine u julu 2011.

Kada je projekat Dnevnih novina počeo, Darmanović je insistirao da je on jedini vlasnik novine, ali pošto se ,,radi o dobrom biznis planu” , govorio je, on očekuje da investitori to prepoznaju i ulože u projekat. Dalekovido je već tada pominjao ,,neke Grke”.

,,Poučen primjerom svog šefa Đukanovića koji svoj privatni list Pobjedu finansira državnim novcem, najbolji đak Lukšić je prilikom famozne posjete Maroku, u pauzi jahanja kamila kroz pustinju, dogovorio sa Grcima da im produži rok za zakup hotela i snizi rentu a da oni zauzvrat njemu naprave novinu. Tako je dva miliona eura za zakup ostrva umjesto u budžet završilo u finansiranje još jednog propalog medijskog projekta”, tvrdi Ivanović.

Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković ocijenio je takođe ranije da se radi o nelojalnoj konkurenciji i da su ,,Dnevne novine klasičan primjer dampinga”. „Tajkun koji je zakupio Sveti Stefan ne plaća porez ni zakup, ali zato ima svoj mediji koji besplatno dijeli po zemlji”.

Dnevne novine su počele kao besplatne. Kako je Darmanović objašnjavao, on je samo iskoristio prostor na tržištu, pošto svuda u svijetu postoje takva izdanja koja žive od marketinga i reklama. Nije kazao samo da se takve novine izdaju u višemilionskim gradovima koji po pravilu imaju metro. I da više od polovine takvih izdanja, čine oglasi i reklame, što nije bio slučaj sa Dnevnim novinama.

Darmanović je, kad je počinjao, govorio da u njegovim novinama neće biti mjesta ,,tabloidizaciji”. Taj termin Vlada je zdušno koristila za etiketiranje medija koje ne kontroliše, poput Vijesti, Monitora… Na crnogorskom to znači da se usuđuješ da pominješ međunarodne optužnice protiv Đukanovića ili pišeš o aferama u koje je upleten vrh države bez sudske presude, kojih nema jer tužilaštvo pod kontrolom vlasti zataškava afere.

U početku se novina štampala u 15 hiljada primjeraka, a oglasni prostor bio je beznačajan. ,,Štampanje novine u tom obimu košta oko 150 do 200 hiljada eura mjesečno. To znači da je u pola godine neko uložio najmanje million eura u tu novinu, iako je jasno da u pet godina ne može da vrati toliki novac od oglašavanja”, kaže Željko Ivanović.

Da projekat nije bio isplativ govorilo je i to što su Dnevne novine ubrzo počele da se prodaju po dvadeset centi. Ivanović je i ranije upozoravao da je projekat bankrotirao ali da se u njega ulagalo kako bi se dampinškim cijenama i nelojalnom konkurencijom uticalo na medije koje vlast ne kontroliše a koji su prethodno bili izloženi najraznovrsnijim pritiscima. Finansijski iscrpljivani Vijesti i Dan morali su podići cijene sa 50 na 70 centi.

Pojavom Dnevnih novina nije međutim bio oduševljen ni Lav Lajović, direktor Pobjede, koju je Vlada obilato finansirala, što otpisivanjem dugova, što davanjem garancija za kredite ili direktnim ulaganjima. Vladino mezimče je valjda dobilo konkurenciju.

,,Bilo bi zanimljivo da se zna kako se to finansiraju Dnevne novine”, pitao je Lajović na jednom skupu u Budvi. Darmanović je čak bio otkupio i tendersku dokumentaciju za privatizaciju Pobjede, dok je ,,čekao Grke da mu se pridruže” u naumu da preuzme državnu Pobjedu. Pored njega na tender, koji je kasnije propao, se prijavio i Fahrudin Radončić, Đukanovićev bliski prijatelj, ministar bezbjednosti u BiH, tada vlasnik Dnevnog avaza.

Sigurno je jedno: Đukanovićevoj Vladi nije bila dovoljna Pobjeda koja blati oponente vlasti i kritičke medije, a u koju su zauzvrat ubačane desetine miliona nelegalne državne pomoći, zbog čega u posljednjem Izvještaju EK kritikuje Crnu Goru. Zato se na medije koje Đukanović ne kontroliše puca iz različitih arsenala.

U poređenju sa Pobjedom, Dnevne novine djeluju uglađeno, ali dampiškim cijenama direktno podrivaju konkurenciju. Pa da ne budu na spisku privilegovanih.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo