Opet Vlada gleda kroz prste Viktoru Restisu i protežira poslove i kompanije u Crnoj Gori povezane sa grčkim milijarderom. Restis je u sopstvenoj zemlji ljetos uhapšen, zbog optužbi vezanih za pranje novca.
Krajem prethodne sedmice Dan je objavio da je ministar finansija Radoje Žugić odobrio Restisovoj kompaniji Adriatik propertis, koja je zakupac hotela na Svetom Stefanu, da 801 hiljadu eura duga za doprinose i osiguranje plati u deset rata.
To je samo mali dio ustupaka koje su premijeri Lukšić i Đukanović tokom proteklih nekoliko godina učinili grčkom milijarderu, kako u vezi sa zakupom hotela na Svetom Stefanu, tako i oko drugih poslova koje Restis grupa ima u Crnoj Gori. Ćutke su posmatrali kako Restis krši ugovor o zakupu našeg najčuvenijeg ljetovališta, odobravali garancije za desetine miliona eura kredita, smanjivali cijenu zakupa, povećavali period tokom kog će Restis gazdovati najljepšim crnogorskim hotelima, aminovali divlju gradnju… Krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi zbog svega toga koju je podnio MANS, tužilaštvo nije procesuiralo.
Nije samo vrh vlasti u neobično dobrim odnosima sa grčkim investitorom, već i njihovi odabrani ljudi. Akcije First financial banke (FFB), koja je u većinskom vlasništvu Restisa, kupili su ove sedmice Petros Statis, Restisov glavni čovjek u Crnoj Gori i partner u Adriatik propertisu, i Predrag Drecun, doskorašnji direktor Prve banke u vlasništvu porodice premijera Mila Đukanovića.
Statis i Drecun su preko 90 odsto akcija banke kupili za svega pola miliona eura. Pošto se protiv Viktora Restisa u Grčkoj vodi istraga zbog sumnji da je umiješan u pranje novca i pronevjeru u iznosu od 500 miliona eura upravo posredstvom First financial banke, a banka u Podgorici je prodata po neobično niskoj cijeni, ovdašnji mediji sumnjičavo pitaju da li se možda radi o pokušaju Restisa da samo sakrije svoje vlasništvo i ,,prebaci” ga na Statisa i Drecuna.
Tu nije kraj. Na listi kompanija kojima je Vlada odlučila da dozvoli da u ratama plate dug za poreze i doprinose, uz Restisov Adriatik properties i nekolicinu privilegovanih kompanija poput Bemaksa, našla se i Media nea u čijem su vlasništvu Dnevne novine. Ta kompanija, čiji je donedavni većinski deklarisani vlasnik bio Boris Darmanović, duguje 200 hiljada eura državi za poreze i doprinose. Kako je ta kompanija uspjela da neometano nagomila toliki dug, i čime je zaslužila da sada dobije mogućnost da ga vraća u ratama, iz ministarstva nije objašnjeno.
,,Tačno je da smo dobili mogućnost da u skladu sa zakonom otplatimo dug što i činimo. To što su i neke druge firme dobile tu mogućnost je suludo komentarisati, jer niti znam ko su niti me interesuje. To je kao da ja vas pitam jeste li rođak komšije jer živite u istoj zgradi”, kaže za Monitor Darmanović. ,,Vladi nismo dužni ništa iako vjerovatno to tako želite da predstavite.Vaše pitanje čime smo to zaslužili je nefer i tendenciozno. Shvatam da je ovo opet pokušaj diskreditacije našeg medija od onih medija koji su etiku ostavili po strani”, kaže Darmanović.
Odavno se međutim sumnja da se iza Dnevnih novina od osnivanja kriju Restis i njegovi i da se u stvari radi o Restisovom paket aranžmanu sa Vladom – oni njemu Sveti Stefan, a on da pomogne u finansijskom gušenju kritičkih medija. To je Darmanović oštro negirao više puta.
Neće ipak biti da Darmanović nema nikakve veze sa ostalim privilegovanim kompanijama kao što tvrdi. Spisak firmi kojima je Žugić dopustio da nagomilani dug plaćaju u ratama, pokazao je još nešto – da Darmanović ima tek 0,01 jedan osto vlasništva nad Dnevnim novinama, a Statis, Restisov partner iz Adriatic properties čak 99,99 odsto. Taj novi podatak potvrđuje i evidencija Privrednog registra, po kojoj je Statis zvanično preuzeo Dnevne novine u julu ove godine. Tada je barem izvršena preregistracija njega kao većinskog vlasnika u Privrednom sudu.
Ministar Žugić je to, u stvari, grčkim partnerima Restisu i Statisu omogućio da na rate plate ukupno milion eura poreskog duga, koji su napravile njihove kompanije Adriatic properties i Media Nea.
,,Stvarni vlasnik Dnevnih novina se sada i formalno pokazao a dil Vlade i mafije, koja je njihov investistor i partner, je ogoljena “, kaže za Monitor direktor Vijesti Željko Ivanović
Nije to pri tom jedini milionski dug grčkih investitora u Crnoj Gori. Adriatik properties punih 20 mjeseci nije plaćao zakup hotela na Svetom Stefanu HG Budvanskoj rivijeri i HTP Miločeru uz prećutnu saglasnost Vlade. Tako je napravljen dug od 2,6 miliona eura koji je Vlada Restisu od januara ove godine omogućila da plaća u ratama.
Zašto je Vlada, na čijem se čelu tada nalazio Igor Lukšić, uopšte dopustila da Restis i njegovi nagomilaju više miliona duga za zakup i doprinose?
Indikativno je da je Restis prestao da plaća kiriju za zakup hotela u aprilu 2011, neposredno prije nego što je izašao prvi broj Dnevnih novina, na jesen iste godine. Darmanović je od štamparije Vijesti tražio ponudu za Dnevne novine u julu 2011.
Kada je projekat Dnevnih novina počeo, Darmanović je insistirao da je on jedini vlasnik novine, ali pošto se ,,radi o dobrom biznis planu” , govorio je, on očekuje da investitori to prepoznaju i ulože u projekat. Dalekovido je već tada pominjao ,,neke Grke”.
,,Poučen primjerom svog šefa Đukanovića koji svoj privatni list Pobjedu finansira državnim novcem, najbolji đak Lukšić je prilikom famozne posjete Maroku, u pauzi jahanja kamila kroz pustinju, dogovorio sa Grcima da im produži rok za zakup hotela i snizi rentu a da oni zauzvrat njemu naprave novinu. Tako je dva miliona eura za zakup ostrva umjesto u budžet završilo u finansiranje još jednog propalog medijskog projekta”, tvrdi Ivanović.
Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana Nikola Marković ocijenio je takođe ranije da se radi o nelojalnoj konkurenciji i da su ,,Dnevne novine klasičan primjer dampinga”. „Tajkun koji je zakupio Sveti Stefan ne plaća porez ni zakup, ali zato ima svoj mediji koji besplatno dijeli po zemlji”.
Dnevne novine su počele kao besplatne. Kako je Darmanović objašnjavao, on je samo iskoristio prostor na tržištu, pošto svuda u svijetu postoje takva izdanja koja žive od marketinga i reklama. Nije kazao samo da se takve novine izdaju u višemilionskim gradovima koji po pravilu imaju metro. I da više od polovine takvih izdanja, čine oglasi i reklame, što nije bio slučaj sa Dnevnim novinama.
Darmanović je, kad je počinjao, govorio da u njegovim novinama neće biti mjesta ,,tabloidizaciji”. Taj termin Vlada je zdušno koristila za etiketiranje medija koje ne kontroliše, poput Vijesti, Monitora… Na crnogorskom to znači da se usuđuješ da pominješ međunarodne optužnice protiv Đukanovića ili pišeš o aferama u koje je upleten vrh države bez sudske presude, kojih nema jer tužilaštvo pod kontrolom vlasti zataškava afere.
U početku se novina štampala u 15 hiljada primjeraka, a oglasni prostor bio je beznačajan. ,,Štampanje novine u tom obimu košta oko 150 do 200 hiljada eura mjesečno. To znači da je u pola godine neko uložio najmanje million eura u tu novinu, iako je jasno da u pet godina ne može da vrati toliki novac od oglašavanja”, kaže Željko Ivanović.
Da projekat nije bio isplativ govorilo je i to što su Dnevne novine ubrzo počele da se prodaju po dvadeset centi. Ivanović je i ranije upozoravao da je projekat bankrotirao ali da se u njega ulagalo kako bi se dampinškim cijenama i nelojalnom konkurencijom uticalo na medije koje vlast ne kontroliše a koji su prethodno bili izloženi najraznovrsnijim pritiscima. Finansijski iscrpljivani Vijesti i Dan morali su podići cijene sa 50 na 70 centi.
Pojavom Dnevnih novina nije međutim bio oduševljen ni Lav Lajović, direktor Pobjede, koju je Vlada obilato finansirala, što otpisivanjem dugova, što davanjem garancija za kredite ili direktnim ulaganjima. Vladino mezimče je valjda dobilo konkurenciju.
,,Bilo bi zanimljivo da se zna kako se to finansiraju Dnevne novine”, pitao je Lajović na jednom skupu u Budvi. Darmanović je čak bio otkupio i tendersku dokumentaciju za privatizaciju Pobjede, dok je ,,čekao Grke da mu se pridruže” u naumu da preuzme državnu Pobjedu. Pored njega na tender, koji je kasnije propao, se prijavio i Fahrudin Radončić, Đukanovićev bliski prijatelj, ministar bezbjednosti u BiH, tada vlasnik Dnevnog avaza.
Sigurno je jedno: Đukanovićevoj Vladi nije bila dovoljna Pobjeda koja blati oponente vlasti i kritičke medije, a u koju su zauzvrat ubačane desetine miliona nelegalne državne pomoći, zbog čega u posljednjem Izvještaju EK kritikuje Crnu Goru. Zato se na medije koje Đukanović ne kontroliše puca iz različitih arsenala.
U poređenju sa Pobjedom, Dnevne novine djeluju uglađeno, ali dampiškim cijenama direktno podrivaju konkurenciju. Pa da ne budu na spisku privilegovanih.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
IN ENGLISH3 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
FOKUS3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice