Povežite se sa nama

MONITORING

Orkestar na Titaniku

Objavljeno prije

na

Početkom nedjelje je obznanjeno da, na kraju avgusta, državni dug Crne Gore iznosi milijardu i 850 miliona eura. Prema računicama iz Ministarstva finansija to je 52,5 odsto očekivanog bruto društvenog proizvoda (BDP). Sa iste adrese stigao je i podatak da je, u odnosu na jul, dug povećan tek nešto manje od jedan odsto (oko 18 miliona eura).

Država se, dakle, u avgustu svakodnevno zaduživala brzinom od nekih 600 hiljada eura, odnosno, skoro euro po stanovniku. Potom smo, po povratku sa godišnjih odmora članova Vlade Mila Đukanovića, ubacili u novu, veću brzinu. Novac se sada traži od domaćih i stranih banaka, međunarodnih institucija, investicionih i razvojnih fondova, emitovanjem novih državnih zapisa… A kulminacija bi tek trebalo da uslijedi naredne godine, ukoliko se obistine najave da će Crna Gora od kineske Eksim banke uzeti kredit od 800 miliona eura za gradnju prve dionice autoputa.

Samo taj posao bi, prema računicama statističara Svjetske banke, nivo javnog duga Crne Gore podigao za dodatnih 23 odsto, na približno 75 odsto BDP-a. Tako bi se, jednim potezom, Crna Gora svrstala u red visokozaduženih zemalja i prekršila tzv. Mastriške kriterijume prema kojima gornja granica državnog zaduženja ne smije biti veća od 60 odsto BDP-a.

Sve to važi pod uslovom da su i ovonedjeljni podaci o nivou državnog zaduženja zaista tačni. Razloga za sumnju ima.

,,Crnogorski javni dug zajedno sa garancijama iznosi 2,32 milijarde eura ili 69,64 odsto BDP-a”, pokazala je Analiza održivosti javnog duga koju je Vlada usvojila 21. marta ove godine. To se, navedeno je, ,,odnosi na dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite”. U paketu su publikovani i podaci koji su pokazali da je, prema tadašnjim računicama, državni dug iznosio 1,7 milijardi, dok su preduzeća u većinskom vlasništvu države dugovala dodatnih 250 miliona. Državne garancije, koje su u tom trenutku težile 372,7 miliona, knjižene su posebno, ali se dobar dio njih (Kombinat aluminijuma) već preselio u državni dug.

Nepovratno su, očito je, prošla vremena sa početaka državne nezavisnosti kada se (i tadašnji) premijer Milo Đukanović sa predizbornih skupova hvalisao kako za njegovu Vladu ,,pare nijesu problem”. U vrijeme kada se Đukanović prvi put politički penzionisao i posvetio razvoju vlastitih poslovnih ideja državni dug je iznosio 27,5 odsto BDP-a Crne Gore.

A onda kreće manija zaduživanja. Da li slučajno ili ne, period nekontrolisane jurnjave za kreditima poklapa se sa donošenjem Zakona o državnoj pomoći kojima je definisano da Vlada probrane kompanije može pomagati davanjem subvencija, poreskih olakšica, kreditnih garancija, ustupanjem dobiti (dividende), otpisom duga, prodajom državnih nepokretnosti po nižoj ili kupovinom za račun države po cijenama većim od tržišnih. Prva banka, Željezara, KAP, Željeznica, EPCG, Vektra, MiRai, Bemaks, Sveti Stefan, uskoro su se našli na popisu privilegovanih kompanija (vlasnika) kojima je država pomagala i kapom i šakom. A najčešće bez bilo kakve analize o stvarnim dometima te pomoći i njihovim učincima na crnogorsku privredu.

Otud su dva od tri najveća korisnika državne pomoći (Željezara i KAP) i pored izdašne pomoći stigli do bankrota, Fond PIO je preuzeo ulogu socijalnog centra dajući uhljebljenje hiljadama prekobrojnih radnika, poreskim obveznicima je na pleća svaljen tuđi dug veći od 150 miliona eura, a nalogodavci i izvođači pljačke i dalje su na državnim funkcijama, odakle – zagledani u svijetlu budućnost – bdiju nad Crnom Gorom. I njenom imovinom.

Rezultate te politike vidimo. Samo za plaćanje dospjelih kamata Crna Gora je ove godine morala obezbijediti 70 miliona eura. Prije šest godina, 2008. godine, državni trošak za kamate bio je tri puta manji – 22,5 miliona.

Zato nikoga nije iznenadio nedavno objavljen podatak da se Crna Gora, prema procentu zaduženosti zemlje u odnosu na BDP, nalazi na trećem mjestu u regionu – iza Srbije i Hrvatske (njihov količnik dug/BDP je nešto veći od našeg – 57,7, odnosno 53,6 odsto). Na začelju ove liste nalaze se Makedonija (34,1 odsto) i Bosna i Hercegovina (34 odsto). Skoro pa dva puta manje od nas.

Pride, nije za utjehu ni činjenica da je Hrvatska trošeći pozajmljeni novac stigla do EU i napravila mrežu auto puteva koja je njihovu turističku ponudu na Jadranu potencijalnim gostima iz srednje i zapadne Evrope podigla na sasvim novi nivo. Srbija je, za razliku od nas, sačuvala svoje privredne bisere – Telekom i Elektroprivredu – tako da će makar jedan period budućeg bitisanja prebroditi uz pomoć prihoda od privatizacije. Mi smo te šanse, i bukvalno, već pojeli i popili.

Ostalo je samozavaravanje. nada da bi se vrijeme globalne jagme za nekretninama uskoro moglo ponoviti, makar u nekom malo blažem obliku. Do tada nema druge nego da slušamo priče sadašnjih i bivših zvaničnika. ,,Može se ustvrditi da je Crna Gora u periodu izrazitog rasta javnog duga”, kazuje sadašnji savjetnik premijera Đukanovića, ,,u određenom smislu ispunjavala zlatno fiskalno pravilo i da je ukupno novo zaduživanje bilo usmjereno u razvoj, tj. u kapitalne projekte”. Bilo bi još bolje kada bi neko pobrojao te kapitalne projekte od ‘08. do danas vrijedne jednu i po milijardu eura. Makar to bilo i u određenom smislu.

Ministar finansija Radoje Žugić je, koliko proljetos, najavljivao da će se država ove godine zadužiti samo 220 miliona (umjesto budžetom predviđenih 250), a ni taj novac neće, govorio je, potrošiti već će dio sačuvati kao rezervu. Država je već uzela više od 350 miliona kredita. I traži još.

Sada nam, ne skrivajući ponos, Žugić nabraja koje su sve banke spremne da nam pozajme još neku stotinu miliona (ponovo za KAP, prenose mediji, iako se taj jedan te isti dug vraća, čini se, po treći put). Kamata sitnica – 5,75 odsto godišnje plus tromjesečni Euribor i provizija za obradu kredita od pola procenta (obradu kredita ne naplaćuju više ni sve ovdašnje banke).

Njegov kolega ministar poljoprivrede Petar Ivanović lebdi od sreće što je iz Arapskih Emirate obezbijedio 50 miliona kredita. Taj novac će, sva je prilika, završiti u pogonima Vektre, odnosno džepovima Dragana Brkovića, i njegovih povjerilaca. Što znači da građani Crne Gore od tog posla, praktično, neće imati baš neke koristi. Recimo da sve to liči na vrijeme kada je Ivanović, doduše kratko, kao predsjednik borda rukovodio Hipo bankom. Samo što ovoga puta ceh neće plaćati Austrijanci nego Crnogorci.

Iako bi morao imati svoje mjesto u priči o bankrotu KAP-a ili dugovima EPCG ministar ekonomije ima zanimljivija posla. On u Beogradu, na sastanku Savjeta ministara Energetske zajednice, ima izlaganje na temu Implementacija sporazuma. Da prisjetimo zaboravne – implementacija je ono kada je državni Elektroprenosni sistem proljetos krao struju. Prvo od zemalja iz okruženja, a kad je tamo falilo i od svih drugih uključenih u sistem interkonekcije. Sve dok nam iz Brisela nijesu zaprijatili kidanjem veza ukoliko smjesta ne zaustavimo krađu (otimačinu) i ne platimo kradeno. E, to je sporazum.

Kako ministri tako i premijer. Između Obame i Dačića. Malo oko hrama sa Amfilohijem, pa na Lovćen kod Njegoša. O integracijama sa Fileom i Kacinom, pa o novim tranzitima i medijskim manipulacijama sa Canetom i Bebom. Samo da se javno ne pominje bezdan u državnoj kasi. I podaci poput onoga da polovina zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od 250 eura. Kada je prime. Ali, kako bi rekao premijer – pare nijesu problem.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

MINISTAR PRAVDE MARKO KOVAČ PREDLOŽIO ALBANSKI MODEL: Vetingom do reforme pravosuđa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač,  predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…

 

Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.

Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.

Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NE NAZIRE SE IZLAZ IZ POLITIČKE KRIZE: Šavnik, Otvoreni Balkan i druge priče

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbori u Šavniku još traju, kao i izbor sudija Ustavnog suda. Dijaloga nema, a osipa se i tehnička Vlada, i tako okrnjena rješava krupna politička pitanja, poput ulaska u inicijativu Otvoreni Balkan

 

Izbori u Šavniku još traju.  Trebalo je da se okončaju 23. oktobra. To je možda naslikovitiji prikaz političke i institucionalne crnogorske krize danas. Ni korak naprijed.

U međuvremenu, opozicija je u potpunosti napustila parlament, i djeluje vaninstitucionalno. Ustavni sud je i dalje blokiran, a izbor sudija tog suda odložen. Tehnička Vlada se osipa, i tako okrnjena i bez legitimiteta, rješava krupna politička pitanja, poput inicijative Otvoreni Balkan.  Upravo se ta incijativa vidi kao razlog nedavne ostavke ministarke evropskih integracija i potpredsjednice Vlade Jovane Marović, iako je ona zvanično kao razlog navela nemogućnost političkih partija da dođu do dijaloga i rješavanja ključnih pitanja, kao što je izbor Ustavnog suda.

Ostavka Marović uslijedila je nakon što je okončana Analiza o prednostima i manama potencijalnog učešća Crne Gore u inicijativi Otvoreni Balkan. Dokument, koji nije vidio opravdanost ulaska zemlje u tu regionalnu inicijativu, nije se dopao premijeru Dritanu Abazoviću. ,,Analiza ima određenih manjkavosti”, poručio je. U analizi MEP-a ističe se da je Otvoreni Balkan još u eksperimentalnoj fazi i da Crna Gora, bez konkretnih podataka o uspješnosti projekta, ne bi trebalo da donosi odluku o priključenju. Uslijedila je ostavka ministarke.  To je četvrto upražnjeno mjesto u Vladi, nakon što je premijer Abazović ranije smijenio ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, nakon čega je ostavku podnio i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović.  Premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić preuzeli su rukovođenje  ministarstvima vanjskih poslova i odbrane, dok je rukovođenje Ministarstvom evropskih integracija preuzela ministarka ekologije i uređenja prostora Ana Novaković Đurović.

Neposredno pred objavljivanje Analize, ministar poljoprivrede i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković saopštio je da „vjeruje da će aktuelni kabinet potpisati pristupanje toj inicijativi”.

Da argumentuje razloge za Otvoreni Balkan, Joković se pozvao na višu silu: ,,Neki u Crnoj Gori se tome suprotstavljaju. (Predsjednik Savjeta EU) Šarl Mišel nam je rekao da je to dobra ideja, da je Otvoreni Balkan dopuna Berlinskog procesa. (Specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan) Gabrijel Eskobar je rekao da je Otvoreni Bakan treći stub američke politike na Balkanu. (Evropski komesar) Oliver Varhelji je rekao da bi Crna Gora trebalo da pristupi toj inicijativi”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TRAGEDIJA U ROGAMIMA, BUJICA ODNIJELA TRI ŽIVOTA PORODICE KORUGA: Nadgornjavanje neodgovornih

Objavljeno prije

na

Objavio:

Automobil, u kom je bila porodica Koruga sletio je, usljed nevremena i nabujale riječice, u Širaliju. Vlasti se nadgornjavaju ko je bio dužan da zatvori saobraćaj na tom dijelu puta

 

Od početka godine svjedoci smo više tragedija u Crnoj Gori, u kojima su stradale majke sa djecom. Često ne želimo da povjerujemo informaciji da je gotovo cijela porodica stradala u nesreći. Tako smo protekle sedmice u nevjerici čitali kako su se u potoku, nadomak Podgorice, utopili majka i dva sina.

Automobil, kojim su putovali, sletio je u potok Šaralije, u Rogamima. U ranim jutarnjim časovima, nakon obilnih padavina, bujica je odnijela automobil za čijim upravljačem je bio muškarac koji je isplivao i spasio se. Dva sata kasnije Širalija je bila kobna za tročlanu porodicu Koruga. Aleksandra Koruga (43) i njeni sinovi nijesu  uspjeli da se spasu iz nabujalog potoka.

Ronioci su više sati pretraživali dubine rječice, dok nijesu pronašli beživotna tijela stradalih.  Slična tragedija dogodila se i početkom oktobra kada su Jelena Vuković (27) iz Mojkovca i njeno dvoje djece smrtno  stradali u saobraćajnoj nesreći u kanjonu Tare na magistralnom putu Mojkovac – Pljevlja. Nakon nesreće iz provalije je izvučeno živo dijete, dok se danima tragalo za još dvoje djece. Majka je putovala sa svo troje djece, koja su bila uzrasta od dvije do šest godina.

U Rogamima se  po priči mještana, ,,samo čekala jedna ovakva nesreća”. Oni tvrde da je mostić preko potoka Širalija, u blizini drevnog grada Duklja, odavno ,,crna tačka” saobraćajne infrastrukture Rogama. Kažu i da gotovo svake godine, nakon jake kiše, neko sleti u potok, ali da se, srećom, nijedan nije završio ovako kobno.

Mještanin Radomir Šoškić kaže da u Rogamima živi 60 godina i pamti razne nezgode i i brojna auta koja su završila  u rijeci. Tvrdi da niko u most nije uložio, iako se stalno žale Glavnom gradu.

,,Da je most podignut dva metra u visinu ne bi bilo nikakvih problema i narod bi bezbjedno prolazio. Autobusi i kamioni jedva uspiju da uđu. Predsjednici mjesnih zajednica su se stalno mijenjali i mislim da o tome nijesu vodili računa. Da su vodili računa bar nešto bi se uradilo. Most je trebalo zatvarati za saobraćaj čim počnu veće kiše”, kaže Šoškić.

U Glavnom gradu istakli su da je u oktobru prošle godine komisija koju čine profesori Građevinskog fakulteta sačinila izvještaj o stanju mosta na Širaliji. Izvještajem je, tvrde, konstatovano da je opšte stanje puta preko rječice kod Duklje dobro, bez bitnih pojava koje bi negativno uticale na nosivost i trajnost objekta.

„Data je preporuka da se sljedeći glavni pregled organizuje nakon pet godina. Dana kada se desila nesreća nije došlo do negativnog uticaja na nosivost i trajnost objekta, a time ni do njegovog oštećenja, zbog čega stanje u kojem se most nalazi nije moglo uticati na tragičan ishod događaja, već je uzrok hidrometeorološkog porijekla (poplava, bujica)”, poručili su iz Glavnog grada.

Sudeći po vremenskim neprilikama tog jutra i smanjenoj vidljivosti, most je morao biti zatvoren za saobraćaj. Zašto to nije urađeno ne znaju ni u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP). Iz Vlade kažu da će ispitati čija je odgovornost to što most na potoku Širalija nije bio zatvoren za saobraćaj, uprkos tome što je usljed nevremena dio puta bio neprohodan, a taj prelaz duboko pod vodom. U MUP-u su kazali da im, dok nije prijavljena nesreća, nije prijavljeno da je lokalni put u Rogamima zatvoren za saobraćaj.

,,Vezano za saobraćajnu nezgodu koja se dogodila 20. 11. 2022. godine u Podgorici, u mjestu Rogami, u kojoj su nažalost stradale tri osobe, želim da Vas upoznamo da OB Podgorica do momenta same nesreće nije dobilo bilo kakvu prijavu da je lokalni put u naselju Rogami zatvoren za saobraćaj, usljed izlivanja rijeke Širalije iz riječnog korita. Niti je prije iste prijavljena bilo koja druga saobraćajna nezgoda na ovom lokalnom putu”, odgovorili su iz MUP-a.

Pozivajući se na informacije Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, iz Direktorata za saobraćaj (MUP) su 18. novembra saopštili da se ,,u predstojećim danima očekuju nepovoljne vremenske prilike”, zbog čega su sve učesnike u sistemu zaštite i spašavanja pozvali da podignu nivo operativne spremnosti.

,,Kako su zbog nepovoljne meteorološke situacije mogući određeni problemi na terenu, naročito u centralnim i južnim predjelima, Direktorat apeluje na građane i lokalne komunalne službe da svoje aktivnosti prilagode navedenoj situaciji”, naveli su tada.

Ipak, most preko Širalije nije bio zatvoren za saobraćaj. Međutim, dva dana kasnije Glavni grad je zatvorio most za saobraćaj. U kratkom saopštenju naveli su da će taj dio puta biti zatvoren za saobraćaj do poboljšanja vremenskih uslova. I pored zabrane, mediji su zabilježili da saobraćaj preko mosta nije prestao da se odvija.

Ko je bio nadležan da kobnog dana zabrani saobraćaj još se ne zna s obzirom na to da Glavni grad i Uprava policije spore svoju nadležnost. Iz Glavnog grada su saopštili da je Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima propisano da kontrolu i regulisanje saobraćaja na putevima vrši organ uprave nadležan za policijske poslove.  Iz policije, pak, tvrde da lokalni putevi nijesu u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti lokalne samouprave, odnosno da su oni obaveza Sekretarijata za saobraćaj.

 

Poplave širom Crne Gore

Desetine porodica na sjeveru Crne Gore zbog poplava u prethodnih dva dana napustile su svoje domove i nisu se još vratile, jer su kuće pune vode. Osim kiše, problem su i neočišćeni potoci koji tokom jakih kiša nadođu, pa voda i smeće prave blokade.

Najteža situacija je u Gusinju i Plavu, a u beranskim Talumima osim poplava imaju problem i sa izlivanjem kanalizacije. U Andrijevici još popisuju štetu na putevima i infrastrukturi.

Nabujali potoci i rijeke i klizišta oštetili su, u noći između subote i nedjelje, na desetine saobraćajnica i mostova u kolašinskim selima, a negdje ugrozili ili oštetili pomoćne i stambene objekte. Pored obilnih padavina, tvrde i mještani i u kolašinskoj lokalnoj upravi, tome je doprinijelo i to što su korita rijeka puna smeća i ostataka šumske sječe. Takođe, i totalna sječa na nekim lokacijama, što je prouzrokovalo veliki broj klizišta.

Stanovnici sjevera u strahu su od novih kiša, u susret nastupajućoj zimi, koja nosi drugu vrstu problema. Meteorolozi najavljuju da će naredna sedmica proći uz manje padavina.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo