Povežite se sa nama

MONITORING

NAŠA STATISTIKA: Može, a ne mora

Objavljeno prije

na

Prošle godine Zavod za statistiku je objavio da podatke o potrošačkoj korpi za 2016. neće objavljivati. Još ih ne objavljuje. Nedavno se saznalo da će Monstat svakog mjeseca brojati i turiste u kolektivnom, ali da će podaci o onima iz privatnog smještaja biti dostupni tek na kraju svake godine. Na primjer – 2018. ćemo saznati koliko je turista ove godine konačilo privatno. Magična riječ kojim Zavod objašnjava sve manju dostupnost podataka je „metodologija”. Ako neko baš zapne da pita, tu je druga omiljena formulacija „usklađivanje sa evropskim propisima”.

U izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, statistika ne prolazi slavno. Ko god je zavirivao u Monstatove podatke bez dileme zna zašto. Recimo, statistički godišnjak za 2016, odjeljak „Društveno i političko uređenje” daje podatke o izbornim listama prema broju dobijenih glasova i mandata. Samo je riječ o izborima održanim četiri godine ranije – 14. oktobra 2012. Pola oktobra, novembar i decembar nijesu bili dovoljni da Monstatovi uposlenici uoče i upišu u zvaničnu statistiku za 2016-tu rezultate sa lanjskih oktobarskih izbora. Biće u godišnjaku dogodine. Valjda.

U vrijeme popisa 2013, Zavod za statistiku je dugo zamajavao javnost oko pitanja hoće li ili neće prikupljati podatke o nacionalnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku. Sve opet kljukajuću „evropske standarde”. Naravno da ne postoji evropski propis koji reguliše tu oblast. Jednostavno, takva pitanja svaka zemlja uređuje prema svojim potrebama. Usput, Crna Gora je vjerovatno jedina zemlja na planeti koja je odvojeno objavila podatke o onima koji su kazali da im je vjeroispovijest „muslimanska” i onima koji su kazali da je „islamska”. Nikad nijesu objavili za koliko ljudi je popisivanje prestalo jer borave u inostranstvu. Državni interes je da se ta brojka ne zna i da se njome manipuliše.

U najnovijem slučaju, oko broja turista, otišli su korak dalje. Rječnik je smrtno dosadan, ali se mora pažljivo pročitati jer nije mala stvar kad kuća na čijim podacima treba da počivaju važni državni poslovi, moglo bi se reći – krivotvori.

U „metodološkom objašnjenju” Monstat piše: „Shodno EU Regulativi 692/2011, Zavod za statistiku Crne Gore će od 28.02.2017. godine na mjesečnom nivou objavljivati saopštenja o dolascima i noćenjima turista za kolektivni smještaj.”

Sporni dio glasi: „Prema EU Regulativi 692/2011 o evropskoj statistici turizma, države članice koje imaju manje od 1% ukupnog godišnjeg broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u Evropskoj uniji, definisano je da mogu obrađivati podatke o broju dolazaka i noćenja turista samo u hotelima i drugom kolektivnom smještaju.

U hrvatskom prevodu Uredbe 692/2011 Evropskog parlamenta i Vijeća o evropskim statistikama o turizmu piše: Države članice koje imaju manje od 1 odsto ukupnoga godišnjeg broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u Europskoj uniji, mogu dodatno smanjiti opseg promatranja tako da uključe najmanje sve turističke smještajne objekte koji imaju 20 ili više ležajeva (najmanje 20 mjesta za kampiranje).

„Mogu”, dakle, da smanje opseg posmatranja, ne, „mogu da obrađuju samo”.

I bez detaljnog pregleda evropskih propisa jasno je nema nikakve logike da bilo koju državu Evropska unija sprječava da skuplja statističke podatke koji su joj potrebni. Naprotiv, Evropsku komisiju zanimaju „mikropodaci” zbog „ispitivanja glavnih pitanja privrednih i socijalnih interesa u sektoru turizma, posebno novih pitanja koja zahtijevaju specifično istraživanje”. To što su naši podaci na nivou Evrope manji od „mikro”, ne znači da za nas ne bi morali da budu važni.

O kvalitetu naše zvanične statistike jedan od kolega novinara koji godinama prati ekonomiju u i radio je u više crnogorskih medija za Monitor kaže: „Na podatke Monstata se novinar istraživač može osloniti kao na koru od banane. Koristim ih samo kad baš moram, jer mislim da podaci nacionalnog statističkog zavoda prvenstveno služe u propagandne svrhe za potrebe vladajuće koalicije, a da ćemo objektivno imati veliki problem kad ova institucija bude morala da se metodološki i sadržajno uskladi sa Eurostatom. Mislim da ćemo, kao Malta, za zvaničnike Eurostata biti statistički nepouzdana država i da će podatke koje dobijaju uzimati s velikom rezervom”.

On podsjeća i na problem sa Grčkom i lažiranjem podataka o javnom dugu i ocjenjuje da su u vezi sa Monstatom posebno problematični i nepouzdani podaci o potrošačkoj korpi, prosječnim zaradama… ,,Brisel godinama posebno kritikuje nedostatak pomaka u oblasti biznis statistike, što su inače podaci koji bi novinarima bili najkorisniji u smislu poređenja i uočavanja trendova u određenim oblastima”.

Na pitanje novinara koliko košta potrošačka korpa u februaru uposlenik Monstata je kazao da može da kaže šta se uračunava u korpu, ali ne i koliko to košta.

Početkom marta 2016. Monstat je obavijestio javnost da neće objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Posljednje objavljene brojke glasile su: prosječna plata 489, potrošačka korpa 806 eura. Godina im, kazao je Zavod za statistiku, treba da utvrde je li došlo do promjene u strukturi onoga što troši prosječno domaćinstvo. Mart izmiče, godina je prošla, novosti nema.

U oktobru prošle godine predstavljena je „probna” potrošačka korpu u kojoj je broj artikala smanjen sa 139 na 92.

Kad je u novembru 2016, kako bi razmotrila Nacrt izmijenjene metodologije minimalne potrošačke korpe, zakazana sjednica Socijalnog savjeta, direktorica Monstata je kazala kako se ,,stiče utisak” da se želi izvršiti politički pritisak na tu instituciju. „Minimalna potrošačka korpa je u nadležnosti Monstata. Ne može biti direktno vezana za socijalnu politiku vezano za naše građane, jer ne služi nijednom određivanju primanja naših građana, niti je osnova za određivanje socijlanih nadoknada, ni penzija, niti bilo koje druge nadoknade građana, ni obaveza građana po bilo kojoj osnovi”, precizirala je direktortka Monstat Gordana Radojević. Promaklo joj je da primijeti kako je posao institucije na čijem je čelu da taj podatak objavi, ne da mozga kako će on biti upotrijebljen.

Izborna je bila godina, nije dobro zvučalo da su artikli i cijene u ,,probnoj” potrošačkoj korpi metodološki skockani tako da mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bude 253 eura, odnosno 2,08 eura po članu porodice. Pašteta, mlijeko i parče hljeba, otprilike.

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2016. godinu

piše da je Crna Gora postigla određeni nivo spremnosti u oblasti statistike. Ocjenjuju da Crna Gora treba naročito da: značajno ojača ljudske i finansijske resurse Zavoda za statistiku Crne Gore i dalje uskladi svoje statističke podatke, uključujući i statističke podatke o vladinim finansijama. Potrebni su, kažu, veći napori za razvoj prikupljanja statističkih podataka o vladinim finansijama i finansijskim računima.

Među nedostacima ,,u kratkim crtama” piše da je administrativni kapacitet Monstata i dalje ograničen zbog nedovoljnih resursa: samo 105 od predviđenih 200 radnih mjesta, pominje se i da su prostorije Zavoda neadekvatne.

Zajednički činilac kod gotovo svih djelova statistike koji se pominju u izvještaju je to da je ponešto urađeno, a da se ostalo čeka. Na primjer: ,,U oblasti socijalne statistike sprovedena je anketa o prihodima i uslovima života od 2013. godine, ali potrebno je dalje usaglašavanje. Preduzeti su početni koraci na implementaciji Evropskog sistema integrisanih statističkih podataka u oblasti socijalne zaštite. Statistički podaci o tržištu rada uglavnom su usklađeni sa pravnom tekovinom EU, počeo je 61 rad na proizvodnji podataka o strukturi zarada, ali i dalje treba uraditi indeks troškova radne snage”.

Eurostat dobija podatke o migracijskim tokovima bez metapodataka i još nije dobio podatke o azilu i sticanju ili gubitku državljanstva.

U oblasti statističkih podataka o životnoj sredini, primjećuje EK, dijelom su usklađeni statistički podaci o otpadu. Eruostat još nije dobio statističke podatke u oblasti životne sredine, koji između ostalog uključuju izvještaje o izdacima za zaštitu i izvještaje o materijalnim tokovima.

Pravila EU obavezuju države članice da su u mogućnosti da proizvode statističke podatke na osnovu profesionalne nezavisnosti, nepristrasnosti, pouzdanosti, transparentnosti i povjerljivosti. Profesionalna nezavisnost Zavoda za statistiku pohranjena je u zakonu, uočavaju evropske institucije. Ponešto se, ipak bolje vidi izbliza – prije nego što povećaju broj zaposlenih za stotinu, ne bi bilo loše da ova prva stotina počne ozbiljno da radi.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo