Prošle godine Zavod za statistiku je objavio da podatke o potrošačkoj korpi za 2016. neće objavljivati. Još ih ne objavljuje. Nedavno se saznalo da će Monstat svakog mjeseca brojati i turiste u kolektivnom, ali da će podaci o onima iz privatnog smještaja biti dostupni tek na kraju svake godine. Na primjer – 2018. ćemo saznati koliko je turista ove godine konačilo privatno. Magična riječ kojim Zavod objašnjava sve manju dostupnost podataka je „metodologija”. Ako neko baš zapne da pita, tu je druga omiljena formulacija „usklađivanje sa evropskim propisima”.
U izvještajima Evropske komisije o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, statistika ne prolazi slavno. Ko god je zavirivao u Monstatove podatke bez dileme zna zašto. Recimo, statistički godišnjak za 2016, odjeljak „Društveno i političko uređenje” daje podatke o izbornim listama prema broju dobijenih glasova i mandata. Samo je riječ o izborima održanim četiri godine ranije – 14. oktobra 2012. Pola oktobra, novembar i decembar nijesu bili dovoljni da Monstatovi uposlenici uoče i upišu u zvaničnu statistiku za 2016-tu rezultate sa lanjskih oktobarskih izbora. Biće u godišnjaku dogodine. Valjda.
U vrijeme popisa 2013, Zavod za statistiku je dugo zamajavao javnost oko pitanja hoće li ili neće prikupljati podatke o nacionalnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku. Sve opet kljukajuću „evropske standarde”. Naravno da ne postoji evropski propis koji reguliše tu oblast. Jednostavno, takva pitanja svaka zemlja uređuje prema svojim potrebama. Usput, Crna Gora je vjerovatno jedina zemlja na planeti koja je odvojeno objavila podatke o onima koji su kazali da im je vjeroispovijest „muslimanska” i onima koji su kazali da je „islamska”. Nikad nijesu objavili za koliko ljudi je popisivanje prestalo jer borave u inostranstvu. Državni interes je da se ta brojka ne zna i da se njome manipuliše.
U najnovijem slučaju, oko broja turista, otišli su korak dalje. Rječnik je smrtno dosadan, ali se mora pažljivo pročitati jer nije mala stvar kad kuća na čijim podacima treba da počivaju važni državni poslovi, moglo bi se reći – krivotvori.
U „metodološkom objašnjenju” Monstat piše: „Shodno EU Regulativi 692/2011, Zavod za statistiku Crne Gore će od 28.02.2017. godine na mjesečnom nivou objavljivati saopštenja o dolascima i noćenjima turista za kolektivni smještaj.”
Sporni dio glasi: „Prema EU Regulativi 692/2011 o evropskoj statistici turizma, države članice koje imaju manje od 1% ukupnog godišnjeg broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u Evropskoj uniji, definisano je da mogu obrađivati podatke o broju dolazaka i noćenja turista samo u hotelima i drugom kolektivnom smještaju.
U hrvatskom prevodu Uredbe 692/2011 Evropskog parlamenta i Vijeća o evropskim statistikama o turizmu piše: Države članice koje imaju manje od 1 odsto ukupnoga godišnjeg broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u Europskoj uniji, mogu dodatno smanjiti opseg promatranja tako da uključe najmanje sve turističke smještajne objekte koji imaju 20 ili više ležajeva (najmanje 20 mjesta za kampiranje).
„Mogu”, dakle, da smanje opseg posmatranja, ne, „mogu da obrađuju samo”.
I bez detaljnog pregleda evropskih propisa jasno je nema nikakve logike da bilo koju državu Evropska unija sprječava da skuplja statističke podatke koji su joj potrebni. Naprotiv, Evropsku komisiju zanimaju „mikropodaci” zbog „ispitivanja glavnih pitanja privrednih i socijalnih interesa u sektoru turizma, posebno novih pitanja koja zahtijevaju specifično istraživanje”. To što su naši podaci na nivou Evrope manji od „mikro”, ne znači da za nas ne bi morali da budu važni.
O kvalitetu naše zvanične statistike jedan od kolega novinara koji godinama prati ekonomiju u i radio je u više crnogorskih medija za Monitor kaže: „Na podatke Monstata se novinar istraživač može osloniti kao na koru od banane. Koristim ih samo kad baš moram, jer mislim da podaci nacionalnog statističkog zavoda prvenstveno služe u propagandne svrhe za potrebe vladajuće koalicije, a da ćemo objektivno imati veliki problem kad ova institucija bude morala da se metodološki i sadržajno uskladi sa Eurostatom. Mislim da ćemo, kao Malta, za zvaničnike Eurostata biti statistički nepouzdana država i da će podatke koje dobijaju uzimati s velikom rezervom”.
On podsjeća i na problem sa Grčkom i lažiranjem podataka o javnom dugu i ocjenjuje da su u vezi sa Monstatom posebno problematični i nepouzdani podaci o potrošačkoj korpi, prosječnim zaradama… ,,Brisel godinama posebno kritikuje nedostatak pomaka u oblasti biznis statistike, što su inače podaci koji bi novinarima bili najkorisniji u smislu poređenja i uočavanja trendova u određenim oblastima”.
Na pitanje novinara koliko košta potrošačka korpa u februaru uposlenik Monstata je kazao da može da kaže šta se uračunava u korpu, ali ne i koliko to košta.
Početkom marta 2016. Monstat je obavijestio javnost da neće objavljivati podatke o minimalnoj potrošačkoj korpi. Posljednje objavljene brojke glasile su: prosječna plata 489, potrošačka korpa 806 eura. Godina im, kazao je Zavod za statistiku, treba da utvrde je li došlo do promjene u strukturi onoga što troši prosječno domaćinstvo. Mart izmiče, godina je prošla, novosti nema.
U oktobru prošle godine predstavljena je „probna” potrošačka korpu u kojoj je broj artikala smanjen sa 139 na 92.
Kad je u novembru 2016, kako bi razmotrila Nacrt izmijenjene metodologije minimalne potrošačke korpe, zakazana sjednica Socijalnog savjeta, direktorica Monstata je kazala kako se ,,stiče utisak” da se želi izvršiti politički pritisak na tu instituciju. „Minimalna potrošačka korpa je u nadležnosti Monstata. Ne može biti direktno vezana za socijalnu politiku vezano za naše građane, jer ne služi nijednom određivanju primanja naših građana, niti je osnova za određivanje socijlanih nadoknada, ni penzija, niti bilo koje druge nadoknade građana, ni obaveza građana po bilo kojoj osnovi”, precizirala je direktortka Monstat Gordana Radojević. Promaklo joj je da primijeti kako je posao institucije na čijem je čelu da taj podatak objavi, ne da mozga kako će on biti upotrijebljen.
Izborna je bila godina, nije dobro zvučalo da su artikli i cijene u ,,probnoj” potrošačkoj korpi metodološki skockani tako da mjesečni trošak za hranu za četvoročlano domaćinstvo bude 253 eura, odnosno 2,08 eura po članu porodice. Pašteta, mlijeko i parče hljeba, otprilike.
U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2016. godinu
piše da je Crna Gora postigla određeni nivo spremnosti u oblasti statistike. Ocjenjuju da Crna Gora treba naročito da: značajno ojača ljudske i finansijske resurse Zavoda za statistiku Crne Gore i dalje uskladi svoje statističke podatke, uključujući i statističke podatke o vladinim finansijama. Potrebni su, kažu, veći napori za razvoj prikupljanja statističkih podataka o vladinim finansijama i finansijskim računima.
Među nedostacima ,,u kratkim crtama” piše da je administrativni kapacitet Monstata i dalje ograničen zbog nedovoljnih resursa: samo 105 od predviđenih 200 radnih mjesta, pominje se i da su prostorije Zavoda neadekvatne.
Zajednički činilac kod gotovo svih djelova statistike koji se pominju u izvještaju je to da je ponešto urađeno, a da se ostalo čeka. Na primjer: ,,U oblasti socijalne statistike sprovedena je anketa o prihodima i uslovima života od 2013. godine, ali potrebno je dalje usaglašavanje. Preduzeti su početni koraci na implementaciji Evropskog sistema integrisanih statističkih podataka u oblasti socijalne zaštite. Statistički podaci o tržištu rada uglavnom su usklađeni sa pravnom tekovinom EU, počeo je 61 rad na proizvodnji podataka o strukturi zarada, ali i dalje treba uraditi indeks troškova radne snage”.
Eurostat dobija podatke o migracijskim tokovima bez metapodataka i još nije dobio podatke o azilu i sticanju ili gubitku državljanstva.
U oblasti statističkih podataka o životnoj sredini, primjećuje EK, dijelom su usklađeni statistički podaci o otpadu. Eruostat još nije dobio statističke podatke u oblasti životne sredine, koji između ostalog uključuju izvještaje o izdacima za zaštitu i izvještaje o materijalnim tokovima.
Pravila EU obavezuju države članice da su u mogućnosti da proizvode statističke podatke na osnovu profesionalne nezavisnosti, nepristrasnosti, pouzdanosti, transparentnosti i povjerljivosti. Profesionalna nezavisnost Zavoda za statistiku pohranjena je u zakonu, uočavaju evropske institucije. Ponešto se, ipak bolje vidi izbliza – prije nego što povećaju broj zaposlenih za stotinu, ne bi bilo loše da ova prva stotina počne ozbiljno da radi.
Miloš BAKIĆ
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice