Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR MAJKI: Gluvi sinovi vlasti

Objavljeno prije

na

Osmi dan protesta glađu majki, premijer Duško Marković proveo je u razgovoru sa gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Migom Stijepovićem. Dok su iznemogle žene po ko zna koji put zatražile od institucija sistema da ih zaštite i pomognu da očuvaju svoje pravo, Marković i Stijepović razgovarali su kako da „lokalna i državna vlast uklone biznis barijere”. Gluvi na na to da se pred Skupštinom u tom trenu priprema protest podrške ženama koje preko dvadeset dana protestuju jer su im Vlada i parlament snizili naknade koje su im kao majkama troje djece uoči oktobarskih izbora omogućene, i koje su parlament i predsjednik države i ovjerili. Nijemi na fakat da su u tom trenutku saobraćajnice blokirale majke iz drugih gradova, u znak solidarnosti, da je situacija sve aalrantnija, a bunt širi.

Marković nije rekao ni riječ ni sjutradan, a skoro da je izvjesno da se neće oglasiti ni kada ovaj broj Monitora bude u štampi, u petak, 24. marta, kada se očekuje rasprava sudija Ustavnog suda o tome da li su Vlada i Skupština imale pravo da smanje visinu naknada majkama sa troje i više djece. Ustavni sud neće, objavljeno je, međutim, raspravljati o samom zakonu, odnosno da li je on diskriminatorski, iako i takva inicijativa postoji u tom sudu.

Prema podacima Svjetske banke do kraja novembra 2016. pravo na naknadu dobilo je 21.444 žena. Izmjene Zakona o socijalnim davanjima u okviru kojeg su omogućene doživotne naknade majkama sa troje djece bez prethodne odgovarajuće analize i šire javne rasprave da li je to finansijski održivo, efikasno i pravedno rješenje, usvojene su u parlamentu, pred izbore. Kako je Monitor već pisao jednima je dobro došlo da „velikodušni” zakon na brzinu usvoje, drugima da ga gunđajući primijene. Za su glasali opozicioni i poslanici Socijaldemokratske, Bošnjačke i Liberalne partije, protiv je bio DPS. Svi su, međutim, bili zadovoljni uči izborne utakmice.

Kada se Vlada na čelu sa DPS nakon izbora konstituisala, pokrenula je smanjene tih naknada iako se radi o doživotno stečenom pravu oko 22 hiljada žena. Izmjenama zakona davanja su krajem prošle godine snižena sa 336 eura na 264, odnosno sa 192 na 144 eura. Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je da je po osnovu rođenja troje i više djece u februaru isplaćeno 4.911,603 eura.

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je još tada pismo premijeru Markoviću u kom ukazuje da je zakon koji smanjuje doživotne naknade za majke protivan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava. HRA je ukazala i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i da bi taj sud u slučaju procjene pravičnosti smanjenja naknada uzimao u obzir i životni standard osobe koji se na ovaj način ugrožava, odnosno kvalitet njenog života. „Ovako smanjene naknade od 264 eura, odnosno 144 eura, predstavljaju iznose ispod prosječne penzije od 276 eura odnosno iznos koji je neznatno viši od najnižeg iznosa penzije – 122 eura”, upozorili su.

Marković se nije obazirao ni na to, ali i na druga upozorenja da se radi o nepravdi i protivzakonitom ukidanju naknada. Izvršna vlast isnsitira da se odredba izmijenjenog zakona ne može tumačiti sa aspekta ustavnog načela zabrane retroaktivnosti. Premijer se posljednji put o problemu 22 hiljade žena, oglasio početkom mjeseca, na samom početku protesta, kada je majkama poručio da „idu kućama i posvete se svojim porodicama”, i da „nikakav pritisak neće promijeniti odluku Vlade”. U međuvremenu, o problemu majki, u javnosti su u ime Vlade govorili savjetnici, i niži činovnici, ne nudeći rješenje. Uglavnom se ponavljalo da se čeka odluka Ustavnog suda.

No, šta god da odluči Ustavni sud, koji je, o čemu je Monitor nedavno pisao, pod političkim pritiskom, na prvom mjestu je pitanje odgovornosti Vlade.

,,Nema forme koja može da pravda aroganciju i visok stepen indolentnosti koju pokazuju oglušujući se o zahtjev majki. Stečeno pravo ne smije biti ukinuto, povlačenjem zakona o izmjenama naknada za majke dvoje i više djece kriza je riješena. Uradite to smjesta”, pozvala je Vladu i Ervina Dabižinović iz NVO Anima koja je uz majke od početka protesta.

Ona je prethodno, tokom gostovanja na TV Vijesti, ukazala da je posebno važno istaći da su žene koje danas protestuju ispred Skupštine, kao i sve korisnice, prevarene, na šta su i one same ukazivale. ,,Niko ne govori o tome što su napustile radna mjesta”, kazala je ona. Naime, ne mali broj žena su se odlučile da se odreknu penzije ili napuste radno mjesto, procjenjujući da su naknade koje im je Vlada ponudila bolje rješenje.

Vlada je smanjenje naknada pravdala time da budžet ne može da podnese tolike izdatke. Markovićeva Vlada je u međuvremenu okarakterisana ne samo kao vlada kontinuitetea, nego vlada socijalne nepravde, koja ima sluha za tajkune, ali ne i za socijalno ugrožene kategorije, i građane.

Aleksandar Damjanović, tadašnji poslanik SNP, i predsjednik Odbora za ekonomiju u parlamentu ocijenio je da Marković finansijsku situaciju rješava tako što uzima od najugroženijih, dok se tolerišu ogromni poreski dugovi tajkuna, neplaćene koncesije, i drugi udari privilegovanih na državni budžet. ,,Ova nemoć i nedostatak političke volje da se suzbije siva ekonomija, šverc, naslijeđeni monopoli, neplaćanje koncesije, neoporezivanje nelegalne imovine, odnosno potkradanje države od privilegovanih kompanija i pojedinaca, nadomještena je novim nametima koje će platiti građani prosječnih ili ispod prosječnih primanja”, ukazao je on tada. ,,U planu konsolidacije koji iznosi 127 miliona eura, svega 10 odsto tog plana zasnovano je na naplati 12 miliona eura zaostalog poreskog duga, a zna se da je taj dug oko 700 miliona. Znači Vlada planira naplatu manju od dva odsto ukupnog poreskog duga”, kazao je on i pozvao Vladu da da tačnu cifru kolika su tačna fiskalna opterećenja za naknade, kada se ima u vidu da su mnoge žene naknadom zamijenile penziju ili posao u javnoj upravi, te da su tako rasteretili budžet.

Istog stave bio je i Izet Bralić iz Bošnjačke stranke. ,,Osnovni razlozi zbog kojih fali novca jeste to što nije naplaćeno 720 miliona eura poreza, te više stotina vladinih garancija. Zakon po kojem su žene dobile naknade donekle je ispravio nepravdu prema majkama koje dvije decenije ne primaju dječije dodatke, a mnoge nijesu dobile ni mizernu otpremninu od 1.920 eura. One na sjeveru nijesu imale šansu da se zaposle. Ovaj zakon nije idealan jer je izostavljena jedna kategorija žena i umjesto da se ide u pravcu proširenja ovog zakona, imamo pokušaj da se prvo okrivi, a zatim da se ukine. Novac koji se isplati majkama najbolje je i najhumanije potrošeni novac iz budžeta”, kazao je on. Zanimljivo je, međutim, da su poslanici Bošnjačke stranke, ali i Liberalne partije čiji lider, Andrija Popović, kako je kazao sada „molio i preklinjao premijera Duška Markovića da se ovo pitanje riješi”, glasali i za naknade i za njihovo smanjivanje.

Opasna je tišina vlasti. No, Marković nije samo gluv i nijem na nedaće onih koje su on, Đukanović i ekipa doveli do toga da životima brane stotinjak eura mjesečno. On je slijep i na fakat da se bunt širi.

PODRŠKA MAJKAMA
Bunt koji raste

Ove sedmice su u nekoliko crnogorskih gradova blokirane saobraćajnice u više crnogorskih gradova. Majke iz Pljevalja na sat vremena blokirale su saobraćaj na raskrsnici kod zgrade Opštine Pljevlja u znak podrške majkama. „Mi ćemo ovaj protest nastaviti sve dok se ne odluči u našu korist jer nam je pravo oduzeto. Sramota je šta se radi sa majkama, posebno onim u Podgorici koje štrajkuju”, kazale su okupljene. Grupa od pedesetak Hercegnovljanki na kratko su blokirale Jadransku magistralu kod semafora na Toploj u znak podrške majkama. “Želimo da podržimo majke koje danima protestvuju u Podgorici, a posebno one majke koje štrajkuju glađu”, istakle su okupljene uz napomenu da skup “nije imao veze sa politikom”. One su se nakon blokade magistrale uputile u protestnu šetnju do zgrade Opštine. Majke Bijelog Polja takođe su blokirale ove sedmice na pola sata saobraćaj na magistralnom putu Bijelo Polje- Ribarevine kod mosta na obilaznici. “Zaprepaštene smo koliko je loše stanje majki koje već deveti dan štrajkuju ispred sramne Skupštine i samo je pitanje dana kada će neka od njih da nastrada”, upozorile su i najavile da će svakog dana blokirati saobraćaj u Bijelom Polju. Ove sedmice blokirael su i magistarla ka Nikšiću, žene iz tog crnogorskog grada, a grupa građana spontano je blokirala saobarćaj na Blažovom mostu u Podgorici, zbog čega je kasnije, kako je saopštio, priveden Marko Milačić i nakon saslušanja u sudu za prekršaje pušten.Hapšenej je osudio Demokratski front. U znak podrške organizovan je i protest ispred parlamenta gdje su govorile i opozicione političarke. Majke su više puta napomenule da je svaka podrška dobro došla ali da neće dozvoliti da se skup zloupotrijebi. Pozvale su i studente da se pridruže i pokažu da oav zemlja ima budućnost

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMANJENJE STAROSNE GRANICE ZA PENZIJU: Ni javnog interesa, ni smjene Katnića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o radu je izmijenjen bez javne rasprave, bez konsultacija sa socijalnim partnerima, finansijskih analiza, bez procjene štete po budžet…

 

Nakon što je početkom decembra poslije višemjesečnih peripetija nekako sklopljena  izvršna vlast, smjena glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića bio je prvi zahtjev Demokratskog fronta (DF). Čak su pokušali da izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ukinu SDT, ali taj dokument nije prošao Venecijansku komisiju, jer nije ispunjavao evropske standarde.

U srijedu su izglasane izmjene Zakona o radu koje su predložili Milan Knežević (DF) i Maja Vukićević (DF) kojim će građani biti obavezni da idu u penziju sa 66 godina, umjesto za 67, kako je to do sada bio slučaj.

Zakon je izglasan na brzinu, bez javne rasprave, bez konsultacija sa Socijalnim savjetom, niti drugim socijalnim partnerima. Vlada je odavno pokazala da je izvršno tijelo bez „izvršne moći“. Zato ne čudi što nijesu prstom mrdnuli. Sve to da bi se jedan čovjek poslao u penziju. Milivoje Katnić je, međutim, i dalje na funkciji, dok je, po riječima sindikalnih predstavnika, veliki broj ljudi prijevremeno ostao bez posla zbog izmjena Zakona o radu, a ostale su im kreditne i druge obaveze koje penzijom ne mogu da finansiraju.

Knežević je rekao da nije imao namjeru da izmjenama Zakona o radu ubrza odlazak Katnića u penziju, već da taj akt uskladi sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je već predviđeno da osiguranik stiče pravo na penziju sa 66 godina starosti i 15 godina radnog staža. On je naveo da desetine hiljada mladih čeka da se zaposli, što je bio još jedan motiv izmjena ovog zakona.

,,Da je ovaj zakon donešen protiv specijalnog državnog tužioca, Milivoja Katnića, on bi u ponedjeljak dobio rješenje o penziji, a to se nije desilo. Zakon o tužilaštvu jasno je normirao da Katniću treba Tužilački savjet da konstatuje prestanak mandata”, kazao je Knežević tokom skupštinske rasprave.

Iz Unije slobodnih sindikata i Akcije za ljudska prava tvrde da Zakon o radu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) ne treba usklađivati, jer nijesu u koliziji. Zakon o PIO propisao je starosnu granicu za penziju od 66 navršenih godina, međutim, Zakon o radu je davao mogućnost radniku da nastavi da radi do 67 godine. Dakle, građaninu je data mogućnost da pođe u penziju godinu ranije, ali je imao izbor da to ne učini ukoliko se osjeća sposobnim da radi duže. Novim izmjenama zakona im je taj izbor ukinut.

Slaven Radunović (DF) je još tokom skupštinske rasprave u vezi sa radom tužilaštva, nedvosmisleno rekao da su „nadmudrili“ i „pobijedili“ Katnića i donijeli izmjene Zakona o radu zbog kojih će mu prestati mandat. On je rekao da će Katnić otići sa funkcije 12. juna, kada je prvobitno stupio na snagu Zakon o radu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROMJENE U JAVNOM SERVISU: Kocka je bačena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će promjena vlasti konačno značiti i oslobađanje RTCG-a i stvaranje istinskog javnog servisa obećali su poslanici većine u Skupštini. Dosadašnji potezi ne ulivaju nadu da će se to stvarno i desiti

 

Sa promjenama u Radio-televiziji Crne Gore nova vlast nije žurila. Tek prošle subote je Skupština, sa 43 glasa za, imenovala nove članove Savjeta RTCG-a. Izabrani su Bojan Baća (Univerzitet Crne Gore), Žarko Mirković (CANU), Naod Zorić (predlog nacionalnih ustanova kulture i NVO), Filip Lazović (Unija poslodavaca), Veselin Drljević (NVO iz oblasti medija), Milica Špajak i Amina Murić (NVO koje se bave ljudskim pravima), Marijana Camović-Veličković (Unija slobodnih sindikata) i Predrag Marsenić (Crnogorski olimpijski i paraolimpijski komitet).

Za ovu sedmicu je najavljena konstitutivna sjednica, a predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je u srijedu izvlačio žrijeb kojim je ispalo da mandat od pet godina u Savjetu imaju Marsenić, Drljević, Špajak i Lazović, od četiri godine Murić, Camović Veličković i Mirković, a na tri Bojan Baća i Naod Zorić.

Bečić je najavio da novi Savjet u roku od osam dana od imenovanja treba da započne postupak izbora novog generalnog direktora RTCG-a. Za izbor novog generalnog direktora Savjet raspisuje javni konkurs koji traje 15, a najduže mjesec dana, nakon čega postoji rok od 20 dana za žalbe. Tako da bi u avgustu RTCG trebao da ima novog direktora.

Aktuelnom generalnom direktoru  RTCG-a Božidaru Šundiću, koji je na toj poziciji od  novembra 2018, mandat je trebao da traje četiri godine. On je ranije najavio da menadžerski i urednički tim  neće podnijeti ostavke. Šundić nema zakonskog osnova da kao neki od njegovih prethodnika tuže RTCG – Branku Vojičiću isplaćeno 80.000, a Rade Vojvodić potraživao blizu 250.000 eura.

Prošlonedjeljna skupštinska rasprava o RTCG-u, prošla je bez opozicije, a vladajuće partije su jednoglasno obećale da ,,javni servis” više neće služiti vlasti već građanima.

Govorilo se nadahnuto:,,Uredništvo Radio-televizije Crne Gore konačno selimo iz Splendida i vraćamo u Bulevar revolucije”, kazao je Boris Bogdanović iz Demokrata. Poslanica SNP-a Milosava Paunović nazvala je RTCG štetočinama društva. Poslanica Pokreta za promjene (PzP) Branka Bošnjak pohvalila je obrazovni program TVCG-a, ali je rekla da je informativni program ,,javno zastiđe”. Božena Jelušić, iz URA, pomenula je rijetke svijetle trenutke u radu: ,,Govorim na primjer o emisiji Mehanizam. Znamo da smo imali jednu epizodu kada je javni servis krenuo boljim putem kad su na čelu bili Mićunović i Kadija. Kad je javni servis pokušao da odgovori zadacima na putu pridruživanja EU”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BURNA UVERTIRA UOČI DODJELE TRINAESTOJULSKE NAGRADE: Duhovi vremena

Objavljeno prije

na

Objavio:

Četnici su gospoda, tvrdi Bećir Vuković koji je predložen za predsjednika žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade. Bili i ostali, a poslije njih gospode i nema, obrazlaže dalje. Izbor Vukovića samo oslikava gdje smo. I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena

 

Predlog da na čelu žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvišeg državnog priznanja u Crnoj Gori, bude Bećir Vuković, pjesnik koji veliča četnički pokret, izazvao je buru.

Administrativni odbor Skupštine je pored Vukovića za članove žirija predložio prof. dr Dragana Koprivicu, mr Isidoru Damjanović, prof. dr Miletu Marka Ivanovića, dr Milenu Burić, Gorana Batrićevića i Miomira Vojinovića.

Iz DPS-a je ocijenjeno da se radi o još jednom „ekspertu u negiranju antifašističkih temelja Crne Gore.“ SDP je kritiku usmjerio na URU: „Sramotno je što je URA, a i ostale nazovi građanske partije, za komisiju koja slavi 13. jul, Dan državnosti i Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma izabrala osobu kojoj je ‘Draža vođa trećeg srpskog ustanka'“.

Predsjednik Administrativnog odbora je Milutin Zogović iz DF-a, a članovi su Luiđ Škrelja (DPS), Radoš Zečević (DF), Vladan Raičević (DF), Dragan Vukić (SNP), Momo Koprivica (Demokrate), Vladan Martinović (Demokrate), Miloš Konatar (URA), Daliborka Pejović (DPS), Suzana Pribilović (DPS), Damir Šehović (SD), Kenana Strujić-Harbić (Bošnjačka stranka) i Raško Konjević (SDP).

Kako je Vuković bio član ovog žirija i prošle godine, iz URE su odgovorili da SDP-u tada to nije smetalo. Iz DPS-a su prošlogodišnju podršku Vukoviću, koji je predložen od strane DF-a, obrazložili kao pokušaj „zdravog dijaloga“ sa jedinim djelom opozicije koji je tada učestvovao u radu parlamenta.

I ovom prilikom potvrdila se praksa nove vlasti koja uporno zanemaruje manjine. O predlogu Bošnjačke stranke da Suljo Mustafić bude član žirija, Odbor nije ni raspravljao. Objasnili su da je bio sedmi na listi, a oni biraju šest članova.

Reagovali su i iz Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Oni  smatraju da je Vuković „negator antifašističkih tekovina Trinaestojulskog ustanka crnogorskog naroda, te da mu ne pripada mjesto predsjednika žirija za dodjelu ovog najvišeg državnog priznanja”. Jedan od dobitnika 13-julske nagrade Vukić Pulević izjavio je da je ovo riskantan potez, preko kojeg se ne smije olako preći. Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik, koji je ovu nagradu dobio 2018. ironično je konstatovao: „Da se kojim slučajem 13-julska nagrada može dodjeljivati posthumno, nema sumnje da bi je ovaj žiri gotovo jednoglasno dodijelio Pavlu Đurišiću, za životno djelo.“

Za Vukovića su „četnici gospoda.“ Bili i ostali, piše Vuković na portalu Vidovdan 2018. godine i dodaje da poslije njih gospode i nema. Nakon promjene vlasti, Vuković veliča DF a kritikuje Vladu,  za URU, koja ga izglasa, tvrdi da je „Udbina Udba.“ Nije mu po volji ni novi premijer Zdravko Krivokapić jer je sve više protiv njemu omiljenog DF-a. Posebno ga je šokirala vijesti da je podržao osnivanje Monitora. Piše da je na Trgu bana Jelačića kada se pojavio prvi broj Monitora bilo opšte veselje. Premda: „Nije svakome bilo do slavlja. Neki ustaški tjednici uplašili su se konkurencije, jer je Monitor na samom startu daleko dobacio, i evo do danas ne podbacuje…“ U tom stilu objašnjava i današnju situaciju: „Zar nije kohabitacija crnogorskih partizana i crnogorskih ustaša protiv crnogorskih četnika, vrlo inspirativan uzor…“  A čovjek može biti izabran da odlučuje o najznačajnijoj državnoj nagradi za 2021. godinu – 76 ljeta nakon Drugog svjetskog rata.

I do sada je dodjela ovog priznanja često bila praćena raznim tenzijama i oslikavala je duh vremena.

Prošle godine, kada se pandemija zahuktavala, nagrada je dodijeljena Institutu za javno zdravlje, doktoru Ranku Lazovići i istoričaru Živku Andrijaševiću. Jedan od lidera DF-a Milan Knežević tvrdio je da je prekršen Zakon o državnim nagradama jer on predviđa da se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada.

I 2018. u žiži je bio predsjednik žirija – slikar Ranko Todorović Todor koji nakon postavljenja izjavio da „dokazani neprijatelji Crne Gore ne mogu da dobiju Trinaestojulsku nagradu.“ Da podsjetimo da je tada, a umnogome i sada, potvrde o patriotizmu izdavao DPS.

Ipak, dešavalo se i da politički nepodobni dobiju nagradu. Tako je 2015. Trinaestojulsku dobio dramski pisac Ljubomir Đurković, koji u kritikama nije štedio prošlu vlast. I to u oštroj konkurenciji – te godine KAP je predložio tajkuna Veselina Pejovića. Objasnili su da bez njega ne bi bilo ni Kombinata.

Pojedini dobitnici ove nagrade prijetili su 2013. da će je vratiti. Te godine nagrada je dodijeljena politikologu Radulu Kneževiću, književniku Iliji Lakušiću i književniku Gojku Čelebiću, bivšem ministru kulture u Vladi Mila Đukanovića od 1993. do 1996. Kritičari su bili bijesni, tvrdeći da se najznačajnija državna nagrada dodjeljuje dvojici protivnika nezavisnosti Crne Gore Lakušiću i Čelebiću, te anonimnom zagrebačkom politologu. Književnik Andrej Nikolaidis je napustio žiri u kojem su, pored njega, bili predsjednik prof. dr Dragan K. Vukčević i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica i prof. dr Milenko Popović. Dodjeli nagrade nijesu prisustvovali tadašnji predsjednik Filip Vujanović, niti premijer Đukanović, a svoju obavezu dodjele priznanja eskivirao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. Nagradu je dobitnicima uručio tadašnji potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Kakav nas još skandal očekuje tokom ovogodišnje dodjele, uskoro ćemo saznati.

Na brojne kritike Vuković nije odgovarao. Za Dan je izjavio da će svoje reći tek nakon dodjele nagrade.

A odluku o predlogu Administrativnog odbora o članovima ovogodišnjeg saziva žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade donijeće poslanici na zasijedanju koje je u toku.

 

Dobitnici

Prošle godine Trinaestojulsku nagradu su dobili Institut za javno zdravlje, ljekar Ranko Lazarević i istoričar Živko Andrijašević. Književni istoričar Dragan B. Perović, istoričar Božidar Šekularac i književnik Pavle Goranović nagrađeni su 2019, a 2018. slikar Krsto Andrijašević, violončelista Aleksa Asanović i filolog Adnan Čirgić.

  1. godine nagradu su dobili vajar Miodrag Šćepanović, prof. dr David Kalaj i dr Svetozar Savić; 2016 – prof. dr Igor Đurović, pisac Milorad Popović i kantautor Miladin Šobić; 2015 – književnik Ljubomir Đurković, univerzitetska profesorica Vesna Kilibarda i slikar Srđan Vukčević; 2014 – reditelj Gojko Kastratović, istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov i direktor Muzeja i galerija Podgorice Niko Martinović, te godine je nagradu za životno djelo, koja se može dodijeliti svake druge godine, dobio slikar Vojislav Vojo Stanić.

Godine 2012. nagrada je pripala kompaniji 13. jul Plantaže, ŽRK Budućnost i reditelju Branku Baletiću. Marina Abramović dobila je nagradu za životno djelo; 2011 – laureati su bili reditelj Slobodan Milatović, kompozitor Žarko Mirković i istoričar Šerbo Rastoder.

Miodrag Dado Đurić primio je Trinaestojulsku nagradu za životno djelo 2010, te godine godišnjim nagradama ovjenčani su slikar Luka Lagator, književnik Radoslav Rotković i VK Primorac. Rajko Todorović Todor nagrađen je 2009, zajedno sa timom arhitekata koji je izlagao na Venecijanskom bijenalu i izdavačkom kućom CID. Dobitnici 2007. bili su šahista Božidar Ivanović, dramski pisac Veljko Radović i pjesnik Mladen Lompar, a 2005. ljekar Pero Lompar, biolog Vukić Pulević i pisac Zuvdija Hodžić.

 

Biografija potencijalnog predsjednika žirija

Bećir Vuković, rođen je 1954. godine u Kolašinu. Studirao na Filološkom fakultetu u Beogradu, Opštu i jugoslovensku književnost.

Od 1980. do 2016. objavio je 16 knjiga poezije. Nagradu Risto Ratković, dobio je godinu dana nakon što se njom ovjenčao sada presuđeni ratni zločinac Radovana Karadžić, 1994. godine. Nagrada Marko Miljanov dodijeljena mu je 1989, Kočićevo pero 2010, Zlatno pero Rusije 2011…

Član je Udruženja književnika Srbije i Pokreta pjesnika Svijeta (Poetas del Mundo). Predsjednik je Društva srpskih književnika Crne Gore i Hercegovine i glavni i odgovorni urednik časopisa Srpki jug.

Na Vukovićevom zvaničnom sajtu istaknut je citat iz njegove poezije: lep je/ ni noć na njega ne može da padne/ lep je lep je.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo