Povežite se sa nama

MONITORING

OTPOR MAJKI: Gluvi sinovi vlasti

Objavljeno prije

na

Osmi dan protesta glađu majki, premijer Duško Marković proveo je u razgovoru sa gradonačelnikom Podgorice Slavoljubom Migom Stijepovićem. Dok su iznemogle žene po ko zna koji put zatražile od institucija sistema da ih zaštite i pomognu da očuvaju svoje pravo, Marković i Stijepović razgovarali su kako da „lokalna i državna vlast uklone biznis barijere”. Gluvi na na to da se pred Skupštinom u tom trenu priprema protest podrške ženama koje preko dvadeset dana protestuju jer su im Vlada i parlament snizili naknade koje su im kao majkama troje djece uoči oktobarskih izbora omogućene, i koje su parlament i predsjednik države i ovjerili. Nijemi na fakat da su u tom trenutku saobraćajnice blokirale majke iz drugih gradova, u znak solidarnosti, da je situacija sve aalrantnija, a bunt širi.

Marković nije rekao ni riječ ni sjutradan, a skoro da je izvjesno da se neće oglasiti ni kada ovaj broj Monitora bude u štampi, u petak, 24. marta, kada se očekuje rasprava sudija Ustavnog suda o tome da li su Vlada i Skupština imale pravo da smanje visinu naknada majkama sa troje i više djece. Ustavni sud neće, objavljeno je, međutim, raspravljati o samom zakonu, odnosno da li je on diskriminatorski, iako i takva inicijativa postoji u tom sudu.

Prema podacima Svjetske banke do kraja novembra 2016. pravo na naknadu dobilo je 21.444 žena. Izmjene Zakona o socijalnim davanjima u okviru kojeg su omogućene doživotne naknade majkama sa troje djece bez prethodne odgovarajuće analize i šire javne rasprave da li je to finansijski održivo, efikasno i pravedno rješenje, usvojene su u parlamentu, pred izbore. Kako je Monitor već pisao jednima je dobro došlo da „velikodušni” zakon na brzinu usvoje, drugima da ga gunđajući primijene. Za su glasali opozicioni i poslanici Socijaldemokratske, Bošnjačke i Liberalne partije, protiv je bio DPS. Svi su, međutim, bili zadovoljni uči izborne utakmice.

Kada se Vlada na čelu sa DPS nakon izbora konstituisala, pokrenula je smanjene tih naknada iako se radi o doživotno stečenom pravu oko 22 hiljada žena. Izmjenama zakona davanja su krajem prošle godine snižena sa 336 eura na 264, odnosno sa 192 na 144 eura. Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je da je po osnovu rođenja troje i više djece u februaru isplaćeno 4.911,603 eura.

Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je još tada pismo premijeru Markoviću u kom ukazuje da je zakon koji smanjuje doživotne naknade za majke protivan Ustavu Crne Gore i međunarodnim standardima ljudskih prava. HRA je ukazala i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i da bi taj sud u slučaju procjene pravičnosti smanjenja naknada uzimao u obzir i životni standard osobe koji se na ovaj način ugrožava, odnosno kvalitet njenog života. „Ovako smanjene naknade od 264 eura, odnosno 144 eura, predstavljaju iznose ispod prosječne penzije od 276 eura odnosno iznos koji je neznatno viši od najnižeg iznosa penzije – 122 eura”, upozorili su.

Marković se nije obazirao ni na to, ali i na druga upozorenja da se radi o nepravdi i protivzakonitom ukidanju naknada. Izvršna vlast isnsitira da se odredba izmijenjenog zakona ne može tumačiti sa aspekta ustavnog načela zabrane retroaktivnosti. Premijer se posljednji put o problemu 22 hiljade žena, oglasio početkom mjeseca, na samom početku protesta, kada je majkama poručio da „idu kućama i posvete se svojim porodicama”, i da „nikakav pritisak neće promijeniti odluku Vlade”. U međuvremenu, o problemu majki, u javnosti su u ime Vlade govorili savjetnici, i niži činovnici, ne nudeći rješenje. Uglavnom se ponavljalo da se čeka odluka Ustavnog suda.

No, šta god da odluči Ustavni sud, koji je, o čemu je Monitor nedavno pisao, pod političkim pritiskom, na prvom mjestu je pitanje odgovornosti Vlade.

,,Nema forme koja može da pravda aroganciju i visok stepen indolentnosti koju pokazuju oglušujući se o zahtjev majki. Stečeno pravo ne smije biti ukinuto, povlačenjem zakona o izmjenama naknada za majke dvoje i više djece kriza je riješena. Uradite to smjesta”, pozvala je Vladu i Ervina Dabižinović iz NVO Anima koja je uz majke od početka protesta.

Ona je prethodno, tokom gostovanja na TV Vijesti, ukazala da je posebno važno istaći da su žene koje danas protestuju ispred Skupštine, kao i sve korisnice, prevarene, na šta su i one same ukazivale. ,,Niko ne govori o tome što su napustile radna mjesta”, kazala je ona. Naime, ne mali broj žena su se odlučile da se odreknu penzije ili napuste radno mjesto, procjenjujući da su naknade koje im je Vlada ponudila bolje rješenje.

Vlada je smanjenje naknada pravdala time da budžet ne može da podnese tolike izdatke. Markovićeva Vlada je u međuvremenu okarakterisana ne samo kao vlada kontinuitetea, nego vlada socijalne nepravde, koja ima sluha za tajkune, ali ne i za socijalno ugrožene kategorije, i građane.

Aleksandar Damjanović, tadašnji poslanik SNP, i predsjednik Odbora za ekonomiju u parlamentu ocijenio je da Marković finansijsku situaciju rješava tako što uzima od najugroženijih, dok se tolerišu ogromni poreski dugovi tajkuna, neplaćene koncesije, i drugi udari privilegovanih na državni budžet. ,,Ova nemoć i nedostatak političke volje da se suzbije siva ekonomija, šverc, naslijeđeni monopoli, neplaćanje koncesije, neoporezivanje nelegalne imovine, odnosno potkradanje države od privilegovanih kompanija i pojedinaca, nadomještena je novim nametima koje će platiti građani prosječnih ili ispod prosječnih primanja”, ukazao je on tada. ,,U planu konsolidacije koji iznosi 127 miliona eura, svega 10 odsto tog plana zasnovano je na naplati 12 miliona eura zaostalog poreskog duga, a zna se da je taj dug oko 700 miliona. Znači Vlada planira naplatu manju od dva odsto ukupnog poreskog duga”, kazao je on i pozvao Vladu da da tačnu cifru kolika su tačna fiskalna opterećenja za naknade, kada se ima u vidu da su mnoge žene naknadom zamijenile penziju ili posao u javnoj upravi, te da su tako rasteretili budžet.

Istog stave bio je i Izet Bralić iz Bošnjačke stranke. ,,Osnovni razlozi zbog kojih fali novca jeste to što nije naplaćeno 720 miliona eura poreza, te više stotina vladinih garancija. Zakon po kojem su žene dobile naknade donekle je ispravio nepravdu prema majkama koje dvije decenije ne primaju dječije dodatke, a mnoge nijesu dobile ni mizernu otpremninu od 1.920 eura. One na sjeveru nijesu imale šansu da se zaposle. Ovaj zakon nije idealan jer je izostavljena jedna kategorija žena i umjesto da se ide u pravcu proširenja ovog zakona, imamo pokušaj da se prvo okrivi, a zatim da se ukine. Novac koji se isplati majkama najbolje je i najhumanije potrošeni novac iz budžeta”, kazao je on. Zanimljivo je, međutim, da su poslanici Bošnjačke stranke, ali i Liberalne partije čiji lider, Andrija Popović, kako je kazao sada „molio i preklinjao premijera Duška Markovića da se ovo pitanje riješi”, glasali i za naknade i za njihovo smanjivanje.

Opasna je tišina vlasti. No, Marković nije samo gluv i nijem na nedaće onih koje su on, Đukanović i ekipa doveli do toga da životima brane stotinjak eura mjesečno. On je slijep i na fakat da se bunt širi.

PODRŠKA MAJKAMA
Bunt koji raste

Ove sedmice su u nekoliko crnogorskih gradova blokirane saobraćajnice u više crnogorskih gradova. Majke iz Pljevalja na sat vremena blokirale su saobraćaj na raskrsnici kod zgrade Opštine Pljevlja u znak podrške majkama. „Mi ćemo ovaj protest nastaviti sve dok se ne odluči u našu korist jer nam je pravo oduzeto. Sramota je šta se radi sa majkama, posebno onim u Podgorici koje štrajkuju”, kazale su okupljene. Grupa od pedesetak Hercegnovljanki na kratko su blokirale Jadransku magistralu kod semafora na Toploj u znak podrške majkama. “Želimo da podržimo majke koje danima protestvuju u Podgorici, a posebno one majke koje štrajkuju glađu”, istakle su okupljene uz napomenu da skup “nije imao veze sa politikom”. One su se nakon blokade magistrale uputile u protestnu šetnju do zgrade Opštine. Majke Bijelog Polja takođe su blokirale ove sedmice na pola sata saobraćaj na magistralnom putu Bijelo Polje- Ribarevine kod mosta na obilaznici. “Zaprepaštene smo koliko je loše stanje majki koje već deveti dan štrajkuju ispred sramne Skupštine i samo je pitanje dana kada će neka od njih da nastrada”, upozorile su i najavile da će svakog dana blokirati saobraćaj u Bijelom Polju. Ove sedmice blokirael su i magistarla ka Nikšiću, žene iz tog crnogorskog grada, a grupa građana spontano je blokirala saobarćaj na Blažovom mostu u Podgorici, zbog čega je kasnije, kako je saopštio, priveden Marko Milačić i nakon saslušanja u sudu za prekršaje pušten.Hapšenej je osudio Demokratski front. U znak podrške organizovan je i protest ispred parlamenta gdje su govorile i opozicione političarke. Majke su više puta napomenule da je svaka podrška dobro došla ali da neće dozvoliti da se skup zloupotrijebi. Pozvale su i studente da se pridruže i pokažu da oav zemlja ima budućnost

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo