Povežite se sa nama

OKO NAS

Naše, a prosuto

Objavljeno prije

na

Mlijeko je u četvrtak teklo ulicama crnogorskih gradova. Meda nije bilo. Samo ogorčenje stočara koji su u znak protesta prosipali mlijeko u nekoliko crnogorskih gradova.

Oni od Ministarstva poljoprivrede i otkupljivača traže za tri centa povećanje otkupne cijene mlijeka kao i subvencije za stočnu hranu. To je neophodno da bi, kako kažu, mogli da opstanu jer su visoka cijena stočne hrane, a niska otkupna cijena mlijeka, doveli u pitanje opstanak svih farmera.

„Proizvođači traže da osnovna cijena mlijeka bude 37 centi, koja se danas isplaćuje samo velikim proizvođačima, dok otkupna cijena litra mlijeka malim farmerima, najčešće, ne prelazi 30 centi”, kazao je predsjednik Unije udruženja stočara sa sjevera Crne Gore Milko Živković.

O svojim potraživanjima bezuspješno već duže vrijeme razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva i prerađivačima mlijeka, koji nijesu ni došli na posljednji zakazani sastanak.

,,To više nije moguće izdržati i pozivali smo Ministarstvo poljoprivrede i otkupljivače smatrajući da ima prostora da nađemo zajednički jezik i napravimo koliko-toliko ekonomski održivu cijenu mlijeka. Nijesmo ni navikli da za radni dan od 15 sati imamo bogatstvo, ali tražimo da bar možemo da živimo”, kaže Živković. Unija stočarskih proizvođača sjevera Crne Gore okuplja 630 članova iz 122 domaćinstva, sa oko hiljadu muznih grla i tri i po hiljade ovaca.

Posljednjih desetak mjeseci na farmama se proizvode samo gubici. Cijena stočne hrane je povećana, a poplave i suše prepolovile su domaći rod, kažu farmeri. Na svu muku početkom godine se desila i afera sa aflatoksinom. Tada je nekoliko dana bila blokirana domaća proizvodnja i prerada, kao i prodaja koncentrata. Farmeri su se žalili da su danima prosipali mlijeko jer nije bilo otkupa.

Jedna od crnogorskih mljekara Nika iz Nikšića tada je smanjila proizvodnju 40 odsto, a toliko je pala i prodaja prerađevina poput jogurta, pavlake i sira. ,,Potrošači više ni sami ne znaju da li da kupuju mlijeko ili ne”, kazao je direktor mljekare Nika Tomislav Žižić.

Farmeri i prerađivači mlijeka su se nadali nekoj pomoći od države. Ne samo da nije stigla, nego je ministar poljoprivrede Petar Ivanović nedavno najavio da će pomoć za otkup mlijeka biti ukinuta od naredne godine.

Predstavnik Udruženja proizvođača mlijeka iz Nikšića Ratko Živković kazao je da su potrošili dosta vremena u bezuspješnim razgovorima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i prerađivača mljekara: ,,Ako je nečiji interes da se mlijeko uvozi sretno im bilo, ali bi pošteno bilo da nam kažu nemate ništa i pokoljite krave”.

A koliko god to apsurdno zvučalo jedan od glavnih problema crnogorskih proizvođača mlijeka je otežan pristup domaćem tržištu. Razlog je velika konkurencije iz inostranstva čija je proizvodnja u većini slučajeva subvencionisana. U Srbiji su izuzetno visoke premije po muznom grlu i po litru proizvedenog mlijeka, što daje mogućnost proizvođačima da jeftinije proizvode nego naši mljekari.

Naša država za to ne haje pa ispada da je jeftinije uvesti litar mlijeka nego ga proizvesti u Crnoj Gori.

Krajem prošle godine suvlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović se medijima požalio da ova mljekara koja je samo na dva kilometra od zatvora u Spužu nije dobila tender da snabdijeva mlijekom ovu ustanovu.

,,Naša mljekara je pretprošle godine dobila na tenderu za snabdijevanje dječijih vrtića u Podgorici i ZIKS-a. Ove godine, iako smo ponudili nešto nižu cijenu nego prethodne nijesmo dobili ni jedan tender”, kazao je Đuranović.

Nerijetko se dešava da inostrani proizvođači nude cijene ispod veleprodajnih na matičnim tržištima. ,,Naše bolnice, vrtiće, zatvore, domove… sa hranom, osim hljeba, snabdijevaju trgovačke firme, distributeri, odnosno uvoznici, sa proizvodima proizvedenim na udaljenosti od više od 500 kilometara”, kazao je Đuranović.

Agro budžet Crne Gore iz godine u godinu se smanjuje iako je deklarativno poljoprivreda jedna od strateških grana privrede. Izdvajanja za poljoprivredu su najniža u regionu i iznose 1,7 odsto ukupnog budža. U Srbiji za 2013. agro budžet iznosi 3,7 odsto ukupnog budžeta, Hrvatska od nacionalnog budžeta za poljoprivredu izdvaja 4,45 odsto, Makedonija četiri odsto… S druge strane samo u prva tri mjeseca ove godine za mliječne proizvode i jaja iz uvoza je potrošeno 7,8 miliona eura. Tu je čak zabilježen pad od 11 odsto u odnosu na proteklu godinu zbog problema sa povećanim sadržajem aflatoksina u mlijeku i kratke zabrane uvoza.

Iz Stručne službe Privredne komore nedavno su podsjetili da je Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja 2009-2013. bilo predviđeno povećanje sredstava namijenjenih razvoju poljoprivrede za oko 1,8 puta. Po tom planu agrobužet za ovu godinu je trebao da iznosi oko 35 miliona eura. Određeno je 20 miliona. Kažu zbog krize.

„Po dva eura dnevno svaki stanovnik naše države plaća inostranim poljoprivrednicima za uvoznu hranu”, izračunao je kazao je Željko Vidaković, predsjednik Odbora za poljoprivredu u Uniji poslodavaca.

I umjesto da pomognu poljoprivrednicima da stanu na noge i omoguće im bar ravnopravan tretman na domaćem tržištu, u Ministarstvu se kriju iza briselskih fraza. Prvo su najavili da sa približavanjem Evropskoj uniji država neće moći da pomaže otkup mlijeka. Pa su onda požurili da utvrde da će to početi da se sprovodi već od iduće godine, kao da će to pogurati državu da što prije uđe EU.

U Poljoprivrednoj uniji smatraju da treba slijediti poljoprivrednu praksu zemalja EU i da se podrška postepeno smanjuje, a ne da se naglo ukida jer domaći proizvodi nijesu još konkurentni. ,,Crna Gora treba da vodi samostalnu poljoprivrednu politiku do momenta priključenja EU. Ne treba da trčimo i pravimo poteze koje od nas niko ne traži”, kazao je predsjednik Poljoprivredne unije Dragoljub Nenezić.

On je naglasio da je u mljekarstvu najveća kriza u posljednje dvije decenije, uzrokovana neadakvetnom poljoprivrednom politikom, elementarnim nepogodama i situacijom sa aflatoksinom. On je naglasio da mjere Ministarstva poljoprivrede nijesu dale rezultate, tako da je broj grla opao na nacionalnom nivou.

Prošle nedjelje, tokom posjete ministra Ivanovića poljoprivrednicima u Nikšiću, u ime proizvođača mlijeka farmer Ratko Živković pokušao je u neformalnom razgovoru da ubijedi ministra da država mora da pomogne u sadašnjoj situaciji kada je otkupna cijena mala, a cijena proizvodnje velika.

„Ministar je rekao da će još jednom razmotriti stanje i pozvati mljekare da pokušamo da nađemo neki konačni odgovor u vezi sa teškim uslovima u kojima sada radimo”, kazao je medijima Živković.

A ministar: „Ja mislim da ste vi mene dobro upoznali. Kad god imamo neku agendu, ja se nje i strogo držim i ne otvaram neka druga pitanja. Ovog puta uopšte nijesmo razgovarali o tome, a u pravu ste, bio je jedan neformalni razgovor gdje sam još jednom htio da čujem probleme koji su mi dobro poznati, ali ništa novo se nije desilo”, istakao je Ivanović.

Poljoprivrednici su prosipanjem mlijeka u priču unijeli novi momenat. Najavili su da je ovo samo upozorenje pred radikalnu mjeru da skroz prekinu isporuke mlijeka.

A ministar se drži agende ko pijan plota.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo