Povežite se sa nama

OKO NAS

Naše, a prosuto

Objavljeno prije

na

mlijeko

Mlijeko je u četvrtak teklo ulicama crnogorskih gradova. Meda nije bilo. Samo ogorčenje stočara koji su u znak protesta prosipali mlijeko u nekoliko crnogorskih gradova.

Oni od Ministarstva poljoprivrede i otkupljivača traže za tri centa povećanje otkupne cijene mlijeka kao i subvencije za stočnu hranu. To je neophodno da bi, kako kažu, mogli da opstanu jer su visoka cijena stočne hrane, a niska otkupna cijena mlijeka, doveli u pitanje opstanak svih farmera.

„Proizvođači traže da osnovna cijena mlijeka bude 37 centi, koja se danas isplaćuje samo velikim proizvođačima, dok otkupna cijena litra mlijeka malim farmerima, najčešće, ne prelazi 30 centi”, kazao je predsjednik Unije udruženja stočara sa sjevera Crne Gore Milko Živković.

O svojim potraživanjima bezuspješno već duže vrijeme razgovaraju sa predstavnicima Ministarstva i prerađivačima mlijeka, koji nijesu ni došli na posljednji zakazani sastanak.

,,To više nije moguće izdržati i pozivali smo Ministarstvo poljoprivrede i otkupljivače smatrajući da ima prostora da nađemo zajednički jezik i napravimo koliko-toliko ekonomski održivu cijenu mlijeka. Nijesmo ni navikli da za radni dan od 15 sati imamo bogatstvo, ali tražimo da bar možemo da živimo”, kaže Živković. Unija stočarskih proizvođača sjevera Crne Gore okuplja 630 članova iz 122 domaćinstva, sa oko hiljadu muznih grla i tri i po hiljade ovaca.

Posljednjih desetak mjeseci na farmama se proizvode samo gubici. Cijena stočne hrane je povećana, a poplave i suše prepolovile su domaći rod, kažu farmeri. Na svu muku početkom godine se desila i afera sa aflatoksinom. Tada je nekoliko dana bila blokirana domaća proizvodnja i prerada, kao i prodaja koncentrata. Farmeri su se žalili da su danima prosipali mlijeko jer nije bilo otkupa.

Jedna od crnogorskih mljekara Nika iz Nikšića tada je smanjila proizvodnju 40 odsto, a toliko je pala i prodaja prerađevina poput jogurta, pavlake i sira. ,,Potrošači više ni sami ne znaju da li da kupuju mlijeko ili ne”, kazao je direktor mljekare Nika Tomislav Žižić.

Farmeri i prerađivači mlijeka su se nadali nekoj pomoći od države. Ne samo da nije stigla, nego je ministar poljoprivrede Petar Ivanović nedavno najavio da će pomoć za otkup mlijeka biti ukinuta od naredne godine.

Predstavnik Udruženja proizvođača mlijeka iz Nikšića Ratko Živković kazao je da su potrošili dosta vremena u bezuspješnim razgovorima sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i prerađivača mljekara: ,,Ako je nečiji interes da se mlijeko uvozi sretno im bilo, ali bi pošteno bilo da nam kažu nemate ništa i pokoljite krave”.

A koliko god to apsurdno zvučalo jedan od glavnih problema crnogorskih proizvođača mlijeka je otežan pristup domaćem tržištu. Razlog je velika konkurencije iz inostranstva čija je proizvodnja u većini slučajeva subvencionisana. U Srbiji su izuzetno visoke premije po muznom grlu i po litru proizvedenog mlijeka, što daje mogućnost proizvođačima da jeftinije proizvode nego naši mljekari.

Naša država za to ne haje pa ispada da je jeftinije uvesti litar mlijeka nego ga proizvesti u Crnoj Gori.

Krajem prošle godine suvlasnik mljekare Lazine Milutin Đuranović se medijima požalio da ova mljekara koja je samo na dva kilometra od zatvora u Spužu nije dobila tender da snabdijeva mlijekom ovu ustanovu.

,,Naša mljekara je pretprošle godine dobila na tenderu za snabdijevanje dječijih vrtića u Podgorici i ZIKS-a. Ove godine, iako smo ponudili nešto nižu cijenu nego prethodne nijesmo dobili ni jedan tender”, kazao je Đuranović.

Nerijetko se dešava da inostrani proizvođači nude cijene ispod veleprodajnih na matičnim tržištima. ,,Naše bolnice, vrtiće, zatvore, domove… sa hranom, osim hljeba, snabdijevaju trgovačke firme, distributeri, odnosno uvoznici, sa proizvodima proizvedenim na udaljenosti od više od 500 kilometara”, kazao je Đuranović.

Agro budžet Crne Gore iz godine u godinu se smanjuje iako je deklarativno poljoprivreda jedna od strateških grana privrede. Izdvajanja za poljoprivredu su najniža u regionu i iznose 1,7 odsto ukupnog budža. U Srbiji za 2013. agro budžet iznosi 3,7 odsto ukupnog budžeta, Hrvatska od nacionalnog budžeta za poljoprivredu izdvaja 4,45 odsto, Makedonija četiri odsto… S druge strane samo u prva tri mjeseca ove godine za mliječne proizvode i jaja iz uvoza je potrošeno 7,8 miliona eura. Tu je čak zabilježen pad od 11 odsto u odnosu na proteklu godinu zbog problema sa povećanim sadržajem aflatoksina u mlijeku i kratke zabrane uvoza.

Iz Stručne službe Privredne komore nedavno su podsjetili da je Nacionalnim programom proizvodnje hrane i razvoja ruralnih područja 2009-2013. bilo predviđeno povećanje sredstava namijenjenih razvoju poljoprivrede za oko 1,8 puta. Po tom planu agrobužet za ovu godinu je trebao da iznosi oko 35 miliona eura. Određeno je 20 miliona. Kažu zbog krize.

„Po dva eura dnevno svaki stanovnik naše države plaća inostranim poljoprivrednicima za uvoznu hranu”, izračunao je kazao je Željko Vidaković, predsjednik Odbora za poljoprivredu u Uniji poslodavaca.

I umjesto da pomognu poljoprivrednicima da stanu na noge i omoguće im bar ravnopravan tretman na domaćem tržištu, u Ministarstvu se kriju iza briselskih fraza. Prvo su najavili da sa približavanjem Evropskoj uniji država neće moći da pomaže otkup mlijeka. Pa su onda požurili da utvrde da će to početi da se sprovodi već od iduće godine, kao da će to pogurati državu da što prije uđe EU.

U Poljoprivrednoj uniji smatraju da treba slijediti poljoprivrednu praksu zemalja EU i da se podrška postepeno smanjuje, a ne da se naglo ukida jer domaći proizvodi nijesu još konkurentni. ,,Crna Gora treba da vodi samostalnu poljoprivrednu politiku do momenta priključenja EU. Ne treba da trčimo i pravimo poteze koje od nas niko ne traži”, kazao je predsjednik Poljoprivredne unije Dragoljub Nenezić.

On je naglasio da je u mljekarstvu najveća kriza u posljednje dvije decenije, uzrokovana neadakvetnom poljoprivrednom politikom, elementarnim nepogodama i situacijom sa aflatoksinom. On je naglasio da mjere Ministarstva poljoprivrede nijesu dale rezultate, tako da je broj grla opao na nacionalnom nivou.

Prošle nedjelje, tokom posjete ministra Ivanovića poljoprivrednicima u Nikšiću, u ime proizvođača mlijeka farmer Ratko Živković pokušao je u neformalnom razgovoru da ubijedi ministra da država mora da pomogne u sadašnjoj situaciji kada je otkupna cijena mala, a cijena proizvodnje velika.

„Ministar je rekao da će još jednom razmotriti stanje i pozvati mljekare da pokušamo da nađemo neki konačni odgovor u vezi sa teškim uslovima u kojima sada radimo”, kazao je medijima Živković.

A ministar: „Ja mislim da ste vi mene dobro upoznali. Kad god imamo neku agendu, ja se nje i strogo držim i ne otvaram neka druga pitanja. Ovog puta uopšte nijesmo razgovarali o tome, a u pravu ste, bio je jedan neformalni razgovor gdje sam još jednom htio da čujem probleme koji su mi dobro poznati, ali ništa novo se nije desilo”, istakao je Ivanović.

Poljoprivrednici su prosipanjem mlijeka u priču unijeli novi momenat. Najavili su da je ovo samo upozorenje pred radikalnu mjeru da skroz prekinu isporuke mlijeka.

A ministar se drži agende ko pijan plota.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

STATUS PEDIJATARA U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Iscrpljivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto proklamovanih ispod 2.000 pacijenata, jedan pedijatar u Domu zdravlja Podgorica zadužen je za preko 3.000 djece. Razlog, kako tvrde naši sagovornici, sve češća bolovanja kolega usljed iscrljenosti poslom

 

,,Dijete nam skoro četiri mjeseca, nakon što je primilo jednu vakcinu, nije moglo dobiti termin za pedijatra. Decembar i januar smo čekali da se pedijatar vrati sa bolovanja i urgirali kod uprave da mu nađu zamjenu”, žali se Monitoru jedan roditelj čije je dijete u februaru konačno pregledao pedijatar.

Pitali smo upravu Doma zdravlja Podgorica, na čijem čelu je specijalista pedijatrije Nebojša Kavarić – Koliko pedijatara radi u domovima zdravlja Podgorica? Da li postoji manjak pedijatara i kako namjeravate da taj problem riješite? Odgovore nijesmo dobili.

Podaci koji su dostupni na sajtu ove ustanove govore da se na jednog pedijatra registruje do 2.000 djece, uzrasta do 15. godina. Navodi se i da je kod 27 pedijatara registrovano ukupno 48.600 djece.

Na sajtu su navedena imena 26 pedijatara koji rade u osam domova zdravlja u Podgorici, s tim da četvoro od njih paralelno radi i u  privatnim zdravstvenim ustanovama.

Monitorovi upućeni izvori tvrde drugačije.  ,,Zvanično radi 24 pedijatra na 14 punktova, koji rade po dvije smjene. Optimalno bi bilo da je zapošljeno 28 pedijatara. A stvarno radi samo 14, jer je preostalih 10 na bolovanju’’, kaže naš sagovornik koji je insistirao na anonimnosti. To znači da je jedan pedijatar umjesto proklamovanih ispod 2.000 zadužen  za 3.471 dijete. Minimum.

U velikim domovima zdravlja, objašnjavaju naši sagovornici,  kao što su oni u centru grada, u Bloku pet i na Starom aerodromu, treba da bude dnevno četiri pedijatra. Bilo bi normalno  da radi najmanje 28 pedijatara koji bi pokrivali ambulante u Zeti, Tuzima, Zlatici, Zagoriču, Tološoma, Barutani, Jerevanskoj, na Pobrežju, Biočima,  Matagužama…

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NESREĆE NA RADNOM MJESTU: Radnici bez ičije zaštite

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svake godine u Crnoj Gori više ljudi pogine na radnom mjestu, a na desetine bude povrijeđeno. Radnici se, osim zdravstvenim rizicima, izlažu i nemilosti institucija koje ostaju nijeme na njihove zahtjeve. Funkcionalni Zavod za medicinu rada još je samo san

 

U Crnoj Gori svake godine više ljudi pogine, a na desetine se povrijedi. Nedavno su iz Uprave za inspekcijske poslove saopštili statistiku za 2019. godinu: ,,U toku prošle godine izvršeno je 27 uviđaja povreda na radu, od čega je sedam osoba preminulo, dok je 20 teško povrijeđeno”.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić je povodom Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu u aprilu 2019. godine izjavio da je vidljiv napredak u Crnoj Gori kada je u pitanju ova oblast.

Nova 2020. godina ga je ekspresno demantovala. Krajem januara, na primorju ,  žarištu ilegalne gradnje, dvojica radnika iz Mojkovca zadobili su teške tjelesne povrede, višestruke prelome, nakon pada sa skele, na objektu u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru.

U razmaku od samo nekoliko dana, u februaru, poginuo je radnik na gradilištu u Podgorici. Pao je sa trećeg sprata zgrade u izgradnji na Cetinjskom putu, u blizini Kapital plaze.

Epilog uviđaja u većini ovakvih slučajeva ostaje nepoznat.

Posljednjih godina povrede i pogibije u građevini, prema podacima inspekcije, najčešće nastaju zbog toga što radnici ne koriste zaštitnu opremu.

Od početka gradnje auto-puta, u protekle četiri godine, poginula su četiri radnika, dva su teže povrijeđena, a više njih je zadobilo lakše povrede. Prema rezultatima istraga, trojica poginulih su krivi za nesreću, jer nisu koristili zaštitnu opremu, a jedan od njih se nalazio i u zabranjenoj zoni. Na četvrtog se obrušila velika količina zemlje.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEZAŠTIĆENA KULTURNA DOBRA U POLIMLJU: Odnosi ko stigne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području samo beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke

 

Polimski muzej iz Berana čitavu deceniju šalje  dopise i zahtjeve državi,  Upravi za zaštitu kulturnih dobara,  da se pojedini lokaliteti na sjeveru države proglase spomenicima kulture i zakonom zaštite, ali  je do danas zaštićeno tek nekoliko.

“Sumnjamo da se tu radi o izbjegavanju davanja statusa kulturnog dobra, jer bi se u tom slučaju morala obezbijediti značajna sredstva za održavanje tih kulturnih dobara” – kaže Violeta Folić direktorica Polimskog muzeja.

Od stotinu dvadeset spomenika kulture na području beranske opštine, i još ko zna koliko u Polimlju, one koji su zakonom zaštićeni moguće je prebrojati na prstima jedne ruke.

Na ostalim spomenicima i aheološkim nalazištima može raditi šta  ko hoće.

„Polimlje je u arheološkom pogledu izuzetno bogato. To je oduvijek bilo granično područje i prostor komunikacija, sa ko zna koliko starih gradova, takozvanih gradina. Mi smo ranije započeli projekat iskopavanja tih gradina, odnosno utvrđenih gradova Polimlja“ – kaže poznati crnogorski arheolog Predrag Lutovac.

On upozorava da nedostatak novca dovodi u pitanje dalja arheološka istraživanja u Polimlju i adekvatnu konzervaciju i valorizaciju tih starovjekovnih gradova.

„Od Bijelog Polja do Plava otkrili smo veliki broj starih gradova i pokrenuli postupak za njihovu zaštitu i proglašenje kulturnim dobrom. Neke od njih smo uspjeli da konzerviramo, kao što je bazilika Samograd kod Bijelog Polja. Vrlo brzo trebalo bi da započnemo konzervaciju tvrđave Gradina u Rožajama, iznad Ganića kule“ – kaže Lutovac.

Neadekvatna zaštita arheoloških lokaliteta najjasnije s pokazala na primjeru Radmanske klisure kod Petnjice i arheološkog nalazišta Torine, koje su neki mještani umalo uništili praveći seoski put. Arheolozi iz Berana su uspjeli da saniraju oštećenja i obave  dodatna ispitivanja, ali za dalja istraživanja i konzervaciju ni na ovom lokalitetu nema novca.

 

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. februara Ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo