Povežite se sa nama

OKO NAS

Nikčević ponovo u akciji

Objavljeno prije

na

nikcevic

Sila Boga ne moli, pa i kad joj pribjegavaju neki njegovi izaslanici na zemlji obučeni u odore Srpske pravoslavne crkve. Polovinom maja, iz Parohijalnog doma u hercegnovskom Starom gradu, magistar farmacije Tatjana Ostojić, koja je u tom objektu petnaest godina držala apoteku Farmabela, ostala je i bez apoteke i bez posla. Apoteku su prinudno iselili predstavnici Crkvene opštine Stari grad, vlasnici tog prostora.

,,Apotekarski pult-receptura izbačena je na Trg belavista, polomljene su police, nestale apotekarske vage, vrijedne ikone, apotekarske posude, ali i ljekovi – opijati, sedativi, antibiotici, jaki analgetici… Pričinjena mi je šteta od oko 30.000 eura”, kazala nam je Tatjana Ostojić.

O tome je istog dana obavijestila i policiju koja je podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenika Živana Vukojevića zbog krivičnog djela samovlašća.

Nesporazum oko iseljavanja iz tog prostora, za koji je uredno plaćala zakupninu i druge račune, sa predstavnicima Crkvene opštine sveštenicima Radomirom Nikčevićem i Živanom Vukojevićem, počeli su u martu, kada su joj rekli da se mora iseliti do 1. maja. Sveštenici nisu uvažili njenu molbu da tu ostane do kraja sezone dok za apoteku ne obezbijedi potrebne uslove i dozvole Ministarstva zdravlja, kazala nam je Ostojić.

Iz Crkvene opštine tvrde da su svi ljekovi i oprema iz apoteke smješteni u drugoj prostoriji.

Nije ovo prvi put da se neki sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponašaju nasilnički. Po takvim incidentima poznat je pomenuti Radomir Nikčević.

Nikola Dimitrijević, zakupac poslovnog prostora u Parohijalnom domu Crkvene opštine Stari grad, takođe je nedavno nasilno iseljen, nakon što su osobe u u njegovoj pratnji obile bravu.

Nikčević se nije libio ni fizičkih napada na sveštenike Crnogorske crkve. U ljeto 1998. godine kancelarija Crnogorske pravoslavne crkve obavijestila je javnost da je sveštenik Srpske pravoslavne crkve Radomir Nikčević napao i maltretirao sveštenika CPC Milutina Cvijića, prijeteći mu i fizičkom odmazdom ako se bude zadržavao na Cetinju.

U decembru 2000. godine kao cetinjski paroh protojerej Radomir Nikčević zatvorio se u Vlašku crkvu na Cetinju i, kako je tvrdio, stupio u najstroži post, odnosno prestao da uzima hranu i vodu. Nikčević se na taj korak odlučio jer su, kako je izjavio, crkvu pokušale da zauzmu pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.

,,Napadačima sam rekao da su vrata minirana i da ću upotrijebiti eksploziv ukoliko uđu u hram”, hvalio se Nikčević.

Zanimljivo je bilo nakon toga njegovo putešestvije po Australiji.

,,Kada je neko spreman da govori protivu Crne Gore i niječe Crnogorce ka narod i naciju odmah mu se, u okviru srpske zajednice, posveti sva moguća medijska pažnja. Najsvježiji primjer je gostovanje popa Nikčevića, ‘junaka godine’, jerbo je odbranio Vlašku crkvu od nasrtaja Crnogoraca!? Čim je sletio na sidnejski aerodrom prostrli su mu crveni tepih…Teško je zloupotrijebio mogućnost koja mu se ukazala, jer umjesto da govori o crkvenim pitanjima i propovijedima – on se bavio agitacijom u duhu dnevno-političkih prilika. Započeo je sa temeljnim objašnjenjima kako je Crnu Goru stvorila SPC”, napisao je tim povodom Mihailo Mandić, predsjednik Etničke zajednice Crnogoraca u Australiji.

Bivši radnici štamparije u Nikšiću, čiji je vlasnik postala Mitropolija crnogorsko-primorska, ,,obilježili” su u novembru 2005. godine dvije godine od početka štrajka zato što ih je novi vlasnik istjerao na ulicu, jer su se usudili da traže – zarađeno. Štrajkači su izjavili novinarima da je tome ponajviše kumovao izvršni direktor štamparije protojerej SPC Radomir Nikčević, protiv koga su pokrenuli i dva sudska postupka kod Osnovnog suda u Nikšiću i na Cetinju.

Šest godina kasnije Nikčević se ,,proslavio” time što je spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnog suda u Nikšiću podnijetu protiv njega zbog zloupotrebe službenog položaja. Nikčevića je Državno tužilaštvo optužilo da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije cetinjsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu za oko 95.000 eura, prenijeli su mediji. Protojerej je rekao da smatra da je tužilaštvo ,,sredstvo političkog pritiska jedne minorne bahate stranke na vlasti”.

Vjernici CPC uputili su u ljeto 2000. godine otvoreno pismo

tadašnjem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, u

kojem ga obavještavaju da su sveštenici Srpske crkve nasilno 20. januara 2004. godine ušli u crkvu Svetog Jovana Krstitelja u Bajicama. Istovremeno su sapoštili da ništa nije poreduzeto prema osobama iz SPC, koje su 12. jula 2000. obile dvije crkve u Bajicama, izbacile iz njih inventar i pri tome povrijedila jednu mještanku.

Po čestim incidentima svojevremeno je bio poznat i sveštenik SPC Dragan Stanišić.

Prema tvrdnjama mještana, na parastosu Dušanu Gvozdenoviću, prvom predsjedniku Odbora za obnovu crnogorske pravoslavne crkve, u cetinjskom selu Vučji Do, 20. aprila 1998. godine Stanišić je u crkvu došao nepozvan i ponašao se nasilnički. Čak je i pucao na parastosu.

Tada su ga mještani cetinjskih sela Prediš, Pejovići, Lješev Stup i Malošin Do optužili da je sedam godina ranije iz njihove crkve otuđio razne vrijedne relikvije. O tome je više pisao i Monitor.

Veliki broj pritužbi medijima i nadležnim državnim organima stizao je na ponašanje sveštenika u manastiru Ostrog. Posebno je bilo potresno svjedočenje kaluđerice Olimpijada Ikonić dato listu Liberal, koja je tri decenije provela u Manastiru Ostrog. Ona je, kako je ispričala sredinom devedesetih, tamo doživjela niz neprijatnosti od sveštenika. Pokradene su joj lične stvari, spavala je u štali, a, kako je ispričala medijima, više puta je tukao kaluđer Teofan Žarković. Uzaludno je obilazila mnoge sudove i ministarstva.

Slučaj u Herceg Novom i nije neko iznenađenje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo