Povežite se sa nama

OKO NAS

Nikčević ponovo u akciji

Objavljeno prije

na

Sila Boga ne moli, pa i kad joj pribjegavaju neki njegovi izaslanici na zemlji obučeni u odore Srpske pravoslavne crkve. Polovinom maja, iz Parohijalnog doma u hercegnovskom Starom gradu, magistar farmacije Tatjana Ostojić, koja je u tom objektu petnaest godina držala apoteku Farmabela, ostala je i bez apoteke i bez posla. Apoteku su prinudno iselili predstavnici Crkvene opštine Stari grad, vlasnici tog prostora.

,,Apotekarski pult-receptura izbačena je na Trg belavista, polomljene su police, nestale apotekarske vage, vrijedne ikone, apotekarske posude, ali i ljekovi – opijati, sedativi, antibiotici, jaki analgetici… Pričinjena mi je šteta od oko 30.000 eura”, kazala nam je Tatjana Ostojić.

O tome je istog dana obavijestila i policiju koja je podnijela krivičnu prijavu protiv sveštenika Živana Vukojevića zbog krivičnog djela samovlašća.

Nesporazum oko iseljavanja iz tog prostora, za koji je uredno plaćala zakupninu i druge račune, sa predstavnicima Crkvene opštine sveštenicima Radomirom Nikčevićem i Živanom Vukojevićem, počeli su u martu, kada su joj rekli da se mora iseliti do 1. maja. Sveštenici nisu uvažili njenu molbu da tu ostane do kraja sezone dok za apoteku ne obezbijedi potrebne uslove i dozvole Ministarstva zdravlja, kazala nam je Ostojić.

Iz Crkvene opštine tvrde da su svi ljekovi i oprema iz apoteke smješteni u drugoj prostoriji.

Nije ovo prvi put da se neki sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori ponašaju nasilnički. Po takvim incidentima poznat je pomenuti Radomir Nikčević.

Nikola Dimitrijević, zakupac poslovnog prostora u Parohijalnom domu Crkvene opštine Stari grad, takođe je nedavno nasilno iseljen, nakon što su osobe u u njegovoj pratnji obile bravu.

Nikčević se nije libio ni fizičkih napada na sveštenike Crnogorske crkve. U ljeto 1998. godine kancelarija Crnogorske pravoslavne crkve obavijestila je javnost da je sveštenik Srpske pravoslavne crkve Radomir Nikčević napao i maltretirao sveštenika CPC Milutina Cvijića, prijeteći mu i fizičkom odmazdom ako se bude zadržavao na Cetinju.

U decembru 2000. godine kao cetinjski paroh protojerej Radomir Nikčević zatvorio se u Vlašku crkvu na Cetinju i, kako je tvrdio, stupio u najstroži post, odnosno prestao da uzima hranu i vodu. Nikčević se na taj korak odlučio jer su, kako je izjavio, crkvu pokušale da zauzmu pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.

,,Napadačima sam rekao da su vrata minirana i da ću upotrijebiti eksploziv ukoliko uđu u hram”, hvalio se Nikčević.

Zanimljivo je bilo nakon toga njegovo putešestvije po Australiji.

,,Kada je neko spreman da govori protivu Crne Gore i niječe Crnogorce ka narod i naciju odmah mu se, u okviru srpske zajednice, posveti sva moguća medijska pažnja. Najsvježiji primjer je gostovanje popa Nikčevića, ‘junaka godine’, jerbo je odbranio Vlašku crkvu od nasrtaja Crnogoraca!? Čim je sletio na sidnejski aerodrom prostrli su mu crveni tepih…Teško je zloupotrijebio mogućnost koja mu se ukazala, jer umjesto da govori o crkvenim pitanjima i propovijedima – on se bavio agitacijom u duhu dnevno-političkih prilika. Započeo je sa temeljnim objašnjenjima kako je Crnu Goru stvorila SPC”, napisao je tim povodom Mihailo Mandić, predsjednik Etničke zajednice Crnogoraca u Australiji.

Bivši radnici štamparije u Nikšiću, čiji je vlasnik postala Mitropolija crnogorsko-primorska, ,,obilježili” su u novembru 2005. godine dvije godine od početka štrajka zato što ih je novi vlasnik istjerao na ulicu, jer su se usudili da traže – zarađeno. Štrajkači su izjavili novinarima da je tome ponajviše kumovao izvršni direktor štamparije protojerej SPC Radomir Nikčević, protiv koga su pokrenuli i dva sudska postupka kod Osnovnog suda u Nikšiću i na Cetinju.

Šest godina kasnije Nikčević se ,,proslavio” time što je spalio optužnicu ispred zgrade Osnovnog suda u Nikšiću podnijetu protiv njega zbog zloupotrebe službenog položaja. Nikčevića je Državno tužilaštvo optužilo da je kao direktor Informativno-izdavačke kuće Mitropolije cetinjsko-primorske, nepravilnim obračunom zarada oštetio državu za oko 95.000 eura, prenijeli su mediji. Protojerej je rekao da smatra da je tužilaštvo ,,sredstvo političkog pritiska jedne minorne bahate stranke na vlasti”.

Vjernici CPC uputili su u ljeto 2000. godine otvoreno pismo

tadašnjem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, u

kojem ga obavještavaju da su sveštenici Srpske crkve nasilno 20. januara 2004. godine ušli u crkvu Svetog Jovana Krstitelja u Bajicama. Istovremeno su sapoštili da ništa nije poreduzeto prema osobama iz SPC, koje su 12. jula 2000. obile dvije crkve u Bajicama, izbacile iz njih inventar i pri tome povrijedila jednu mještanku.

Po čestim incidentima svojevremeno je bio poznat i sveštenik SPC Dragan Stanišić.

Prema tvrdnjama mještana, na parastosu Dušanu Gvozdenoviću, prvom predsjedniku Odbora za obnovu crnogorske pravoslavne crkve, u cetinjskom selu Vučji Do, 20. aprila 1998. godine Stanišić je u crkvu došao nepozvan i ponašao se nasilnički. Čak je i pucao na parastosu.

Tada su ga mještani cetinjskih sela Prediš, Pejovići, Lješev Stup i Malošin Do optužili da je sedam godina ranije iz njihove crkve otuđio razne vrijedne relikvije. O tome je više pisao i Monitor.

Veliki broj pritužbi medijima i nadležnim državnim organima stizao je na ponašanje sveštenika u manastiru Ostrog. Posebno je bilo potresno svjedočenje kaluđerice Olimpijada Ikonić dato listu Liberal, koja je tri decenije provela u Manastiru Ostrog. Ona je, kako je ispričala sredinom devedesetih, tamo doživjela niz neprijatnosti od sveštenika. Pokradene su joj lične stvari, spavala je u štali, a, kako je ispričala medijima, više puta je tukao kaluđer Teofan Žarković. Uzaludno je obilazila mnoge sudove i ministarstva.

Slučaj u Herceg Novom i nije neko iznenađenje.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo