OKO NAS
Pustoš na Limu

Kada je prije nekoliko dana izbio požar na posljednjem spratu napuštenog hotela Berane, postavilo se još jednom pitanje kako je država dozvolila da propadne jedna od najsolventnijih turističkih kompanija na sjeveru Crne Gore. Metaforički rečeno, postavilo se pitanje ko je „zapalio” ovaj hotel prije tačno deset godina od kada je privatizovan. On je od tada talac „grupe građana”.
Hotel Berane nalazi se nad Limom, na najatraktivnijoj lokaciji u gradu, sa najljepšom terasom u kontinentalnom dijelu Crne Gore. Do 2003. godine bio je najznačajniji objekat hotelsko-turističkog preduzeća u Beranama. Te godine, u martu, kompaniju je privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH, i stvari su vrlo brzo počele da idu nizbrdo. Za društvo okupljeno oko Euroturista, koje se sada vuče po sudovima, problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo. Zbog nevraćanja kredita, Atlasmont banka je HTP-u oduzela hotel Berane.
O kakvom turističkom resursu se radilo, govore podaci da je hotel Berane površine hiljadu kvadrata u osnovi – puta tri sprata, kao i da ima 17 hiljada metara kvadratnih zemljišta nad obalom Lima. Atlasmont banka ga je cijenila 500 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada.
Prodaju je u ime banke potpisao direktor Mihailo Banjević a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović. Prodaja je obavljena u Podgorici. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Trtnik ovlastio Monte nekretnine Berane da preuzme ključeve.
Ni novi vlasnici nijesu hotel Berane stavili u funkciju. I dalje je ostao da sablasno, u mraku, stoji nad rijekom, samo što je u međuvremenu nestao sav inventar, uključujući i veliki broj umjetničkih djela.
Među tim umjetničkim slikama je bio je i triptih slikara Uroša Toškovića koji je mnogo ranije kupljen za 40 hiljada maraka, da bi kasnije bio procijenjen na nekoliko stotina hiljada eura. Nestalo je i veliko ulje na platnu Aca Prijića. Bilo je i nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.
Kamioni su tovareni noću i odlazili u nepoznatom pravcu. Monitor je ranije pisao da je u to vrijema nestala i čuvena bakarna skulptura Kupačica, rad akademskog vajara Dragana Mitrovića, čiji se drugi odlivak nalazi na budvanskoj plaži Ričardova glava. Veliki salon hotela ostao je da krasi samo oklop starog i skupocjenog klavira Petrof, iz kojeg je ukraden mehanizam.
Prema saznanjima do kojih je Monitor došao, hotel Berane je „domaćina” posljednji put promijenio početkom 2008. godine. Od tada do danas nalazi se u vlasništvu preduzeća Berane SVVVP Group, sa adresom Jasikovačka bb.
Kupoprodajni ugovor sklopljen je 31. januara te godine, a kao direktor Berane SVVVP Group potpisao ga je Svetislav Lutovac. Ispred prodavca, Monte investa, ovoga puta se u funkciji direktora pojavljuje ime Ivice Ćulafića. Hotel je zvanično prodat po cijeni od 232 hiljade eura.
Posljednji vlasnik, Beranac Svetislav Lutovac, koji radi u Budvi, tvrdi da prilikom legalne kupovine hotela Berane od Monte investa, početkom 2008. godine, nije zatekao ništa od vrednijih umjetničkih djela i inventara, i da je sve već bilo odnešeno. On je ranije ispričao za Monitor da je kamerom zabilježio ulazak u zgradu i stanje kakvo je zatekao kada je kupio hotel.
„Ušao sam oprezno, sa kamerom, i zabilježio šta sam našao i zatekao. Klavir Petrof je, zapravo, bio iznešen, ali sam saznao kod koga je i insistirao da se vrati, ako bude moguće da se popravi. Nijesam dozvolio ni da se odnese jedna od dvije drvene zidne skulpture, koja je već bila skinuta i pripremljena za transport” – ispričao je Lutovac.
No, opravdanja nema za činjenicu da hotel ni poslije toga nije stavljen u funkciju. Njegovo današnje stanje asocira na ratni Vukovar. Polomljena stakla, uništeni inventar. I na kraju – požar.
Usamljen i prazan, već sedam-osam godina zaboravljen i zaključan, hotel Berane postaje ružan i tužan spomenik jedne kriminalne privatizacije kojoj se ne nazire rasplet, i iza koje sigurno stoji neko mnogo jači od onih koji su se prikazivali kao vlasnici.
Da je ova privatizacija bila pljačkaška, nema nikave sumnje. Koliko i kako je bila organizovana, na to pitanje odgovor bi trebalo da se da u eventaulnoj istrazi državnih organa, policije, a možda i specijalnog tužilaštva. MANS je još 2009. godine napravio šemu osoba i firmi uvezanih u ovu privatizaciju, u kojoj se sve zvanično vrti oko firmi Euroturist GMBH iz Berana i Slomonturist iz Bijelog Polja.
Ne tako davno da bi bilo zaboravljeno, tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić upravo je iz salona gdje je danas ostala ljuštura klavira Petrof, poslao poruku javnosti da je privatizacija uspješna. Pošao je istoga dana na Lokve i malo se skijao. Poslije toga je više puta svraćao u Berane, ali je glavni gradski hotel i bivše pobunjene radnike zaobilazio u širokom luku.
Hotel je zaobilazio i budući ministar Predrag Sekulić. Iz njegovih usta se jednom čulo kako će neuspješne hotelske privatizacije biti preispitane i da će sadašnje vlasnike „jako poreski opteretiti” i tako prisiliti da hotele renoviraju ili prodaju nekom ko će to učiniti. To nikada nije učinjeno.
Stvari su, u suštini, vrlo jednostavne. Onako kako se to već radi u okruženju. Treba samo krenuti tragom novca, papira i drugih dokumenata kojih je dovoljno. Ko je privatizovao? Kako je privatizovao? Uz čiju podršku? Kako su kupovane akcije radnika i građana? Da li je prodaja akcija išla legalno i da li je sav novac od prodaje prošao preko žiro-računa ili je isplaćivan na ruke? Ili uopšte nije isplaćivan? Ko je koga izvarao i kako? U čitavoj priči ima i nedužnih ljudi koji se pominju u negativnom kontekstu, a predstavljaju čistu „kolateralu”.
Izvan sumnje: izvarani su i građani. Višegodišnje pustošenje hotela Berane duboko boli ljude koji vole ovaj grad.
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema
Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.
Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.
Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.
Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.
Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća
Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.
U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.
U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.
Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.
„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.
U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste
Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.
Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.
Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.
Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).
Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.
Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.
Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.
Svetlana ĐOKIĆ
Komentari
-
HORIZONTI3 sedmice
NJUJORK TAJMS – MRAČNE VEZE VUČIĆA I BELIVUKA: Europol pokvario poslove države i podzemlja
-
INTERVJU2 sedmice
DR MAIDA BURDŽOVIĆ, SPECIJALISTA PSIHIJATRIJE: Nebriga o mentalnom zdravlju došla na naplatu
-
INTERVJU2 sedmice
DR SRĐAN PUHALO, SOCIJALNI PSIHOLOG IZ BANJA LUKE: Naš je problem što nas, najčešće, ujedinjuju tragedije
-
Izdvojeno3 sedmice
SDT ISPITUJE ŽIVOTNI STIL CRNOGORSKIH FUNKCIONERA: Luksuz pod lupom
-
FOKUS3 sedmice
POLA DRŽAVE NA BUDŽETU: Proizvodnja zavisnika od vlasti
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ VOLJE ZA OBRAČUN SA FALSIFIKATORIMA: Lažnim diplomama do državnog posla
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ BEŠIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Ništa neće biti kao prije
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Deportacije