Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJODGOVORNIJI ZA POHARU KOLAŠINSKIH ŠUMA JOŠ IZMIČU PRAVDI: Pred sudom samo lugari

Objavljeno prije

na

Pustošenje kolašinskih šuma počelo je odavno, a skorašnje aktivnosti nadležnih ispekcija, prema mišljenju mnogih, poprilično su zakasnile. Tokom minule dvije godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela je sedam krivičnih prijava protiv zaposlenih u kolašinskoj područnoj jedinici Uprave za šume. Oni se sumnjiče da su omogućavali i sudjelovali u bespravnoj sječi šume. Riječ je, uglavnom, o zaštitarima, lugarima i doznačarima…

Vanrednom kontrolom kolašinske Uprave za šume, u junu prošle godine, u gazdinskim jedinicama Pješčanica Pčinja i Rijeka Mušovića, otkrivena je bespravna sječa. Ukradene su hiljade kubika. Šumokradice su sjekle bukve i jele, a utvrđenu štetu nadležni mjere stotinama hiljada eura.

Komisija je u izvještaju tada navela i da je započelo bespravno probijanje šumskih puteva i vlaka, čija je dužina oko 21 kilometar. To je ukazivalo da su šumokradice namjeravale da nastave pustošenje šume u tim rejonima. U gazdinskoj jedinici Pješčanica Pčinja, u kojoj je bespravnom sječom pričinjena šteta veća od 214.000 eura, šumu je čuvao lugar koji nije bio u stalnom radnom odnosu. Još nekoliko kolašinskih šumara je imalo isti status.

Protiv Kolašinca, lugara R.B., zaduženog za zaštitu šuma u gazdinskoj jedinici Mušovića Rijeka, policija je ljetos podnijela krivičnu prijavu, sumnjičeći ga za nasavjestan rad u službi. ,,On je nesavjesno postupao ne obilazeći rejon i ne prijavljujući bespravne sječe na ovom području. Kako se sumnja, dozvolio je bespravnu sječu šume u količini od 1340,56 metara kubnih drvne mase, čime je pričinio štetu Upravi za šume u iznosu od 82.966 eura. R.B., sumnja se, nije izvršio premjer, žigosanje i evidentiranje bespravno posječenih stabala i nije ih evidentirao na terenu i šumi u knjigama evidencije za rejon za koji je bio zadužen”, saopštila je policija.

Službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Osnovnom državnom tužilaštvu, nekoliko dana prije toga, podnijeli su krivičnu prijavu i protiv lugara M.M.. On je bio zadužen za čuvanje šume u rejonu Vučje i ,,omogućio nepoznatim počiniocima da izvrše bespravnu sječu u šumi koja je državno vlasništvo, u količini od 744.80 m2 bruto drvne mase bukovih stabala”.

Krajem minule godine krivična prijava je podnesena i protiv M.V., takođe lugara, zbog nesavjesnog rada u službi na istom i rejonu Trebaljevsko-lipovačkih šuma. Još nekoliko njihovih kolega se sumnjiče za isto krivično djelo. Činjenica da će se lugari naći pred sudom, za one koji znaju na koji se način godinama eksploatišu kolašinske šume, nije previše ohrabrujuća. Šteta i obim bespravne sječe, koje su konstatovale nadležne inspekcije i komisije, nije ni približna stanju na terenu. Štete prouzrokovane nasavjesnim radom lugara i zaštitara, kažu sagoornici Monitora, samo su mali dio stvarne ,,pohare” tog prirodnog bogastva. Objašnjavaju da će se i prilikom narednih kontrola, vjerovatno, dešavati da se ,,kola slome” na onima koji su najniže u hijerarhiji.

,,Svakako da treba krivično goniti i te ljude, koji su prekršili zakon. Međutim, time se vrlo često ostavlja lažan utisak da su preduzete neke značajne mjere da se zaštite šume, odnosno ovo što je od kolašinskih šuma ostalo. Bojim se da će najveće šumokradice i oni koji su im pomagali iz Uprave za šume ostati neidentifikovani i nastaviti da rade na isti način kao prethodnih godina. Ništa nije riješeno brojnim krivičnim prijavama prošle godine”, kaže inženjer zaposlen u kolašinskoj Upravi za šume koji je želio da ostane aniniman.

Prema riječima Dragiše Dožića, nekadašnjeg dugogodišnjeg direktora Šumsko-industrijski kombinat (ŠIK) Tara i rukovodioca nekadašnje Republičke samoupravne interesne zajednice za šumarstvo Crne Gore, stanje u oblasti šumarstva je alarmantno.

,,Nastavi li se ovakvo krčenje i neplanska sječa šuma i ako se ne preduzme hitno nešto kako bi se zaštitio šumski ekosistem, biće kasno za interventne mjere. Ne smije se zaboraviti koliko je proces obnove šuma dugotrajan. Minulih godina pred očima crnogorske javnosti dešava se ekološki i privredni zločin nad najznačajnijim privrednim resursom sjevera Crne Gore”, kaže Dožić.

On tvrdi da su prvi koraci, koji su doveli do takvog stanja, učinjeni donošenjem zakona o šumama 2000. godine, kada su i uvedene koncesije. Na taj način, kaže, Dožić, ,,zakonskim odredbama, kroz statusnu i organizacionu formu, oblast šumarstva je udaljena od društvene brige”.

Podsjećajući da kada je riječ o bivšim jugoslovenskim republikama, od Crne Gore, samo Slovnija ima više površine pod šumama. Od evropskih država više teritorije pod šumama od nas imaju samo Finska i Švedska, pa Dožić apeluje da se što prije razmotri mogućnost osnivanja posebnog ministarstva čija će briga biti taj značajan nacionalni resurs.

Prema njegovim riječima, ponašanje pojedinih koncesionara odavno je društveni problem. Ta preduzeća, tvrdi on, uništavaju asfaltne i makadamske putve, remete vodotoke, zatrpavaju izvorišta… Pored toga što bespoštedno i bez adekvatnih kontrolnih mehanizama krče šume, kaže Dodžić, firme koje eksploatišu šumu, ne osjećaju ni najmanju potrebu da išta učine kada je riječ o zaštiti i obnavljanju. Lokalne uprave, tvrdi, treba da se što hitnije izbore za veća ovlaštenja i uvid u gazdovanje u šumama na njihovoj teritoriji.

A u kolašinskoj lokalnoj upravi skoro godinu dana su čekali odgovor iz Uprave za šume, kako bi utvrdili koliko tačno novca od koncesionih naknada nije ,,leglo” na opštinski račun. Tek nedavno te informacije su stigle, pa se u Opštini sada bave upoređivanjem podataka iz Poreske uprave i Uprave za šume. Što se tiče zaštite šume tu, tvrde, malo šta mogu učiniti. O bližoj i plodonosnoj saradnji sa nadležnima za šume sa državnog nivoa za sada nema govora. Kolašinska izvršna vlast nema ni precizne podatke o tome koliko je štete pričinjeno bespravnom sječeom šuma na području te opštine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo