Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJODGOVORNIJI ZA POHARU KOLAŠINSKIH ŠUMA JOŠ IZMIČU PRAVDI: Pred sudom samo lugari

Objavljeno prije

na

Pustošenje kolašinskih šuma počelo je odavno, a skorašnje aktivnosti nadležnih ispekcija, prema mišljenju mnogih, poprilično su zakasnile. Tokom minule dvije godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela je sedam krivičnih prijava protiv zaposlenih u kolašinskoj područnoj jedinici Uprave za šume. Oni se sumnjiče da su omogućavali i sudjelovali u bespravnoj sječi šume. Riječ je, uglavnom, o zaštitarima, lugarima i doznačarima…

Vanrednom kontrolom kolašinske Uprave za šume, u junu prošle godine, u gazdinskim jedinicama Pješčanica Pčinja i Rijeka Mušovića, otkrivena je bespravna sječa. Ukradene su hiljade kubika. Šumokradice su sjekle bukve i jele, a utvrđenu štetu nadležni mjere stotinama hiljada eura.

Komisija je u izvještaju tada navela i da je započelo bespravno probijanje šumskih puteva i vlaka, čija je dužina oko 21 kilometar. To je ukazivalo da su šumokradice namjeravale da nastave pustošenje šume u tim rejonima. U gazdinskoj jedinici Pješčanica Pčinja, u kojoj je bespravnom sječom pričinjena šteta veća od 214.000 eura, šumu je čuvao lugar koji nije bio u stalnom radnom odnosu. Još nekoliko kolašinskih šumara je imalo isti status.

Protiv Kolašinca, lugara R.B., zaduženog za zaštitu šuma u gazdinskoj jedinici Mušovića Rijeka, policija je ljetos podnijela krivičnu prijavu, sumnjičeći ga za nasavjestan rad u službi. ,,On je nesavjesno postupao ne obilazeći rejon i ne prijavljujući bespravne sječe na ovom području. Kako se sumnja, dozvolio je bespravnu sječu šume u količini od 1340,56 metara kubnih drvne mase, čime je pričinio štetu Upravi za šume u iznosu od 82.966 eura. R.B., sumnja se, nije izvršio premjer, žigosanje i evidentiranje bespravno posječenih stabala i nije ih evidentirao na terenu i šumi u knjigama evidencije za rejon za koji je bio zadužen”, saopštila je policija.

Službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Osnovnom državnom tužilaštvu, nekoliko dana prije toga, podnijeli su krivičnu prijavu i protiv lugara M.M.. On je bio zadužen za čuvanje šume u rejonu Vučje i ,,omogućio nepoznatim počiniocima da izvrše bespravnu sječu u šumi koja je državno vlasništvo, u količini od 744.80 m2 bruto drvne mase bukovih stabala”.

Krajem minule godine krivična prijava je podnesena i protiv M.V., takođe lugara, zbog nesavjesnog rada u službi na istom i rejonu Trebaljevsko-lipovačkih šuma. Još nekoliko njihovih kolega se sumnjiče za isto krivično djelo. Činjenica da će se lugari naći pred sudom, za one koji znaju na koji se način godinama eksploatišu kolašinske šume, nije previše ohrabrujuća. Šteta i obim bespravne sječe, koje su konstatovale nadležne inspekcije i komisije, nije ni približna stanju na terenu. Štete prouzrokovane nasavjesnim radom lugara i zaštitara, kažu sagoornici Monitora, samo su mali dio stvarne ,,pohare” tog prirodnog bogastva. Objašnjavaju da će se i prilikom narednih kontrola, vjerovatno, dešavati da se ,,kola slome” na onima koji su najniže u hijerarhiji.

,,Svakako da treba krivično goniti i te ljude, koji su prekršili zakon. Međutim, time se vrlo često ostavlja lažan utisak da su preduzete neke značajne mjere da se zaštite šume, odnosno ovo što je od kolašinskih šuma ostalo. Bojim se da će najveće šumokradice i oni koji su im pomagali iz Uprave za šume ostati neidentifikovani i nastaviti da rade na isti način kao prethodnih godina. Ništa nije riješeno brojnim krivičnim prijavama prošle godine”, kaže inženjer zaposlen u kolašinskoj Upravi za šume koji je želio da ostane aniniman.

Prema riječima Dragiše Dožića, nekadašnjeg dugogodišnjeg direktora Šumsko-industrijski kombinat (ŠIK) Tara i rukovodioca nekadašnje Republičke samoupravne interesne zajednice za šumarstvo Crne Gore, stanje u oblasti šumarstva je alarmantno.

,,Nastavi li se ovakvo krčenje i neplanska sječa šuma i ako se ne preduzme hitno nešto kako bi se zaštitio šumski ekosistem, biće kasno za interventne mjere. Ne smije se zaboraviti koliko je proces obnove šuma dugotrajan. Minulih godina pred očima crnogorske javnosti dešava se ekološki i privredni zločin nad najznačajnijim privrednim resursom sjevera Crne Gore”, kaže Dožić.

On tvrdi da su prvi koraci, koji su doveli do takvog stanja, učinjeni donošenjem zakona o šumama 2000. godine, kada su i uvedene koncesije. Na taj način, kaže, Dožić, ,,zakonskim odredbama, kroz statusnu i organizacionu formu, oblast šumarstva je udaljena od društvene brige”.

Podsjećajući da kada je riječ o bivšim jugoslovenskim republikama, od Crne Gore, samo Slovnija ima više površine pod šumama. Od evropskih država više teritorije pod šumama od nas imaju samo Finska i Švedska, pa Dožić apeluje da se što prije razmotri mogućnost osnivanja posebnog ministarstva čija će briga biti taj značajan nacionalni resurs.

Prema njegovim riječima, ponašanje pojedinih koncesionara odavno je društveni problem. Ta preduzeća, tvrdi on, uništavaju asfaltne i makadamske putve, remete vodotoke, zatrpavaju izvorišta… Pored toga što bespoštedno i bez adekvatnih kontrolnih mehanizama krče šume, kaže Dodžić, firme koje eksploatišu šumu, ne osjećaju ni najmanju potrebu da išta učine kada je riječ o zaštiti i obnavljanju. Lokalne uprave, tvrdi, treba da se što hitnije izbore za veća ovlaštenja i uvid u gazdovanje u šumama na njihovoj teritoriji.

A u kolašinskoj lokalnoj upravi skoro godinu dana su čekali odgovor iz Uprave za šume, kako bi utvrdili koliko tačno novca od koncesionih naknada nije ,,leglo” na opštinski račun. Tek nedavno te informacije su stigle, pa se u Opštini sada bave upoređivanjem podataka iz Poreske uprave i Uprave za šume. Što se tiče zaštite šume tu, tvrde, malo šta mogu učiniti. O bližoj i plodonosnoj saradnji sa nadležnima za šume sa državnog nivoa za sada nema govora. Kolašinska izvršna vlast nema ni precizne podatke o tome koliko je štete pričinjeno bespravnom sječeom šuma na području te opštine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo