Povežite se sa nama

OKO NAS

NAJODGOVORNIJI ZA POHARU KOLAŠINSKIH ŠUMA JOŠ IZMIČU PRAVDI: Pred sudom samo lugari

Objavljeno prije

na

Pustošenje kolašinskih šuma počelo je odavno, a skorašnje aktivnosti nadležnih ispekcija, prema mišljenju mnogih, poprilično su zakasnile. Tokom minule dvije godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela je sedam krivičnih prijava protiv zaposlenih u kolašinskoj područnoj jedinici Uprave za šume. Oni se sumnjiče da su omogućavali i sudjelovali u bespravnoj sječi šume. Riječ je, uglavnom, o zaštitarima, lugarima i doznačarima…

Vanrednom kontrolom kolašinske Uprave za šume, u junu prošle godine, u gazdinskim jedinicama Pješčanica Pčinja i Rijeka Mušovića, otkrivena je bespravna sječa. Ukradene su hiljade kubika. Šumokradice su sjekle bukve i jele, a utvrđenu štetu nadležni mjere stotinama hiljada eura.

Komisija je u izvještaju tada navela i da je započelo bespravno probijanje šumskih puteva i vlaka, čija je dužina oko 21 kilometar. To je ukazivalo da su šumokradice namjeravale da nastave pustošenje šume u tim rejonima. U gazdinskoj jedinici Pješčanica Pčinja, u kojoj je bespravnom sječom pričinjena šteta veća od 214.000 eura, šumu je čuvao lugar koji nije bio u stalnom radnom odnosu. Još nekoliko kolašinskih šumara je imalo isti status.

Protiv Kolašinca, lugara R.B., zaduženog za zaštitu šuma u gazdinskoj jedinici Mušovića Rijeka, policija je ljetos podnijela krivičnu prijavu, sumnjičeći ga za nasavjestan rad u službi. ,,On je nesavjesno postupao ne obilazeći rejon i ne prijavljujući bespravne sječe na ovom području. Kako se sumnja, dozvolio je bespravnu sječu šume u količini od 1340,56 metara kubnih drvne mase, čime je pričinio štetu Upravi za šume u iznosu od 82.966 eura. R.B., sumnja se, nije izvršio premjer, žigosanje i evidentiranje bespravno posječenih stabala i nije ih evidentirao na terenu i šumi u knjigama evidencije za rejon za koji je bio zadužen”, saopštila je policija.

Službenici Odsjeka za suzbijanje privrednog kriminala Osnovnom državnom tužilaštvu, nekoliko dana prije toga, podnijeli su krivičnu prijavu i protiv lugara M.M.. On je bio zadužen za čuvanje šume u rejonu Vučje i ,,omogućio nepoznatim počiniocima da izvrše bespravnu sječu u šumi koja je državno vlasništvo, u količini od 744.80 m2 bruto drvne mase bukovih stabala”.

Krajem minule godine krivična prijava je podnesena i protiv M.V., takođe lugara, zbog nesavjesnog rada u službi na istom i rejonu Trebaljevsko-lipovačkih šuma. Još nekoliko njihovih kolega se sumnjiče za isto krivično djelo. Činjenica da će se lugari naći pred sudom, za one koji znaju na koji se način godinama eksploatišu kolašinske šume, nije previše ohrabrujuća. Šteta i obim bespravne sječe, koje su konstatovale nadležne inspekcije i komisije, nije ni približna stanju na terenu. Štete prouzrokovane nasavjesnim radom lugara i zaštitara, kažu sagoornici Monitora, samo su mali dio stvarne ,,pohare” tog prirodnog bogastva. Objašnjavaju da će se i prilikom narednih kontrola, vjerovatno, dešavati da se ,,kola slome” na onima koji su najniže u hijerarhiji.

,,Svakako da treba krivično goniti i te ljude, koji su prekršili zakon. Međutim, time se vrlo često ostavlja lažan utisak da su preduzete neke značajne mjere da se zaštite šume, odnosno ovo što je od kolašinskih šuma ostalo. Bojim se da će najveće šumokradice i oni koji su im pomagali iz Uprave za šume ostati neidentifikovani i nastaviti da rade na isti način kao prethodnih godina. Ništa nije riješeno brojnim krivičnim prijavama prošle godine”, kaže inženjer zaposlen u kolašinskoj Upravi za šume koji je želio da ostane aniniman.

Prema riječima Dragiše Dožića, nekadašnjeg dugogodišnjeg direktora Šumsko-industrijski kombinat (ŠIK) Tara i rukovodioca nekadašnje Republičke samoupravne interesne zajednice za šumarstvo Crne Gore, stanje u oblasti šumarstva je alarmantno.

,,Nastavi li se ovakvo krčenje i neplanska sječa šuma i ako se ne preduzme hitno nešto kako bi se zaštitio šumski ekosistem, biće kasno za interventne mjere. Ne smije se zaboraviti koliko je proces obnove šuma dugotrajan. Minulih godina pred očima crnogorske javnosti dešava se ekološki i privredni zločin nad najznačajnijim privrednim resursom sjevera Crne Gore”, kaže Dožić.

On tvrdi da su prvi koraci, koji su doveli do takvog stanja, učinjeni donošenjem zakona o šumama 2000. godine, kada su i uvedene koncesije. Na taj način, kaže, Dožić, ,,zakonskim odredbama, kroz statusnu i organizacionu formu, oblast šumarstva je udaljena od društvene brige”.

Podsjećajući da kada je riječ o bivšim jugoslovenskim republikama, od Crne Gore, samo Slovnija ima više površine pod šumama. Od evropskih država više teritorije pod šumama od nas imaju samo Finska i Švedska, pa Dožić apeluje da se što prije razmotri mogućnost osnivanja posebnog ministarstva čija će briga biti taj značajan nacionalni resurs.

Prema njegovim riječima, ponašanje pojedinih koncesionara odavno je društveni problem. Ta preduzeća, tvrdi on, uništavaju asfaltne i makadamske putve, remete vodotoke, zatrpavaju izvorišta… Pored toga što bespoštedno i bez adekvatnih kontrolnih mehanizama krče šume, kaže Dodžić, firme koje eksploatišu šumu, ne osjećaju ni najmanju potrebu da išta učine kada je riječ o zaštiti i obnavljanju. Lokalne uprave, tvrdi, treba da se što hitnije izbore za veća ovlaštenja i uvid u gazdovanje u šumama na njihovoj teritoriji.

A u kolašinskoj lokalnoj upravi skoro godinu dana su čekali odgovor iz Uprave za šume, kako bi utvrdili koliko tačno novca od koncesionih naknada nije ,,leglo” na opštinski račun. Tek nedavno te informacije su stigle, pa se u Opštini sada bave upoređivanjem podataka iz Poreske uprave i Uprave za šume. Što se tiče zaštite šume tu, tvrde, malo šta mogu učiniti. O bližoj i plodonosnoj saradnji sa nadležnima za šume sa državnog nivoa za sada nema govora. Kolašinska izvršna vlast nema ni precizne podatke o tome koliko je štete pričinjeno bespravnom sječeom šuma na području te opštine.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ANDRIJEVICA I MALE HIDROELEKTRANE: Preko suda do stvarnog prihoda

Objavljeno prije

na

Objavio:

U krivičnoj prijavi Opštine navodi se da je Hidroenergija Andrijevica  za oporezivanje prijavila samo vrijednost objekta mašinskih kućica, a ne i vrijednost opreme dvije male HE.  Kazali su da se tako za dvije godine došlo do 47.950 eura neprikazanog poreskog duga

 

 

Opština Andrijevica podnijela je krivičnu prijavu ODT Berane protiv kompanije Hidroenergija Andrijevica doo radi utaje poreza, čime je, kako je rečeno, budžet ove sjeverne opštine  u 2022. i 2023. godini oštećen za 47.950 eura. Sve to se dogodilo prije uvođenja privremenih mjera, odnosno prinudne uprave, pa je pitanje da li će Odbor povjerilaca podržati naum da se u ovom postupku ide do kraja i stvari istjeraju na čistac.

Prema pregledu u Centralnom registru privrednih subjekata stopostotni vlasnik Hidroenergije je Miloš Bojović. Kompanija je registrovana 2015. godine, a promjena statuta je izvršena u oktobru 2020. godine, neposredno poslije političkih promjena na državnom i na lokalnom nivou u ovom gradu.

U prijavi se navodi da odgovorni u doo Hidroenergija Andrijevica , u poreskoj prijavi koju su dostavili nadležnom opštinskom poreskom organu, nijesu prikazali stvarnu vrijednost malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok i da su na taj način, umanjujući osnov za plaćanje poreza na nepokretnosti, pričinili krivično djelo.

Iz  doo Hidroenergija Andrijevica su 4. aprila 2022. godine podnijeli nadležnom opštinskom organu poresku prijavu za građevinske objekte malih hidroelektrana Štitska rijeka i Umski potok prikazujući da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 131.750 eura. Nakon toga je nadležni opštinski organ donio rješenje i preduzeću po ovom osnovu utvrdio porez na ove objekte u iznosu od 1.317 eura na godišnjem nivou (jedan odsto knjigovodstvene vrijednosti).

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRVOSTEPENA PRESUDA ZA UBISTVO ŠEJLE BAKIJE: 40 godina zatvora za femicid

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije

 

Tridesetjednogodišnji Ilir Đokaj osuđen je u podgoričkom Višem sudu na kaznu zatvora od 40 godina za teško ubistvo bivše nevjenčane supruge Šejle Bakije (19), 30. septembra 2021. godine, na Karabuškom polju u Tuzima.

Sudija Veljko Radovanović izrekao je Đokaju jedinstvenu kaznu zatvora za teško ubistvo, ubistvo u pokušaju – ranio je Šejlinog oca, i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Djelo je, kako je kazao sudija Radovanović, izvršeno sa umišljajem i iz niskih pobuda.

Sudija je rekao da je sud nesumnjivo, na osnovu provedenih dokaza, odbrane okrivljenih, izjava svjedoka i materijalnih dokaza, utvrdio da je okrivljeni sa umišljajem, iz niskih pobuda i osjećaja sebičnosti, ubio Šejlu,koja je odbijala da obnovi ljubavnu vezu s njim.

Odlučujući o visini kazne, sud je cijenio da nije bilo olakšavajućih okolnosti, dok je od otežavajućih okolnosti imao u vidu raniju osuđivanost optuženog, kao i činjenicu da je ubistvo izvršeno ispred kuće oštećene u prisustvu njene porodice, kazao je sudija Radovanović u obrazloženju presude. Sudija je podsjetio da optuženi nije priznao izvršenje krivičnog djela, pa mu sud tu činjenicu nije mogao uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Advokat Srđan Lješković, branilac okrivljenog Ilira Đokaja, izjavio je novinarima nakon što je sud izrekao presudu, da je ta presuda donijeta pod pritiskom javnosti, te da sudovi olako donose ovakve presude od 40 godina zatvora. ,,Naravno da će odbrana izjaviti žalbu, posebno što je svaki naš zahtjev za izvođenje dokaza odbijen. Smatram da dokaze koje smo predložili, da smo ih izveli, sigurno je da bi presuda bila sasvim drugačija”, zaključio je advokat Lješković, ističući da se možda radi o ubistvu ili nehata ili na mah, a da je siguran da nije ubistvo iz niskih pobuda.

,,S obzirom na to da je odluka prvostepena, očekujem da će odbrana uložiti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore, ali vjerujem da je ovakva presuda u ovom trenutku kakva-takva satisfakcija porodici”, izjavila je advokatica oštećene porodice Tijana Živković.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POČELA SEZONA POŽARA NA SJEVERU: Nespremni, tradicionalno

Objavljeno prije

na

Objavio:

I na početku ovogodišnje sezone požara, država ima samo jedan avion koji može biti podrška vatrogascima u gašenju požara. Ne uvijek.  Sa vatrenom stihijom bore se samo pripadnici Službe zaštite i spašavanja  uz pomoć neobučenih i neopremljenih mještana

 

 

Požar u dijelu Nacionalnog parka (NP) Durmitor i dijelu Prošćenskih planina, u vrijeme pisanja ovog teksta, bio je, prema informacijama iz mojkovačke Službe zaštite i spašavanja (SZS), pod kontrolom. Dok poslednje informacije pred štampanje ovog broja Monitora govore da je ugašen. Da obuzdaju vatrenu stihiju, nakon nekoliko dana,  vatrogasci, zaposleni u NP Durmitor i mještani uspjeli su tek u srijedu poslije podne. Izgorjelo je, prema prvim nezvaničnim procjenama, više od pet hektara stare i mlađe borove šume u NP.

Na telefonske pozive Monitora  direktor NP Durmitor Pero Popović nije  odgovarao, a mojkovački vatrogasci,  kako kažu, ne znaju da procijene kolika je šteta napravljena flori i fauni zaštićenog područja.

Zvanična saopštenja iz Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), tokom trajanja požara,  bila su, na momente,  dramatična. U više  navrata tražili su pomoć Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP)  i Vojske. “Naši zaposleni su danima na terenu sa minimalnim sredstvima za gašenje požara, pa samim tim rizikuju svoje zdravlje i život. Direktorat za vanredne situacije MUP-a je reagovao u nedjelju i poslao kanader, međutim ovdje je potrebna duža i temeljnija intervencija iz vazduha,  jer je teren nepristupačan i vatra se brzo širi. Ugrožen je biljni i životinjski svijet NP. Apelujem i pozivam državne organe i službe da nam pomognu jer je riječ o požaru koji prijeti da će progutati ogromna prostranstva u parku i van njega”, poručio je utorak, 9. aprila,  direktor Popović.

Podrška u obuzdavanju vatrene stihije stigla je kratkotrajno samo dva puta, u nedjelju, 7. aprila, kada je požar primijećen, i u srijedu,  kada je u dva navrata avionom Direktorata gašen požar. Mojkovački vatrogasci pretpostavljaju da je požar zahvatio dio NP, odnosno, dio Prošćenskih planina još u petak, dva dana nakon što je primijećen.  Kasnije, kako kaže komandir SZS Marinko Medojević za Monitor, vatru je bilo teško kontrolisati, jer je vjetar raznosio na  prostor od 10 do 16 hektara šuma i pašnjaka.  On izbjegava da komentariše koliko bi štete i posla za vatrogasce bilo manje da se učestalije i sa više kanadera intervenisalo iz vazduha.

„Teško je to reći, jer je vjetar činio svoje, a vatra se spustila duboko u kanjon Tare.  Naš zadatak je bio da odbranimo 10-ak stambenih obejekata u mjestu Stup, do kojih se požar primakao.  Naše  ekipe bile   su danima na toj lokaciji. Avion je došao u nedjelju, ali vjetar je bio jak, pa je bilo malo koristi od  gašenja iz vazduha. Međutim, u srijedu, tokom dva naleta,  mnogo više je učinjeno, pa je u poslijepodnevnim satima, zajedničkim snagama, požar konačno lokalizovan“, ispričao nam je Medojević.

Ovogodišnju sezonu požara država ponovo dočekuje sa samo jednim ispravnim protivpožarnim avionom. Kako je, početkom marta,  agenciji MINA kazao vršilac dužnosti (vd) generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović, flotu Direkcije aviohelikopterske jedinice čine dva dvomotorna srednja višenamjenska helikoptera i tri jednomotorna turboelisna protivpožarna aviona. „Trenutno je ispravan jedan protivpožarni avion, a kada je u pitanju predstojeća požarna sezona radimo na tome da se letjelice u fazi popravke i servisiranja stave u funkciju i očekujemo da će jedan dio njih biti spreman“, rekao je tada  Bešović. On je objasnio i da  budžetom za ovu godinu nije planirana nabavka novih vazduhoplova, ali  da će pokušati da „u skladu sa mogućnostima,  kroz međunarodne grantove bude nabavljen  jedan protivpožarni  avion“.

Dok izostaje značajnija  podrška „iz vazduha“, i pored poboljšanja opreme minulih godina, vatrogasci u sjevernim opštinama  i dalje se žale da nijesu dovoljno opremljeni i spremni da se uhvate u koštac sa učestalim požarima. U Crnoj Gori je  660 vatrogasaca-spasilaca i 177 specijalizovanih vatrogasnih vozila. Ekološki aktivisti godinama unazad  tvrde da su nedostatak opreme i ljudstva, nepostojanje adekvatnog sistema civilne zaštite i značajnijeg broja obučenih volontera, najslabije tačke sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori.

„Nijesmo adekvatno uključili nove tehnologije, poput dronova za gašenje i praćenje požara, nemamo dovoljno modernih vozila, naši avioni za borbu protiv požara su konstantno prizemljeni ili oštećeni. Godinama nijesmo obnovili tu flotu, a bez podrške iz vazduha borba protiv požara u periodu suša je skoro nemoguća“,  izjavio je nedavno ekološki i građanski aktivista Aleksandar  Dragićević.

Sistem zaštite i spašavanja u Crnoj Gori uspostavljen je nakon obnove nazavisnosti 2006. godine, u skladu sa evropskim principom decentralizacije vlasti. Trebalo bi da ga čine  građani, preduzetnici, organi i službe lokalnih samouprava i državni organi.  Nekad vrlo efikasan sistem, nažalost, nikad nije uspješno obnovljen, a sa zvaničnih adresa su objašnjavali da je razlog za to manjak novca.

U svakoj lokalnoj samoupravi,  jednom godišnje,  predsjednici  opština donose naredbe o preventivnim mjerama zaštite od požara.  Tim aktima  daju  su uputstva i rok njihove realizacije za građane, preduzeća i lokalne službe. Naredbama je, između ostalog, zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru u periodu kad su vremenski uslovi povoljni za izbijanje požara, trijebljenje imanja paljenjem bez prethodnog dogovora sa SZS, naređuje se kontinuirano održavanje i uređivanje okućnica, formiranje protivpožarnog pojasa oko objekata… Upravu za šume predsjednici opština obavezuju na “čišćenje i uklanjanje posječenog drveća i otpadnih grana u kompleksima šuma” i da operativne karte za svaki šumski kompleks i upotrebljivi šumski put na području opštine i dostave SZS.

Svaki novi požar pokaže da niti ima masovnije pomoći vatrogascima niti se veći dio preventivnih mjera poštuje. Sudeći po tome što neme sankcija za one koji se ne pridržavaju mjera, jasno je i da se ne sprovodi ni kontrola poštovanja izdatih naredbi. Nekoliko desetina požara koji su bili aktivni od početka aprila na sjeveru države, prema procjeni vatrogasaca, izazvani su ljudskim faktorom, uglavnom nepažljivim paljenjem vatre pri čišćenju imanja.  Sve su lokalizovali pripadnici SZS,  tek ponegdje uz pomoć mještana.

Tokom 10-ak minulih dana  vatrogasci su gasili požare u  mjestu   Bjelogrivac na Bjelasici, a gorjelo je i u Lepencu i Slatini. U istom periodu i bjelopoljski vatrogasci su imali mnogo posla, a najintenzivniji je bio požar na  Obrovu.  Tokom minulog vikenda SZS u tom gradu  intervenisala je  na 14 lokacija. Ugroženi su bili stambeni i pomoćni objekti, u Goduši škola i borova šuma, na Slijepač mostu trafostanica, na Mjatovom  kolu  trafostanica i  u  Panjskoj  luki i Obrovu stubovi dalekovoda  i repetitor.

Krajem marta, u velikom požaru u pljevaljskom selu Pandurica, udaljenom od grada 40-ak km izgorjela je kuća i pomoćni objekat. Iz pljevaljske SZS su objasnili da je u tom požaru gorjela trava, nisko rastinje, ali i značajan dio smrčeve šume. Istovremno aktivni su bili požari i u  Čavanju i Pušonjskom dolu  u Mjesnoj zajednici  (MZ) Kosanica i selu Mataruge, gdje je vatra došla na stotinjak metara od kuća. Prije nekoliko dana izgorio je hektar šume i na području kolašinske opštine, na prostoru Bukovičkog potoka i Sušca. Šta je sljedeće?

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo